Kako bi se ostvario visok i kvalitetan prinos povrća za svježu potrošnju ili za pripremu zimnice berbu je potrebno pravovremeno obaviti. Točnije, povrće je potrebno što brže nakon berbe preraditi (ukiseliti, blanširati, skuhati, pripremiti ajvar, sataraš i sl.) ili spremiti u zamrzivač.

Uzgojem u vlastitom vrtu omogućena je berba povrća na vrhuncu kvalitete. Najbolji moment berbe je ponekad teško odrediti, pogotovo ako se neka vrsta prvi put uzgaja. Većina povrtnih vrsta postiže najbolja kvalitativna svojstva kad plodovi dozriju na biljci. No, često se vrhunac kvalitete postiže prije nego je povrće potpuno zrelo (npr. krastavac, tikvica, grašak i dr.). To znači da se kod takvih vrsta ne podudaraju fiziološka (zrelost sjemenki u plodu) i tehnološka zrelost (dospjelost za potrošnju).

Postoje mnogi faktori koji utječu na početak berbe, uključujući plodnost tla, količinu oborina i temperature. Kao rezultat toga, stvaran “broj dana do dospijeća” može se razlikovati od godine do godine. Isto tako i od broja dana koji se navode u katalogu sjemena. Dakle, proizvođač mora samostalno prepoznati karakteristične znakove zrelosti za pojedinu vrstu povrća. Osim pedoloških uvjeta i klimatskih priika tijekom vegetacije, na prinos i kvalitetu povrća značajno utječe i primjena suvremenih agrotehničkih mjera te standarda integrirane proizvodnje. Također, vrijeme i način berbe značajno utječu na održivost povrća poslije berbe.

Orijentacijska dužina vegetacije, karakteristični znaci tehnološke zrelosti i dinamika berbe

Vrsta povrćaDužina vegetacije do berbe, danaZnaci tehnološke zrelosti, dinamika berbe
Krastavac45-50 (30-35*)Krastavci za kiseljenje beru se kad su dužine 4-6 cm, a salatni kad su dužine 18-20 cm. Berba se obavlja svaki ili svaki drugi dan.
Tikvica50-60 (35-45*)Tikvice se beru kad su plodovi dužine 20-25 cm i promjera 5-7 cm. Berba se obavlja svaka 2-3 dana.
Rajčica60-80*Beru se potpuno crveni plodovi, obično dva puta tjedno.
Paprika60-80*Beru se čvrsti plodovi, veličine i oblika karakterističnog za sortu, jednom svakih 5-7 dana. Promjena boje iz žute u narančastu ili zelene u crvenu znak je prijelaza u fiziološku zrelost.
Patlidžan60-80*Beru se plodovi tamno ljubičaste boje, veličine i oblika karakterističnog za sortu, jednom svakih 5-7 dana. Minimalan promjer izduženih plodova je 4 cm, a ovalnih 7 cm.
Luk120-150Vadi se kad je 50 do 80 % stabljika poleglo, a lišće se počelo sušiti.
Češnjak120-150Vadi se kad je 50 do 80 % stabljika poleglo, a lišće se počelo sušiti.
Kupus60-90* (rani), 100-130* (kasni)Bere se kad glavice postignu karakterističnu veličinu i čvrstoću. Kasni kupus razvija čvršće glavice.
Brokula60-70*Bere se kad je cvat zbijen i kompaktan. Nakon berbe vršnog cvata, razvijaju se postrani cvatovi koji dolaze za berbu nakon 2 do 3 tjedna.
Cvjetača70-90*Bere se kad je promjer cvata veći od 10 cm. Berba je selektivna u 2-5 prohoda.
Mrkva90-130Tehnološka zrelost nastupa kada počnu žutjeti vrhovi lišća. Vađenje može biti i ranije za svježu potrošnju te za preradu sterilizacijom i zamrzavanjem.
Cikla80-120Može se početi s vađenjem kad je promjer korijena veći od 4 cm. U jesen ciklu treba povaditi prije jačih mrazeva.
Grah90-120Sukcesivna berba u više navrata kad su mahune tvrde i na pritisak lako pucaju, ili jednokratno čupanje biljaka, sušenje u zboju i otkidanje i komušanje mahuna.
Grah mahunar60-80 (niski), >80 visokiVišekratna berba započinje oko 2 tjedna od početka cvatnje. Dužina i promjer mahune karakteristični za sortu, a mahuna treba biti sočna, mesnata i bez šupljina među sjemenkama. Zrno treba biti u početku razvoja, ne veće od zrna pšenice.
Grašak70-90Mahune se beru kad su potpuno ispunjene, a površina im je glatka i djeluje jedro. Zrna su još nježna i na pritisak između prstiju iz njih izlazi sok. Mrežasta površina mahune znak je početka prezrelosti. Berba je višekratna, a samo se niski kultivari mogu pobrati u jednom ili dva navrata.
*Iz presadnica

Pročitajte još:

Planiranje povrćarske proizvodnje

Plodored i konsocijacija kultura

Sjetva i sadnja povrća

Uzgoj presadnica povrća

Njega povrća tijekom vegetacije

Prethodni članakNjega povrća tijekom vegetacije
Sljedeći članakOdustali od stočarstva i postali uspješni povrćari
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.