U Hrvatskoj postoji tradicija uzgoja rajčice za industrijsku preradu duga 111 godina. Zbog stalnog interesa i sigurnog otkupa industrijske rajčice koji osigurava Podravka, ali i prihodom od oko 11000 eura/ha, poljoprivrednicima je proizvodnja industrijske rajčice vrlo zanimljiva. Stoga smo u nedavno objavili uvodne članke prof. dr. sc. Zdravka Matotana o preduvjetima za suvremenu tehnologiju proizvodnje rajčice za preradu s posebnim naglaskom na agrotehničke mjere primjerene agroekološkim uvjetima kontinentalnog dijela Hrvatske. Slijedi nastavak.
U kontinentalnom području Hrvatske sadnju rajčice za preradu ne bi trebalo započinjati prije nego što se minimalne temperature tla i zraka ne ustale iznad 10 oC i prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazova. U klimatski prosječnim godinama to je obično pred kraj travnja odnosno početkom svibnja. Sadnju bi trebalo završiti do sredine druge polovice svibnja. Kasnije sađena rajčica za berbu dospijeva krajem rujna pa samo dozrijevanje i mehanizirana berba mogu biti vrlo otežani.
Presadnice i sadnja
Presadnice rajčice prije same sadnje poželjno je nekoliko dana držati na otvorenom da se priviknu na vanjske uvjete. Potrebno ih je redovito zalijevati i prije same sadnje zaštititi od bolesti. Presadnice s 4 – 5 razvijenih listova, najčešće se presađuju sadilicama u jednostruke redove razmaka 140 – 150 cm s razmakom presađenih biljaka u redu 30 – 35 cm ovisno o bujnosti i ranozrelosti uzgajanih hibrida. Takvim načinom sadnje ostvaruje se sklop od 20 – 24.000 biljaka po hektaru.
Na površinama na kojima se očekuje napad zemljišnih štetnika koji bi mogli oštetiti podzemne dijelove mladih presadnica uz redove se može deponirati mikrogranulirani zemljišni insekticid. Isto tako tijekom sadnje uz same redova može se dozatorima deponirati startna mineralna ili tvornički obrađena granulirana organska gnojiva.
Rajčica za preradu također se može presađivati u udvojene redove međusobnog razmaka 40 cm i razmaka rubnih redova traka 140 cm. Kod takvog načina sadnje razmak presađenih biljaka unutar reda je 40 cm. To daje sklop nešto veći od 30.000 biljaka po hektaru.
Ovakvim načinom sadnje ostvaruju se veći prinosi, veći je udjel tržnih plodova koji su bolje zaštićeni lišćem od sunca. Također, povećani su i troškovi. Takav usjev treba intenzivnije natapati, gnojiti i štititi od bolesti. Primjenjiv je na onim površinama na kojima je moguća kvalitetna zaštita od korova, jer je otežana međuredna kultivacija unutar dvoreda.
Zaštita od korova
Za uspješnost proizvodnje rajčice za preradu izuzetno je važna kvalitetna zaštita od korova. Rajčica za preradu uzgaja se u relativno rijetkom sklopu i mogućnost razvoja korova je velika. Da bi se smanjila populacija korovske flore potrebno je poštivati plodored te pravovremeno i kvalitetno obrađivati tlo. Do početka presađivanja tlo namijenjeno uzgoju rajčice za preradu mehaničkom se obradom održava čistim od korova. Nakon presađivanja međuredni se prostor kultivira.
Kao i kod većine povrtnih kultura izbor herbicida dozvoljenih za suzbijanje korova u rajčici dosta je ograničen. Za primjenu prije presađivanja dozvoljeni su herbicidi na osnovi djelatne tvari pendimetalin trgovačkih naziva Stomp aqua, Pendus 330 EC i Sharpen 330 EC. Koristiti se mogu samo na tlima koja sadrže više od 1,5% humusa. Djelotvornost im je učinkovita ako se primijene na vlažno tlo, u protivnom poželjno ih je plitko inkorporirati. Uspješno suzbijaju veći broj širokolisnih i dio uskolisnih korova. Ako nakon njihove primjene i presađivanja padne velika količina oborina, dijelom mogu biti isprani u zonu korijena i izazvati fitotoksičnost u vidu atrofiranja dijela stabljike mladih biljaka uz samu površinu tla.
Stomp aqua se primijenjuje u količini od 2,5 – 3,0 l/ha. Pendus 330 EC i Sharpen 330 EC primjenjuje se u količini 4 – 5 l/ha. Niža količina se primjenjuje na lakšim, a viša na težim tlima.
Primjena herbicida nakon presađivanja
Kako herbicidi primijenjeni prije sadnje ne mogu zaštititi usjev od korova tijekom cijele vegetacije nužna je i korektivna primjena herbicida nakon presađivanja. Za suzbijanje korova primjenom nakon sadnje dozvoljeni su herbicidi na osnovi djelatne tvari metribuzin trgovačkih naziva , Sencor WG 70, Senat WG 70, Metro, Mistral 70 WG, Scorpio 70 WG, Matrex i Sharmetrin. Primjenjuju se u dozi 0,5 – 0,75 kg/ha jednokratno ili što je učinkovitije u polovičnoj dozi dvokratno. Prva primjena je 8 – 10 dana nakon sadnje, a druga desetak dana nakon prve primjene. Uspješno suzbijaju većinu širokolisnih i jedan dio uskolisnih korova.
Za proširenje spektra djelovanja naročito na neke korove koji su inače vrlo velik problem u uzgoju rajčice za preradu kao što je crna pomoćnica (Solanum nigrum), nakon presađivanja poželjno je zajedno s nekim od prethodno navedenih koristiti i jedan od herbicida djelatne tvari rimsulfuron kao što su Plaza ili Rimuron. Koriste se u količini od 60 g/ha u jednokratnoj ili dvokratno po 30 g/ha uz dodatak okvašivača.
Za suzbijanje uskolisnih korova nakon presađivanja rajčice za preradu koristiti se može herbicid na bazi djelatne tvari ciklosidim, Focus ultra u količini od 1-2 l/ha za jednogodišnje, odnosno 4 l/ha za višegodišnje korove ili herbicid na bazi djelatne tvari kletodim trgovačkog naziva Select super u količini od 0,8 l/ha za jednogodišnje uskolisne korove kao što su mišji repak (Alopecurus myosuroides) i obični koštan (Echinochloa crus-galli), odnosno 1,5 – 2,0 l/ha za višegodišnje korove, divlji sirak (Sorghum halepense) i zubaču (Cynodon dactylon).
Također za suzbijanje travnatih korova nakon presađivanja mogu se koristiti herbicidi na bazi djelatne tvari kizalofop-P kao što su Wish top i Secure u količini 0,4 – 0,8 l/ha za jednogodišnje, odnosno do 1,25 l/ha za višegodišnje uskolisne korove.
Višegodišnje travnate korove najučinkovitije je suzbijati kada su visine 10 – 20 cm.
Potrebna kultivacija
Unatoč i kvalitetnoj zaštiti od korova usjev rajčice za preradu neophodno je i nekoliko puta tijekom vegetacije međuredno kultivirati kako bi se uništili eventualno nikli korovi i prozračilo tlo. Kultivirati treba plitko, posebice u stadijima veće razvijenosti biljaka kako se ne bi oštetilo plitko razvijen postrani dio korijenovih žilica. Slika 5. Međuredna kultivacija rajčice za preradu
Foto: prof. dr. sc. Zdravko Matotan
