Zašto se obavlja presadnja biljaka u rasadnicima? To je važna mjera uzgoja u rasadniku s ciljem dobivanja fiziološki i morfološki takvih sadnica koje će imati dobar primitak i rast nakon sadnje na terenu. Presadnju biljaka još nazivamo i školovanjem jer je doslovno riječ o njezi biljaka koja se obavlja u više faza. Koji su razlozi za presadnjom biljaka pročitajte u nastavku.
U uvodnom dijelu članka bit će više riječi o školovanju klijanaca gologa korijena uzgojenih u Denemannovim lijehama ili na vanjskim gredicama što nam predstavlja sijalište ili sjemenište rasadnika u prostorno drugi dio istog ili drugog rasadnika u rastilište, ili sadilište.
Školovanje sadnica u rasadniku obuhvaća radne zahvate kojima je cilj da se putem rasađivanja u rastilištu biljkama osigura veći prostor za razvoj i potakne grananje korijenskog sustava i poboljša odnos korijena prema nadzemnom dijelu.
Cilj presađivanja je upravo u balansiranju biomase nadzemnog i podzemnog dijela biljke i utjecaj na njezin fiziološki status. Presađivanje se koristi u agronomiji (cvjećarstvo, povrćarstvo, voćarstvo), u šumarstvu (sustav sjemenište-rastilište) i u rasadničkoj proizvodnji ukrasnog bilja od sjemenke ili nekog vegetativnog biljnog dijela.
Klijanci ukrasnih i šumskih drvenastih vrsta koji se presađuju najčešće su dobi od 1 do 3 godine i sukladno tome nose oznaku 1+0 (jedna vegetacija), 2+0 (dvije vegetacije) i 3+0 (tri vegetacije). Klijanci u sjemeništu se još često označuju kao npr. 2+0 in situ jer su od nicanja do vađenja na istom mjestu. U uzgajanju šuma klijanci bi se odnosili na termin ponik, a to su mlade biljčice nastale iz sjemena ili generativno (spolno) starosti 1 godinu.
Između ponika i klijanca u rasadniku u morfološkom smislu postoji razlika jer se na klijancima provode uzgojne mjere (npr. podrezivanje korijena) dok se ponik samostalno razvija. Na primjeru hrasta lužnjaka 1+0 žila srčanica kod prirodnog ponika u prosjeku je dublja nego kod klijanaca u rasadniku gdje je obavljena mjera njege korijenskog sustava, a to je podrezivanje korijena.
Klijanci u rasadniku rastu u puno gušćem sklopu nego prirodni ponik u šumi. A gušći sklop opet utječe na morfologiju sadnica koje se izdužuju i sl. Kad se govori o sadnicama tada podrazumijevamo općenito biljke koje se uzgajaju u rasadnicima. Prije početka proizvodnje treba planirati razdoblje uzgajanja neke vrste u sjemeništu i rastilištu.Vrste brze ontogeneze, a to su obično pionirske vrste, uzgajaju se u sjemeništu samo jednu godinu (dud, breza, platana,…), dok se spororastuće vrste uzgajaju do maksimalno 3 godine (obična jela). Sadnice su do kraja planiranog razdoblja uzgajanja u sijalištu dostigle gornju granicu racionalnog korištenja zemljišta. Njihovo daljnje uzgajanje u istom dijelu rasadnika da bi se dobile krupnije sadnice je nepoželjno, jer će biti izdužene i tanke (visoki koeficijent vitkosti) sa smanjenom sposobnošću preživljavanja poslije sadnje na teren.
