Prema tehnologiji uzgoja presadnice se mogu podijeliti u dvije skupine: presadnice “golog” korijena i presadnice s grudom supstrata oko korijena.

U uzgoj presadnica “golog” korijena spadaju sve tehnologije uzgoja presadnica povrća u kojima se proizvedene presadnice za sadnju “čupaju” iz tla ili nekog drugog supstrata. Ovakav način uzgoja uglavnom se koristi pri uzgoju presadnica na gredicama ili u niskim tunelima. Nasuprot tome, presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Ova tehnologija omogućuje bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe.

Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu. Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se određeni broj dana skladištiti. Najraširenija tehnologije uzgoja presadnica s grudom supstrata je uzgoj u polistirenskim kontejnerima. Za kupusnjače i poriluk najčešće se koriste kontejneri sa 209 lončića. Za salatu i celer koriste se oni sa 160. Za papriku se koriste oni sa 84 ili 104, a za rajčicu sa 40, odnosno 60 lončića. Za tikvice, krastavce i lubenice koriste se kontenjeri sa 40 lončića.

Ručna sjetva se obavlja u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu. Strojna se obavlja u kontejnere s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve, sandučići ili kontejneri se drže jedan na drugome u optimalnim uvjetima temperature za klijanje i visoke vlage zraka.

Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se u zaštićenom prostoru postavljaju jedan do drugoga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla ili na rešetkaste stolove, kako bi se spriječilo proraštanje korijena kroz otvor na dnu lončića. Strujanje zraka ispod kontejnera (zračni rez korijena) potiče savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića koji prorastaju supstrat.

U uzgoju presadnica plodovitog povrća (rajčica paprika, patlidžan), u fazi razvijenih kotiledona i pojave prvog pravog lista provodi se pikiranje, odnosno, presađivanje na veći razmak. Ovim stresom potiče se ratvoj postranog korijenja. Pikiraju se i biljčice celera, dok se krastavci, tikvice, dinje i lubenice te kupusnjače, salata i poriluk ne pikiraju.

Prilikom pikiranja supstrat treba biti umjereno vlažan, što omogućava lako vađenje mladih biljčica. Pikiraju se samo dobro razvijene i neoštećene biljčice. Pri ručnom pikiranju velik je utrošak ljudskog rada. Tako u posljednje vrijeme specijalizirani proizvođači presadnica nabavljaju robote za pikiranje. Roboti pomoću fotoćelija odabiru biljčice, hvataju ih hvataljkama, čupaju i presađuju u kontejnere većeg volumena lončića.

Optimalne temperature (°C) za rast i razvoj presadnica

*Nicanje – prvi pravi list: za kulture koje se ne pikiraju
  **Kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula

 

Pročitajte još:

Planiranje povrćarske proizvodnje

Plodored i konsocijacija kultura

Sjetva i sadnja povrća

Njega povrća tijekom vegetacije

Berba povrća

Prethodni članakSjetva i sadnja povrća
Sljedeći članakNjega povrća tijekom vegetacije
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.