Zbog toga je uputno plodove brati u početnom stadiju razvoja sjemenke. Ugodan osvježavajući okus plodova krastavca ovisi o sadržaju malih količina slobodnih organskih kiselina. Posebnu aromu krastavcima daju eterična ulja, a gorak okus potječe od glukozida kukurbitacina, koji je osobito izražen kod nekih kultivara. Gorkasti plodovi krastavaca uglavnom nastaju pri proizvodnji u nepovoljnim uvjetima, od kojih najviše utječu temperatura, niska relativna vlažnost zraka te natapanje hladnom vodom u tijeku žarkog dana. Međutim,postoje kultivari krastavaca bez gorčine, koji se označavaju “bitter free ”.
Da je krastavac omiljeno povrće, dokazuje činjenica da gotovo i ne postoji zemlja koja ga ne proizvodi. Dakle,iz vlažnih predjela Indije,odakle potječe danas se krastavac uspješno svugdje proširio. Korijen krastavca razvija se u širinu do metra.Na središnjem korijenu velik je broj bočnog korijena,plitko raširen,pa krastavac treba vrlo često natapati. Stabljika krastavca je zeljaste strukture,povijenog rasta s obraslim bodljama. Grana se tako da najprije naraste glavna stabljika (dužine 5 -7 m),a na njoj bočne.
Listovi krastavca izlaze odmah nakon nicanja,kao dva krupna klicina listića.List je jednostavan i raste na dužim peteljkama, i to pojedinačno trodijelnog ili petodijelnog izgleda. Oblik lista može biti srcolik ili loptast,s malo ili više usječenim rubom. U pazuhu listova rastu vitice kojime se biljka pričvršćuje na oslonac potporu. Cvjetovi krastavca su razdvojeni.Kod starih sortnih kultivara na primarnoj stabljici pretežno su muški,a na bočnim granama ženski cvjetovi. Muški cvjetovi nalaze se u hrpicama na kraćim i tanjim
