Hoće li povrće biti posluženo samo ili u kombinaciji s nečim drugim, ovisi o domačici ili kuharu.
Kako bismo si pravodobno osigurali svježe povrće za blagdan, na to treba misliti već sada.
Rotkvice
Povrće koje nikako nemojte izostaviti s blagdanskog stola. Dekorativno je, a osim toga i vrlo zdravo. Jeste li znali da djeluje vrlo blagotvorno na imunitet, sluznicu i sprječava infekcije? Osim toga, rotkvicu treba jesti i kao preventivu stvaranju žučnih i bubrežnih kamenaca. Kako za blagdanskih dana pojedemo dosta masne hrane, i tu će pomoći rotkvica jer snižava masnoće u krvi. I sladokuscima koji se tih dana ne mogu odreći kolača, rotkvica će dobro doći jer snižava i šećer u krvi.
Sve su to dobri razlozi da redovito jedemo rotkvice i za blagdane, ali i u ostale dane. Kako bismo pri ruci uvijek imali svježe rotkvice, najbolje je da ih uzgajamo sami.
Savjet uzgajivačima:
Dovoljno i redovito vlaženje tla spriječit će pojavu rubenosti i “odrvenjelosti” ploda. Dobro je rotkvicu sijati u kombinaciji s drugim povrćem. Primjerice, između redova salate ili u kombinaciji s mrkvom. Ako želite označiti redove mrkve, rotkvica će nicati vrlo brzo i pokazati vam gdje možete očekivati pojavu reda mrkve. Rot- kvice su svjetloljubivo povrće, pa ih posijte na dobro osvijetljene gredice. Treba paziti i na vlagu u tlu, jer će se dobro razvijati i rasti samo onaj nasad rotkvica koji će imati dovoljno vlage tijekom cijele sezone rasta. Vegetacijsko razdoblje rotkvica traje 19 – 35 dana. Ako ju sijete kasno u proljeće, kad su dani dugi, pazite da je vlaga u zraku i tlu dovoljno visoka, jer bi u suprotnom mogla vrlo brzo potjerati u cvat. Za 100 m2 bit će potrebno 150 – 200 g sjemena. Najbolje je sjetvu obaviti u nekoliko navrata, u razmaku 10 – 15 dana, tako će se i berba produljiti. Kako bi sjeme dobro nicalo, treba je sijati u dobro navlaženo tlo. Sjeme će nicati u roku 7 – 15 dana.
Sjetva je moguća od siječnja do travnja u polutopla klijališta i staklenike. Međutim, klimatski nas uvjeti mogu iznenaditi, pa bi sjetva na otvoreno uz uporabu agrotekstilne folije mogla početi i u travnju. Za ranu proizvodnju koristite dobro poznate iskušane sorte – Saxa i Non Plus Ultra.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠiri se apopleksija vinove loze
Sljedeći članakSuzbijanje biljnih bolesti potkraj zime i početkom proljeća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.