Školovanje sadnica je naročito korisno kad se radi o melioraciji degradiranih šuma, jer bi manje sadnice ubrzo propale pod naletom bujnog korova i izbojaka koji se intenzivno razvijaju na panjevima poslije sječe stabala loših sastojina.Proizvodni proces u rastilištu radi proizvodnje školovanih sadnica traje od jedne do čak tri godine. Spororastućim vrstama treba više vremena za proizvodnju u rastilištu.Za pošumljavanje izuzetno teških terena koristimo sadnice školovane u nekoliko navrata u rastilištu i takav sadni materijal nazivamo stromlje. Danas se takav način uzgoja uglavnom napustio u šumarstvu.U šumskim rasadnicima klijanci se presađuju u starosti od 1, 2 ili 3 godine, ovisno o vrsti drveća. Vrste drveća koje imaju žilu srčanicu u pravilu presađujemo nakon 1 godine, a vrste s plitkom korijenskom sustavom nakon 2 ili 3 godine. Svakoj presadnji prethodi priprema zemljišta koja se sastoji od nekoliko grupa radova:
– podrivanje (samo ako je potrebno, nije obrada tla nego zahvat s tlom)
– oranje (uglavnom jesensko-zimsko oranje, spada u osnovnu ili primarnu obradu tla)
– gnojidba i dezinfekcija zemljišta (organska i mineralna gnojiva, biološke metode dezinfekcije)
– fina obrada zemljišta (dopunska obrada tla ili frezanjem kao integralnom obradom tla)
– vrijeme rasađivanja (u mirovanju vegetacije)
Biljke se mogu rasađivati skoro tijekom čitave godine, osim u vrijeme kad je zemlja zamrznuta, pod vodom ili dubokim snijegom, ali ako se to čini u vegetaciji, potrebno je znatno više truda i sredstava da se postigne željeni uspjeh. U praksi se sadnice uglavnom presađuju u razdoblju mirovanja vegetacije, od vremena kad prestaje prirast i stvore se pupovi koji moraju biti dormantni, pa sve do njihovog otvaranja u proljeće.
Ljetnu presadnju za vrijeme mirovanja vegetacije nazivamo ljetna ili ivanjska presadnja. Ona se u praksi više ne provodi zbog manjka oborina tijekom ljeta. Sadnice četinjača se obično presađuju u proljeće, gubici tada obično ne prelaze od 1 do 3 %. Dobri rezultati mogu se dobiti i u kolovozu poslije završetka visinskog prirasta. Za biljke koje ostaju u rastilištu samo jednu godinu važno je da se rasade u jesen ili rano proljeće kako bi mogle iskoristiti puno vegetacijsko razdoblje, dok za dvogodišnje uzgajanje u rastilištu ljetna sadnja ne smeta.
Razmak između redova kod rasađivanja
Razmak između redova i biljaka u redovima koji će se primijeniti prilikom rasađivanja zavisi od vrste drveća, stanišnih uvjeta u rasadniku, veličine sadnica, dužine uzgajanja u rastilištu, načina rasađivanja itd. Zapaženo je da od razmaka između biljaka u redovima zavisi promjer vrata korijena sadnica i njihova masa.
Što se tiče razmaka između redova, ako se rasađuje ručno, on može biti manji nego ako se radi strojno. Razmaci kod ručnog rasađivanja za četinjače iznose: 10 x 10, 10 x 20, 15 x 15, dok su kod listača 20 x 20, 25 x 25, 20 x 30 cm. U mehaniziranim rasadnicima presadnja je paralelna s dužom osi i obavlja se u 5 redova gdje su razmaci između redova 20 cm, a biljka od biljke u redu 10 cm, dok se u klasičnom rasadniku presadnja obavlja okomito na dužu os gredice gdje je razmak između redova 20 cm, a razmak između biljaka u redu 10 cm.
Biljke se raspoređuju tako da najviše biljke dolaze u sredinu reda, a manje prema kraju reda zbog boljeg korištenja svjetla. Sklop ili broj sadnica u rastilištu iznosi 50 kom/m2 bez obzira na vrstu drveća. Sadnice koje se proizvode u rastilištu zovu se školovane sadnice ili presađenice. Ako su provele jednu vegetaciju dobivaju nakon oznak plusa broj godina, npr. klijanac crnoga bora star jednu vegetaciju u sjemeništu i jednu u rastilištu ima oznaku ili šifru 1+1, nakon dvije vegetacije u rastilištu 1+2 itd. Uglavnom se sve četinjače prije pošumljavanja školuju sustavom sjemenište-rastilište nakon čega idu na teren. Takve sadnice su dobro balansirane, visoke i mogu izbjeći konkurenciju korovne vegetacije.
Poslije presadnje obavljaju se sljedeće grupe radova:
1. Prihranjivanje
2. Okopavanje
3. Zaštita od korova
4. Zalijevanje
5. Zaštita od biljnih bolesti, štetnih insekata i štetočina
Stablašice za sadnju u urbanim prostorima
Presadnja sadnica gologa korijena iz jednog dijela rasadnika u prostorno drugi obavlja se kako bi se dobile stablašice velikih dimenzija za sadnju u urbanim prostorima. Ova presadnja se obavlja uz pomoć samohodnih strojeva tipa Holmac koji obavljaju vađenje sadnica, transport i sadnju iz jednog dijela rasadnika u drugi. Presadnja se uglavnom obavlja za vrijeme mirovanja vegetacije. Sadnice se iz gušćega sklopa presađuju na veće razmake pri čemu se osim njege korijenja obavlja i njega krošanja orezivanjem i uspostavljanjem željenog uzgojnog oblika. Princip je da se presadnja obavlja iz dijela rasadnika s kvalitetnijim tlom na siromašnije kako bi se sadnica postupno fiziološki aklimatizirala na stalno mjesto gdje će biti presađena. Radi se o velikim rasadničkim površinama od nekoliko stotina hektara zbog velikih razmaka između sadnica u rasadnicima.
