Nakon iznimno uspješne prošlogodišnje poljoprivredne sezone, Podravka je u novu ušla s još većim ambicijama. Pogotovo kada je riječ o sadnji rajčice, koja je trenutno na svom vrhuncu.

Cilj je za ovu godinu doseći proizvodnju veću od 40 tisuća tona rajčice i time u potpunosti ispuniti kapacitete prerade u pogonu za preradu rajčice u sklopu Tvornice voća i povrća u Varaždinu. Riječ je o povećanju od 25 posto u odnosu na 2024., kada je preradom više od 30 tisuća tona rajčice Podravka osigurala potpunu samodostatnost u proizvodnji pasirane rajčice. To znači da sve količine dolaze isključivo s hrvatskih polja.

Dosadašnji rezultati ostvareni su zahvaljujući odličnoj suradnji s kooperantima diljem Hrvatske. A svoj velik doprinos od prošle su godine utkali i poljoprivredni proizvođači iz Slavonije. Tom je prigodom Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, posjetila kooperante u Cerni te PIK Vinkovce, koji također sudjeluju u proizvodnji rajčice i paprike za Podravku.

Još smo prošle godine započeli s ostvarivanjem cilja da svi naši proizvodi na bazi rajčice budu proizvedeni isključivo od domaće rajčice. Tako smo proizvodnju i kooperantsku suradnju proširili na cijelu Hrvatsku, uključujući i Slavoniju. To se pokazalo izuzetno uspješnim. S našim kooperantima surađujemo u svim fazama proizvodnje i osiguravamo i otkup. Ove ćemo godine pod rajčicom imati nešto više od 450 hektara. Očekujemo da ćemo time popuniti kapacitete našeg pogona u Varaždinu, rekla je prilikom posjeta Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Ove će godine za Podravkine potrebe kooperanti u Slavoniji, njih više od deset, na 173 hektara zemljišta posaditi ukupno oko 5,6 milijuna presadnica industrijske rajčice. U odnosu na prošlu godinu, riječ je o povećanju od sto hektara. Očekivani ovogodišnji prinosi iznose oko 12 tisuća tona. Osim toga, u Slavoniji se za Podravku sadi i paprika. Na 16 hektara posađeno je 650 tisuća presadnica, a očekuje se prinos od oko 500 tona.

Suradnja s Podravkom je iznimno kvalitetna. Dogovor je jasan i jednostavan, a podršku imamo od početka do kraja procesa. Podravka nam osigurava presadnice, mehanizaciju i bilo kakva ostala potrebna ulaganja. Osobno sam ove godine proširio proizvodnju rajčice za Podravku s prošlogodišnjih pet na 15 hektara. To je dodatni dokaz uspješne suradnje. Zasada ove godine sve ide prema planu. Nadamo se da će nas i potencijalne vremenske neprilike zaobići, dodao je Mirko Bošković, poljoprivrednik i Podravkin kooperant iz Cerne.

U ljeto 2024. u rad je pušten i novi pogon za preradu rajčice u Varaždinu, koji je bio dio snažnog investicijskog ciklusa zaključenog 2025. Riječ je o investiciji koja je predstavila značajan iskorak u modernizaciji i povećanju kapaciteta primarne prerade svježe rajčice u kontinentalnoj Hrvatskoj, omogućujući tako sigurnost kontinuiteta vlastite proizvodnje. Ukupni preradbeni kapaciteti pogona premašuju 40 tisuća tona, dok se dnevno u njemu preradi i po tisuću tona rajčice.

Podravkina poljoprivredna strategija, koja je sastavni dio šire Strategije održivog poslovanja, ne fokusira se samo na trenutne potrebe tržišta, već i na buduće izazove uzrokovane klimatskim promjenama i geopolitičkom nestabilnošću. Faktori su to koji utječu na globalne poremećaje u lancima opskrbe, zbog čega je planirano i daljnje jačanje poljoprivrednih aktivnosti i ulaganja u godinama koje dolaze.

Prethodni članakŠto sa zemljištem koje još nije regulirano u ZK?
Sljedeći članakAGRIFEST 2025. – tehnologija, struka i vizija za budućnost poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.