Kolovoz je mjesec intenzivne berbe u vrtu, a gredice se postupno prazne. No, to je ujedno i pravo vrijeme za razmišljanje o jesenskoj berbi i pripremi za zimu. Tako se osigurava kontinuitet svježih plodova na stolu, ali i optimalno korištenje vrtnog prostora tijekom cijele godine.
U kolovozu je tlo često vrlo suho, što otežava klijanje sjemena i opterećuje mlade biljke. Sjetva u kontejnere ili posude omogućava kontrolirane uvjete klijanja, ravnomjerniji rast presadnica te lakšu zaštitu od štetnika i bolesti. Nakon presađivanja, biljke je potrebno zaliti kako bi se omogućilo brzo ukorjenjivanje. Kod izravne sjetve vrijedi isto, tlo mora biti dobro navlaženo prije sjetve, osobito u površinskom sloju gdje sjeme klija.
Odabir sorti i plodored
Kod odabira vrsta i sorti prednost imaju one koje brzo niču, imaju kratku vegetaciju i otporne su na kratka hladna razdoblja i moguće blage jesenske mrazove. Prije svake sjetve ili sadnje preporučuje se tlo obogatiti zrelim kompostom. Dodavanje komposta poboljšava strukturu i plodnost zemlje, a istovremeno povećava zadržavanje vlage, što je od posebne važnosti u vrijeme čestih sušnih razdoblja koja su uobičajena tijekom kolovoza. Sjeme treba sijati gušće nego u proljetnim rokovima, jer visoke temperature i suša često uzrokuju slabije klijanje. Važno je voditi računa i o plodoredu. Na istom mjestu ne bi trebalo uzgajati iste kulture koje su već rasle tijekom proljetno-ljetnog dijela sezone. Ova praksa smanjuje rizik od nakupljanja biljnih bolesti i štetnika specifičnih za određene vrste.
Korjenasto povrće
Početkom kolovoza sije se mrkva za jesensku berbu. Mrkva traži vlažno, rahlo, duboko i plodno tlo. Isto vrijedi i za ciklu koja ima vegetacijski ciklus od oko 90 dana za berbu mladih korijena, dok do pune zrelosti i većih korijena treba 120 dana. Mlade listove cikle moguće je koristiti kao salatu kroz čitavo razdoblje vegetacije. Rotkvica se sije od početka do sredine kolovoza, čime se omogućuje da dozrije krajem rujna ili početkom listopada. Vrlo kratka vegetacija rotkvice omogućuje sukcesivnu sjetvu svakih 10 do 14 dana, čime se produžuje vrijeme berbe. U to vrijeme se također sije i crna rotkva. Vegetacija crne rotkve traje oko 90 dana, pa se berba očekuje od listopada do prosinca, prije jačih mrazova.
Lisnato povrće i kupusnjače
Matovilac se sije izravno na otvoreno od sredine kolovoza jer mu za klijanje treba niža temperatura tla. Rikola se može sijati sukcesivno svakih 10 dana, čime se osigurava stalna berba mladih listova. Radič i endivija također se mogu sijati ili presađivati krajem kolovoza, jer su otporni na niže temperature i dobro uspijevaju u jesenskim uvjetima. Zimske sorte salata siju se od sredine kolovoza. Sjetva se može obaviti izravno na otvoreno ili u kontejnere sukcesivno svakih 10 dana. Špinat se sije krajem kolovoza jer mu više odgovaraju svježiji uvjeti.
Blitva se može sijati tijekom cijelog kolovoza. Kolovoz je primarno mjesec za sadnju presadnica kupusnjača, posebno kineskog kupusa, kelja, brokule, cvjetače, raštike i korabe. Presadnice bi za sadnju trebale imati 5 – 6 razvijenih listova. Sadnja se obično provodi od sredine kolovoza do početka rujna.
Mahunarke
Sjetva ranih sorti graha mahunara početkom kolovoza moguća je jer zbog kratkog vegetacijskog razdoblja (50 – 60 dana) stignu dati urod prije prvih jesenskih hladnoća. Grašak slabije podnosi visoke ljetne temperature, pa se u tom razdoblju rijetko sije. Ipak, ako krajem kolovoza nastupi osvježenje, moguća je sjetva najranijih sorti. Grašak u pravilu bolje uspijeva kad se sije u rano proljeće ili vrlo rano u jesen, kad su temperature niže.
Lukovi
Mladi luk može se uzgajati iz sjemena ili lučica. Ako se lučice sade početkom kolovoza, berba može biti moguća već za 4 – 6 tjedana nakon sadnje, što znači da se na toplijim i zaštićenim mjestima mladi luk može brati već krajem rujna ili u listopadu. Kod sjetve iz sjemena početkom kolovoza, rani jesenski urod moguć je samo u povoljnim i toplim uvjetima, dok u većini slučajeva mladi luk prezimljava i bere se u rano proljeće, jer rast usporava s dolaskom hladnijih dana. Poriluk se u kolovozu najčešće sadi kao presadnica uzgojena iz sjemena posijanog u proljeće ili početkom ljeta. Kada biljke dosegnu debljinu olovke, sade se što dublje u rahlo i plodno tlo, kako bi se razvila duga bijela stabljika. Poriluk je vrlo otporan na hladnoću pa zimske sorte mogu ostati na otvorenom preko zime, a u hladnijim krajevima gredice je dobro zaštititi malčem. Takav uzgoj omogućuje svježi poriluk od jeseni do proljeća.
Začinsko bilje
Korijandar i kopar brzo rastu i prikladni su za sjetvu u kolovozu. Uz dobru njegu, mogu dati svježe i aromatično lišće već u ranu jesen. Mlade biljke zahtijevaju redovito zalijevanje jer slabo podnose sušu, ali podnose i blage jesenske mrazove, osobito korijandar, koji je nešto otporniji od kopra. Peršin se može bez poteškoća sijati u kolovozu, što omogućuje berbu u kasnu jesen i tijekom zime, posebno u područjima s blagom klimom ili uz minimalnu zaštitu. Iako je bosiljak tipična biljka toplijih razdoblja, u kolovozu ga je također moguće sijati ili saditi, naročito na zaštićenim mjestima u vrtu ili u posudama koje se mogu premještati. U takvim uvjetima brzo razvija bogato lišće i ostaje upotrebljiv sve dok ne nastupe ozbiljniji mrazovi. Višegodišnje aromatične biljke poput timijana i majčine dušice pogodne su za sadnju ili presađivanje u kolovozu. Redovito zalijevanje i povremeno orezivanje potiču njihov razgranat i bujan rast, čime se osigurava bogata jesenska berba i dobar početak iduće vegetacijske sezone.
