Danas na tržištu postoje brojna gnojiva dostupna za ekološku proizvodnju, koja su svojim sastavom možda i bolja od klasičnih konvencionalnih NPK gnojiva jer bolje djeluju na tlo. Nemali broj poljoprivrednika koji nisu ekološki proizvođači, odlučuje se na upravo takav tip gnojidbe. Ona se pokazala boljom za samo tlo, a i biljke bolje reagiraju na takav tip gnojiva.
Prva pretpostavka s kojom krećemo u gnojidbu je analiza tla. Ovo nam zapravo daje uvid u to kakvo je tlo, s kojim hranjivima raspolaže, te koliki je pH tla u kojem želimo uzgajati određene kulture. Tek kad poznajemo ove parametre možemo racionalno ustanoviti što kroz gnojidbu moramo dodati i je li kultura koju namjeravamo zasijati/zasaditi, pogodna za tu našu parcelu. Na temelju analize izračunavaju se potrebne količine pojedinih gnojiva.
Stajski gnoj
Najbolja opcija koju možemo dati našim biljkama je zreo stajski gnoj, koji je minimalno odležao 6 mjeseci i kojeg su mikroorganizmi preradili. Svjež stajski gnoj će zrjeti na parceli. Time će se otpuštati toplina koja nastaje uslijed fermentacije, što može dovesti do paleži na biljkama. Koliko je količinski maksimalno dopušteno izvoziti gnoja na parcelu propisano je Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, odnosno stanju našeg tla i zahtjevima kultura koje namjeravamo uzgajati.
Kompost
Kompost je fermentirana organska masa koja se sastoji od 40 % dušičnog udjela ( stajski gnoj) i 60 % ugljičnog dijela (biljni ostaci). Kompost je izuzetno dobar za gnojidbu, posebice ondje gdje ima mnogo biljnih ostataka i nedovoljno stajskog gnoja. U biodinamičkoj proizvodnji kompost mora biti i prepariran, odnosno inokuliran biodinamičkim pripravcima. Zreo kompost je gotov onda kada u njemu nema više glista i on je crne boje, zemljanog mirisa.
Peletirani gnoj
Na tržištu Hrvatske se može naći prilično široka lepeza peletiranih gnojiva koja su dozvoljena za korištenje u ekološkoj poljoprivredi. Prvenstveno su to gnojiva za koja distributer mora posjedovati certifikat kojime se odobrava upotreba tih gnojiva u ekološkoj proizvodnji i prilikom kontrole proizvođač je obavezan predočiti ga ekološkom kontroloru.
Ovisno o sastavu gnojiva koje nalazimo na tržištu, može se birati koji tip gnojiva koristiti za koju namjenu. Pa tako u ponudi postoje gnojiva s povećanim udjelom fosfora koji je prikladan za jesensko/zimsku gnojidbu kako bi se stimulirao rast korijena. U proljetnim gnojidbama koriste se gnojiva s više dušika.
Ovisno o njihovom podrijetlu, gnojiva mogu biti animalnog porijekla gdje je nosač mineralne tvari prerađeni kafilerijski otpad. Nadalje to može biti peletirani feces ili prerađena gnojiva biljnog porijekla (postoje danas na tržištu gnojiva dozvoljena i u biodinamičkoj proizvodnji). Stoga, više nije problem naći alternativu mineralnim gnojivima, nije problem dobaviti ekološki povoljnije gnojivo. Mnoga ova gnojiva su financijski povoljnija u odnosu na tradicionalni NPK. Znatno je poskupjela mineralna osnova dok je organska ostala gotovo nepromijenjene cijene.Foto: Amalka Vukelić
