Da se od poljoprivrede može kvalitetno živjeti, potvrđuje Poljoprivredno gospodarstvo „Grunt“ koje se nalazi u Imbriovcu Jalžabetskom u Varaždinskoj županiji. Obitelj Bais može se pohvaliti dugom poljoprivrednom tradicijom. Ona je započeta još 1960. godine kad je Ivan Bais, prvi u tadašnjoj mjesnoj zajednici, nabavio traktor i počeo obrađivati značajne poljoprivredne površine pojačavši time stočarsku proizvodnju. Podršku je imao od svoje supruge Milke.

Značajniji zamah dogodio se 1971.g. kad se podiže prva farma za uzgoj teladi kapaciteta 200 komada. Za tri godine započinje proizvodnja na drugoj farmi, ali za proizvodnju svinja kapaciteta 220 tovljenika. Iako su bili prvenstveno stočari tih godina pokušali su i proizvodnju graška i feferona za obližnju tvornicu Kalnik u Varaždinu.

Modernizacija i počeci proizvodnje povrća

Kako su djed i baka izgradili poljoprivrednu proizvodnju na gospodarstvu tako su njihov sin Josip i supruga Marija nastavili proizvodnju te ju počeli modernizirati. U razdoblju od 1971. do 1985. razvili su stočarsku proizvodnju te izgradili dvije mini farme za proizvodnju odojaka
kako bi mogli zaokružiti proizvodnju svinja na gospodarstvu u vlastitoj proizvodnji odojaka. Za potrebe Tvornice Kalnik u vlasništvu Podravke d.d. iz Koprivnice 1989. prvi puta započinje proizvodnja krastavaca. U vrijeme ratnih zbivanja 1991.g. Podravka d.d. u nedostatku sirovine i kooperanata i organizatora proizvodnje ugovara izravno prvu skromnu količinu krastavaca sa obitelji Bais.

Kako su zadruge u to vrijeme nestajale, slijedom okolnosti nakon nekoliko godina započinje i organizirani otkup povrća (u to vrijeme krastavaca i paprike) na gospodarstvu te se gospodarstvo prvi puta registrira kao Poljoprivredni obrt 1995.g., prvenstveno kao proizvođač stoke i povrća, ali i kao organizator proizvodnje za Podravku d.d. Istovremeno se širio asortiman povrća koji se proizvodio na gospodarstvu.

Nakon što smo isporučili, i nikada uspjeli naplatili, kamion svinja, odlučili smo odustati od stočarstva, priča nam Vladimir Bais koji je 2017. g. obrt naslijedio od oca koji je otišao u mirovinu, te je Vladimir zajedno sa svojom obitelji i stalno zaposlenim radnicima i sezonskim radnicima u poljoprivredi nastavio poljoprivrednu proizvodnju. Dok su stočarsku proizvodnju polako gasili, povećali su proizvodnju povrća. Počeli su se javljati i novi kupci kao što su Pliva d.d., za proizvodnju špinata za dječju hranu. Tada su se prvi put sreli sa zaštitom bilja za proizvodnju hrane. Sklopili su ugovor i s Hladnjačom Zagreb za proizvodnju cvjetače na otvorenom, za smrzavanje. Tih godina se proizvodilo oko 200 tona različitog povrća.

Kako nam je kazao sadašnji vlasnik PG Grunt Vladimir Bais, prvi plastenik za proizvodnju presadnica imao je 400 m² . Već sljedeće godine kapacitet plastenika je bio premalen. Polako se uvodi nova tehnologija za proizvodnju presadnica.  Danas PG Grunt ima 6000 tisuća kvadrata plastenika i obrađuju oko 23 hektara zemlje. Obrađuju oko 16 hektara zemlje za proizvodnju povrća, a ostatak žitarice. Oko hektar ugara godišnje, odnosno zemlje na odmoru.

Djeca Dragica i Vladimir s prvim danom upisa apsolventskog statusa počinju raditi na gospodarstvu. Ubrzo se poslu uključuje suprug Dragice, Željko, te također započinje raditi kao član obitelji i gospodarstva. U razdoblju od 2002.g. do danas proizvodnja se konstantno povećava, kako proizvodnja presadnica tako i proizvodnja povrća u plastenicima i na otvorenom. Početkom 2005. godine na nagovor Podravke pristupili su jednom natječaju iz US AID fundacije koji je te godine proglašen najboljim. To je bio poseban vjetar u leđa te je u tih nekoliko godina izgrađeno još 5 plastenika. Nabavljena je tada već treća linija za sjetvu povrća i robot za pikiranje presadnica te razna mehanizacija za proizvodnju povrća na otvorenom uključujući i malu hladnjaču kapaciteta 60 tona. Također Vladimiru Baisu preko US AID fundacije bilo je omogućeno dodatno obrazovanje u Velikoj Britaniji, Italiji te u Austriji.

Vladimir Bais pokazuje automatizirani plastenik i proizvodnju presadnica

Godine 2007. na natječaju Mjere 7 Ministarstva poljoprivrede dobivaju se sredstva za nabavu strojeva za pranje i poliranje povrća te stol sa automatskom vagom za pakiranje povrća. Svake se godine proizvodnja podigla za određeni postotak te danas iznosi oko 1000 tona na 18 ha povrća te 3 ha žitarica i oko 8.000.000 komada raznih presadnica povrća.


U PG Grunt radi 10 članova obitelji, a zapošljavaju i sezonske radnike. Proizvodnja presadnica traje cijelu godinu. Najviše proizvedu industrijske rajčice za Podravku, 1,2 milijuna, zatim različite vrste kupusa, oko 4 milijuna godišnje te celera, poriluka, salate, paprike, konzumne rajčice i ostalog povrća. Također proizvode presadnice matičnjaka, sljeza, melise i kadifica.

Skladište za povrće
Proizvodnja salate

Tagetes (kadifice) je posebna priča, kaže nam Vladimir. Riječ je o cvijeću kojeg proizvode za farmaceutsku tvrtku Bayer. Latice cvijeta se režu škaricama, zatim suše, melju u brašno pa potom i otapaju. Do sada je polovica proizvodnje toga cvijeta bila u Hrvatskoj upravo u PG Grunt, nešto u Sloveniji  u Meksiku. Od ove godine cjelokupna proizvodnja bit će u Hrvatskoj, kazao je Bais dodavši kako se od tog cvijeta radi lijek za tzv. „kokošje slijepilo“. PG Grunt proizvodi presadnice tagetesa, zatim Agro Ludbreg dalje presadnice distribuira svojim kooperantima.

Najveći njihov kupac je i dalje Podravka, zatim trgovački lanci KTC i NTL, a preko posrednika proizvode i za Konzum, Merkator i Plodine. Svoje proizvode isporučuju na otok Hvar, Umag, Vukovar, Sloveniju, Mađarsku, Njemačku…

Proizvodnja presadnica počinje u siječnju, za plastenik, a špica sezone za presadnice je u svibnju. Proizvodnja, kaže gospodin Bais, traje cijelu godinu. Veliku podršku imaju od strane Varaždinske županije koja podupire rad „PG Grunt“. Posla imaju i za nekoliko godina unaprijed. Kako je u rad uključena cijela obitelj Bais, za budućnost PG Grunt ne treba strahovati.

Prethodni članakBerba povrća
Sljedeći članakTiramisu u čaši
Nikola Šneberger, ing.FW
Završio visoku školu za vanjsku trgovinu, diplomirao na akademiji stručnih znanja u Njemačkoj. Završio i stručnu poljoprivrednu školu u Muensteru, smjer ovčarstvo i kozarstvo, gdje stječe zvanje majstor ovčar-kozar. Priznati je član South Africa Boerboktelersvereniging, jedini je europski nosioc njihove velike plakete „Zlatni Ibex“. Član je 7 kozarskih EU organizacija, te inicijator i osnivač prvih kozarskih udruženja na našim prostorima. Materinji jezik njemački. 1961.g. završio je Grafičku školu u Zagrebu - slovoslagar. Nakon položenog V stupnja školovanja i završnog ispita za strane jezike (njemački), zapošljava se u Zastupstvu inozemnih tvrtki „Velebit“ Zagreb. Završava visoku školu za vanjsku trgovinu. Principal, multinacionalna kompanija 3M, šalje ga na školovanje u Njemačku, Duesseldorf, gdje uspješno diplomira na akademiji stručnih znanja (Fachwissenschaft, Druck und Druckmedien), područje tisak i tiskovni mediji. Za vrijeme školovanja u Njemačkoj završava i stručnu poljoprivrednu školu u Muensteru, smjer ovčarstvo i kozarstvo, gdje stječe zvanje majstor ovčar-kozar. Obaveznu praksu provodi na ovčarstvima i kozarstvima u pokrajini Rheinland-Pfalz. Priznati je član South Africa Boerboktelersvereniging, jedini je europski nosioc njihove velike plakete „Zlatni Ibex“. Neovisno, samostalno, uspješno završava vlastiti projekt uvođenja najbolje svjetske mesne pasmine koza na naše prostore uz vizionarsku podršku Gospodarskog lista, te uvođenja navedene pasmine u naše uzgojne knjige. Član je 7 kozarskih EU organizacija. Organizirao je brojne edukativne posjete naših kozara europskim kozarskim Udruženjima, kojima su se pridružili predstavnici Savjetodavne i Selekcijske službe, te predstavnici Agronomskog fakulteta. Inicijator i osnivač prvih kozarskih udruženja na našim prostorima. Uz dobar njemački, služi se engleskim i ruskim jezikom. Meat and Livestock Australia, Rural Industries Research and Development Corporation, The University of Queensland Gatton College za njega navodi: Old fighter for real goat status and for populization of Caprinokultura in Croatia. He writes articles for newspapers to educate tiem on the benefits of goat farming, particulry for meat production.