Slanutak (Cicer arietinum L.) pripada porodici lepirnjača, Fabaceae. Potječe iz Azije, uzgajali su ga Grci, Rimljani, Indijci, Egipćani i Etiopljani. Danas su najveći proizvođači slanutka Indija, Pakistan, Turska, Etiopija i Meksiko.

Slanutak je vrlo bitan dio vegetarijanske prehrane jer sadrži visokokvalitetne bjelančevine. Najviše se koristi zrela sjemenka, a mlada se može jesti i sirova. Brašno od slanutka dodaje se u proizvodnji kruha, za poboljšanje kakvoće i hranjivosti. Od minerala najviše su zastupljeni: kalij 580 mg/100 g slanuka, fosfora 331 do 480 mg/100 g. Od vitamina: B1 0,4 do 0,55, B2 0,17 do 0,18 i B3 1,5 do 1,6 mg/100 g slanutka.

            Važan za zdravlje dijabetičara

Značajna je i zdravstvena vrijednost, jer poboljšava rad slezene, a djeluje i diuretički. Plod je sitan, mahuna ovalna ili izduženog romboidnog oblika, od 1 do 4 cm duga, sa 1 do 4 sjemena zametka, ali rijetko se svi oplode. U priobalnom području može se sijati od kasne jeseni do ranog proljeća, dakle od 1. studenoga do veljače. Sjetva u kopnenom području može trajati cijeli ožujak i dio travnja. Slanutak nije samo ukusna nego i zdrava namirnica, posebno pogodna za dijabetičare. Poželjna je namirnica svih žena, osobito onih pred menopauzom zahvaljujući sadržaju fitoestrogena izoflavona. Izoflavoni, uravnotežuju hormone u organizmu te smanjuju „estrogensku dominaciju” tijekom reprodukcijskog razdoblja žene, dok kod žena u menopauzi djeluju poput blagih hormona i ublažavaju simptome menopauze. Najpoznatija jela od slanutka su humus (namaz od slanutka) i falafel (pržene kuglice od slanutka). Slanutak se također može pripremiti s povrćem ili curry umakom, ili poslužiti kao salata. Brašno od slanutka koristi se za pripremu mnogih delikatesnih jela, na primjer pakora (pohanog povrća na indijski način) i dvaraka burfi (slatkiša od slanutkovog brašna).

 class=
Slanutak (Cicer arietinum L.)
 class=
Namaz od slanutka hummus sa maslinovim uljem

Prethodni članakBožićni panettone
Sljedeći članakKozja brada – pomoć kod dijabetesa
Avatar
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.