Rasadničari se služe različitim tehnologijama kako bi proizveli stablašicu za točno unaprijed određenu lokaciju sadnje koja može biti s više ili manje oborina, s većim ili manjim temperaturama zraka i sl. Intervali presadnje ovise o tome za koju namjenu se koristi sadnica a u prosjeku iznose od 3 do 5 godina. Stablašice se uzgajaju do opsega od 25-30 cm na 1 metar visine od tla i postižu vrlo visoke cijene, ovisno o vrsti ili kultivaru.
Sadnice obloženog korijena
Presadnja stablašica gologa korijena uzgojenih u rasadniku u velike kontejnere obavlja se kako bi se dobila sadnica obloženoga korijena s većom prodajnom cijenom. Ova presadnja se obavlja ako želimo povećati tržišnu vrijednost sadnice i vrijeme sadnje na terenu, te bolje preživljavanje i rast. Radi se strojno uz pomoć samohodnih strojeva za vađenje, transport i sadnju. Sve poslove treba detaljno isplanirati, posebno kompatibilnost kontejnera s veličinom izvađenog korjenovog busena. Ovako presađene sadnice se nekoliko godina njeguju i održavaju u velikim kontejnerima sve dok korijen ne proraste raspoloživi volumen supstrata. Tada se sadnice mogu i smiju prodavati, a postižu velike prodajne cijene. Neki rasadničari na tako velike stablašice daju garanciju od tri godine nakon sadnje, dok kod većine to nije praksa. Garancija se daje samo u slučaju ako cijeli postupak od vađenja do sadnje obavlja ovlaštena i stručna osoba od strane rasadnika (arborist i sl.).
Presadnja jednogodišnjih sadnica gologa korijena za potrebe cijepljenja
Danas je rasadnička proizvodnja usko specijalizirana i rasadnici ne proizvode sadnice po principu od sjemena do stablašice već se bave samo jednim segmentom u rasadničkoj proizvodnji. To može biti samo prodaja jednogodišnjih ravnih podloga za potrebe cijepljenja (bagrem, jasen, murva…). Drugi rasadnici ili vrtni centri kupuju takve sadnice, presađuju ih u rastilište, stavljaju rasadnički kolac zbog uspravnog i bržeg rasta te ih nakon nekog vremena (obično 1 do 2 godine) cijepe, dobiju se kultivari stablašica koji se prodaju uglavnom za potrebe uređenja javnih zelenih površina u urbanim područjima. Tako svaki rasadnik ima koristi u proizvodnom lancu.
Božićna drvca u posudama
Presadnja četinjača gologa korijena u posude obavlja se kako bi se dobilo božićno drvce obloženoga korijena. Kod proizvodnje božićnih drvaca zadaju se određeni ciljevi, to može biti proizvodnja rezanih božićnih drvaca (češće) ili proizvodnja božićnih drvaca obloženoga korijena (rjeđe). Ova zadnja podrazumijeva uzgoj od sjemena i presadnju drvca iz posude u posudu sve do prodajne dimenzije koja je maksimalno 3,00 metra. Takva drvca su puno skuplja i traženija u bogatijim zemljama. Najčešće se radi strojna presadnja četinjača koje su visine do 1,00 m u velike posude gdje se nekoliko godina uzgajaju i prodaju kad korijen ispuni raspoloživi volumen supstrata u posudi.
Pod ovom presadnjom ne podrazumijevamo vađenje božićnog drvca prije Božića i stavljanje u posude, što se najčešće radi kod nas. Takvo drvce ima vrlo male šanse za preživljavanje zbog jako reduciranog skeletnog korijena koji se doslovno ugura u premalu posudu, velikog gubitka korjenovih dlačica te dodatnog fiziološkog oštećenja u grijanim prostorijama s niskim sadržajem vlage. Treba izbjegavati kupnju takvih drvaca. (nastavlja se)
