Oskoruša, (Sorbus domestica L.) bila je poznata još u antičko doba, a od nje su radili vino i ocat. Osim što je spominju od davnina, oskoruša je i sama dugovječna, jer može doživjeti i duže od 200 godina.

Od antičkih vremena oskoruša je bila tema napisa o načinu uzgoja i blagodatima plodova. U tekstovima rimskog autora Plinija Sekunda, od grka je spominju Teofrast ( 371-285 pr.Krista) i Dioskurid (oko 60 godina poslije Krista). U Paladiuusovu djelu De re rustica ( prvo stoljeće nakon Krista) nalazimo i prve naputke o uzgoju oskoruše, a također opisuju izradu vina i octa od oskoruše.

Oskoruša je srednje visoko drvo, najčešće visine oko 15 m (rijetko dosegne 20 m). Rasprostire se na području Sredozemlja i srednje Europe, u sjevernoj Africi, na Krimu i Maloj Aziji. Najviše je rasprostranjena na Balkanskom poluotoku, Apeninskom poluotoku i u južnoj Francuskoj. Doživi starost više od 200 godina. U Hrvatskoj se pojavljuje u zonama hrasta kitnjaka i bijelog graba. Drvo je jakoga debla i okruglaste krošnje. Kora je u mladosti glatka, svijetlosivkasta do crvenkastosmeđa, kasnije potamni i uzdužno raspucava. Jednogodišnji izbojci su sivkasti i dlakavi, a stariji goli. Pupovi su ušiljeni, žutozelenkasti, goli ili polugoli i ponešto ljepljivi.

Neparno perasto sastavljeni listovi sastoje se od 11 do 21 listića, dugih oko 5 cm, duguljasto ušiljenih, oštro nazubljenih, zaobljene osnove. Mladi listovi su s donje strane pustenasti a kasnije goli. Listići ove vrste razlikuju se od listića jarebike po zupcima koji su koso i dublje usječeni i po simetričnoj osnovi. Brojni bjelkasti i dlakavi cvjetovi skupljeni su u široke vršne gronje. Imaju po 5 pestića, a vrške čaške trokutasto su zašiljene. Kruškoliki plodovi ( 1,5 do 3 cm u promjeru) žućkasti su sa smeđim pjegama. U plodovima ima dosta vitamina C, trijeslovina, voćne kiseline i pektina.

Sorbus domestica

Uporaba oskoruše

Prezreli plodovi su blago kiselo-slatkasti, ponešto opori.

Plodovi oskoruše se upotrebljavaju za pravljenje marmelade. Pomiješani s jabukama, kruškama i dunjama dobivaju poseban okus. U nekim se krajevima jedu i sirovi. Odlična je za pravljenje rakije koja je jako dobra. Kao lijek koristi se za uravnoteženje probave, a u nekim područjima Bosne i Crne Gore slovi kao jaki afrodizijak. Jabučnom i kruškovom moštu (vinu, jabukovači) može se dodati 1 % mošta od oskoruše što poboljšava trajnost, okus, izgled i bistrenje.

Zreli, smeđi (tvrdi) plodovi mogu se 20 – 30 dana čuvati u hladnim, zračnim prostorijama sve dok ne postanu gnjecavi. U Francuskoj se iz plodova oskoruše proizvodi poznata rakija „Sorbette“. Polagani rast oskoruše daje sitno-vlaknasto, tvrdo i elastično drvo, vrlo cijenjeno u tokarstvu, kiparstvu, za izradu čembala, škotske gajde, kundaci za puške, palice za biljar i skupocjeni namještaj.

Stablo oskoruše
Plodovi oskoruše

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje