Dan permakulture i tranzicije održan je u Zagrebu 15. veljače, kao i u Splitu. Na njima je osim brojnih radionica na temu održivog uzgoja hrane, održana i tradicionalna razmjena sjemena. Cilj skupa bio je ne samo podijeliti praktična znanja i vještine, već i podići svijest o permakulturnim načelima i etici. To je bila tema ovogodišnjeg skupa, koji mogu postati ključni elementi održive budućnosti u Hrvatskoj.
Gordana Dragičević iz udruge Hrvatska permakultura kazala je da ljudi često misle da je permakultura bilo kakvo vrtlarenje ili gradnja prirodnim materijalima, a nije nužno. Dodala je da se ona može prakticirati čak i bez vrta, čak i na balkonu. Važno je da je zastupljena ta permakulturna etika. Pod njom podrazumijevamo brigu za ljude, brigu za zemlju i pravednu raspodjelu. To znači održivu potrošnju, zajedničke projekte i lokalne incijative .
Uzgoj hrane na balkonu
Naime, jedna od popularnijih radionica, bila je ona o uzgoju hrane na balkonu. Nju je vodila Andreja Čoh, poznatija kao Zelena Andreja. Ona se već 10 godina bavi uzgojem povrća na manjim površinama, kao što je balkon, odnosno vrt. Istaknula je da je ključ uspješnog urbanog vrtlarstva odabir kvalitetnih presadnica, što omogućuje bogat urod i zdravije biljke. Na radionici su sudionici mogli naučiti kako uzgajati zelenu salatu, mini rajčice, tikvice, poriluk i češnjak u ograničenim urbanim prostorima. Zelena Andreja naglasila je da permakultura nije rezervirana samo za one s velikim vrtovima. Ona se može uspješno primijeniti i na balkonima te u malim dvorištima.
Kristina Lučić Andrijanić održala je radionicu o poboljšanju strukture tla, gdje je sudionicima objasnila kako pravilnim postupcima, čestim izmjenama kultura i ekološkim uzgojem, mogu očuvati plodnost i vitalnost zemljišta, što je veliki nedostatak konvencionalne poljoprivrede. Hrvoje Bota govorio je o konceptu regenerativnog imanja, gdje se permakulturni principi koriste za obnavljanje ekosustava, povećanje bioraznolikosti i smanjenje otpada. Sudionici su imali priliku učiti o održivim modelima uzgoja hrane koji ne iscrpljuju resurse već ih obnavljaju.
Sve zahtjevnija proizvodnja hrane
Kako se čulo u raspravi, postoje već godinama alternativni lanci opskrbe hranom, u prvom redu povrćem i voćem, u većim gradovima, kao i grupe solidarne razmjene, prva je osnovana u Puli, eko tržnice u Rijeci, a od lani i u Zagrebu, na Jarunu. No, važno je, napominju, osim kvalitete i samodostatnosti, održati i povjerenje kupaca, jer se ono jako lako gubi, a teško postiže. Potrebno je puno dobre volje da se steknu stalni kupci. Što se tiče bojkota trgovačkih lanaca zbog prevelikih cijena, čulo se da je to pozitivan pomak na domaćem tržištu, ali i da bi cijene domaće hrane. Ona je osjetno kvalitetnija od one iz uvoza, ali je nema dovoljno, mogle biti i veće zbog sve sve većih ”ulaznih troškova”.
Organizatori su upozorili na rastuće izazove u proizvodnji hrane, istaknuvši da su klimatske promjene, visoka cijena energije i nedostatak radne snage faktori koji dodatno kompliciraju poljoprivrednu proizvodnju. Također su naglasili da poljoprivrednici moraju danas zadovoljiti brojne administrativne regule, koje su sve veće i zahtjevnije, kako bi opstali i bili konkurentni na otvorenom tržištu. Predstavili su koncept Zone 00, što je tema koju treba otvoriti. Ona se odnosi na osobni razvoj i svijest o permakulturnim principima kao ključnom faktoru za održivu budućnost.
Kratki lanci opskrbe – Ajmo lokalno!
Ivan Lauc, osnivač mlade osječke tvrtke Plodovi.hr, predstavio je kratke lance opskrbe kao rješenje za izravno povezivanje proizvođača i potrošača, bez velikih trgovačkih lanaca i distributera. Njegova tvrtka, koja trenutno ima 10 zaposlenih, već je povezala 130 proizvođača hrane, uglavnom manjih iz Slavonije i Baranje, s domaćim, ali i inozemnim kupcima u Austriji i Njemačkoj. Zahvaljujući njihovom modelu, koji naplaćuju 20 posto, naručeni proizvodi, kojih ima više od tisuću, stižu do potrošača u roku od 24 sata. Time se smanjuje potreba za velikim posrednicima i osigurava svježa, lokalna hrana.
Lauc je najavio i novi projekt “Ajmo lokalno”, koji će, kaže, započeti 1.lipnja uz podršku Šibensko-kninske županije. Cilj je lokalni, zeleni uzgoj hrane, ali i energije. Tako se smanjuje neodrživi pritisak na okoliš, koji je već sada upozoravajući.
O osobnim iskustvima u permakulturi, koju je utemeljio Bill Mollisoni, koji je predlagao odricanje od 10 posto prinosa na farmama da bi i drugi imali dovoljno hrane, govorili su po struci prof. politehnike, ali i hobi vrtlarica Aleksandra Ožanić, koja je obiteljski krenula s organskim vrtom u Gorskom Kotaru, još prije 30 godina, da bi koristeći napredna iskustva iz svijeta, spoznala da je sve važno u prirodi i ima svoje mjesto u kružnom uzgoju hrane, bilo da se radi o kompostiranju ili zaštitnim sredstvima, bez pesticida. Dobar primjer je vrt bez kopanja, koji ima visoke gredice. U njemu se koristi načelo dobrih susjeda, o čemu je održana praktična radionica.
Foto: Marinko Petković
