Ožujak i travanj ključni su mjeseci za svakog ljubitelja uzgoja povrća. Dok se priroda budi, tlo postaje pozornica za najvažniji proljetni čin u vašem povrtnjaku – izravnu sjetvu. Za razliku od uzgoja presadnica u zaštićenim uvjetima, izravna sjetva na otvorenom zahtijeva precizno određivanje optimalnih uvjeta, poznavanje ćudi mikroklime i, iznad svega, kvalitetan sjemenski materijal.
U različitim krajevima naše domovine razlikuju se i vremenski uvjeti koji su idealni za početak uzgoja povrća na otvorenom, pa u obalnim i priobalnim krajevima sjetva kreće ranije, a u kontinentalnim područjima za radove u povrtnjaku treba pričekati da tlo ne bude smrznuto i prevlažno te da temperature omoguće klijanje sjemena i početni rast povrća koje je manje ili više osjetljivo i na nepredvidive proljetne mrazeve.
Klijavost kao temelj
Kako bi sjeme povrtnih vrsta uspješno niknulo, nakon što se tlo ugrije prvim toplim zrakama proljetnog sunca, naglasak mora biti na vitalnosti sjemena. Klijavost nije samo broj na deklaraciji; to je unutarnja snaga klijanca da probije pokoricu tla. U ekološkom uzgoju, prednost se daje ekološki certificiranom sjemenu koje se skuplja od biljaka uzgojenih bez sintetičkih gnojiva i pesticida. Takvo je sjeme često i otpornije na stresne uvjete jer su matične biljke razvile prirodne mehanizme obrane.
Prije same sjetve, možete obaviti jednostavan test klijavosti. Stavite 10-20 sjemenki na vlažnu vatu ili ubrus; ako nakon predviđenog vremena proklija manje od 60-70%, sjetvu treba obaviti gušće ili nabaviti svježe sjeme. Kod ekološkog sjemena, vitalnost je ključna jer ono nije tretirano fungicidima, pa se oslanjamo isključivo na njegovu biološku vrijednost.
Ožujak: Buđenje otpornih kultura
Rana sjetva u ožujku rezervirana je za “hrabre” kulture kojima niske temperature ne smetaju, već su nekima čak i potrebne za pravilan razvoj.
Grašak i bob: ove mahunarke su vjesnici proljeća. Klijaju već na 2-4 °C. A mahunarke su posebno cijenjene jer fiksiraju dušik u tlu, pripremajući teren za kasnije kulture.
Češnjak i luk (proljetni): Iako se često sade u jesen, proljetne sorte sade se čim tlo dopusti radove. Važno je osigurati dobru dreniranost kako glavice ne bi istrunule.
Špinat: kultura kratke vegetacije koja voli vlažno i hladnije vrijeme. U ožujku daje najkvalitetnije, sočno lišće.
Rotkvica: šampionka brzine. Od sjetve do stola treba joj tek tridesetak dana, što je čini idealnom za popunjavanje praznih mjesta u gredici.
Rukola: sije se plitko, a njezina klijavost je izrazito visoka čak i pri nižim temperaturama.
Travanj: Vrijeme za korjenasto povrće i lisnate delicije
Kako se tlo zagrijava na 8-10 °C, u travnju započinje sjetva kultura koje zahtijevaju stabilnije uvjete.
Mrkva i peršin: ove kulture imaju sitno sjeme i dugu fazu klijanja (do 3 tjedna). Ključno je održavati vlažnost površinskog sloja tla. Trik starih majstora je miješanje sjemena mrkve s pijeskom radi ravnomjernije sjetve.
Salata: različite sorte kristalki i puterica siju se u sukcesivnim razmacima svakih 10 dana kako bi berba trajala što duže.
Cikla: voli duboko, rahlo tlo. Može se sijati gušće, ali je potrebno prorijeđivanje nakon nicanja kako bi se biljka mogla nesmetano rasti i razvijati krupnije zadebljale hipokotile – „korijene“ cikle.
Blitva: srebrnolisna ili šarena, blitva je neizostavna u ekološkom povrtnjaku zbog svoje skromnosti i visoke nutritivne vrijednosti.
Pastrnjak: slično kao i mrkva, travanj je idealno vrijeme za njegovo polagano klijajuće sjeme koje će duboko u tlu formirati aromatičan korijen.
Za uspješnu izravnu sjetvu, tlo mora biti mrvičaste strukture. Teška, zbijena tla otežavaju nicanje sitnijem sjemenu poput peršina.
Ekološki pristup nalaže upotrebu kvalitetnog komposta umjesto mineralnih gnojiva, što popravlja strukturu tla i zadržava vlagu. Malčiranje je još jedan saveznik – tanki sloj slame ili usitnjenog lišća nakon nicanja spriječit će isušivanje i rast korova.
Pazite na plodored!
Važno je poštivati plodored i izbjegavajte sjetvu iste kulture na isto mjesto dvije godine zaredom kako biste izbjegli pojavu štetnika i bolesti. Pravilnim odabirom ekološkog sjemena i poštivanjem prirodnih ciklusa u ožujku i travnju, postavljate čvrste temelje za bogatu i zdravu berbu koja će hraniti vašu obitelj cijele godine. Plodored je zapravo pravilna, prostorna i vremenska izmjena usjeva u vašem vrtu i objedinjava termine plodosmjena (vremenska izmjena usjeva) i ophodnja ili rotacija (prostorna izmjena usjeva) i potrebno je uskladiti plodosmjenu i rotaciju. Predložen plan plodoreda organiziran je u četiri glavne skupine (polja) kako biste spriječili iscrpljivanje tla i prirodno suzbili štetnike. Budući da se radi o ekološkom uzgoju, ključno je da se kulture iz iste botaničke obitelji ne vraćaju na isto mjesto barem 3-4 godine. Najlakše je isplanirati četverogodišnji četveropoljni plodored za četiri gredice.
Plan plodoreda u 4 polja:
1. Polje: “Hranitelji tla” (Mahunarke i lukovičasto povrće)
Ovdje sijemo kulture koje popravljaju strukturu tla ili ne troše puno hranjiva.
- Što sijemo u ožujku: grašak i bob. Oni preko korijena fiksiraju dušik, što će iduće godine pogodovati lisnatom povrću.
- Na polje u gredice sadite i lučice luka i proljetnog češnjaka koji ne zahtijevaju obilnu gnojidbu, štoviše, nikako im ne odgovara gnojidba stajnjakom
- Nakon berbe, kad grašak završi (lipanj), na to mjesto možete posijati kasnu mrkvu ili ciklu.
2. Polje: “Veliki potrošači” (lisnato povrće)
Ovo polje voli tlo bogato kompostom (dušikom).
- Što sijemo u ožujku/travnju: salata, blitva i špinat.
- Dodatak: Rukola. Ona brzo niče i popunjava prazne prostore između redova salate.
- Napomena: Špinat i salata su izvrsni susjedi jer imaju plitko korijenje i brzo se beru.
3. Polje: “Korjenasto povrće” (korjenasto i gomoljasto povrće)
Ovo polje zahtijeva duboko obrađeno tlo bez svježeg stajskog gnoja (koji uzrokuje račvanje korijena).
- Što sijemo u travnju: mrkva, peršin, pastrnjak i cikla.
- Trik za klijavost: budući da mrkva i peršin sporije klijaju, posijte rotkvicu u isti red s njima. Rotkvica će niknuti za 5 dana i “markirati” redove da slučajno ne prekopate tlo dok čekate mrkvu.
4. Polje: “Odmorište” (Pokrovni usjevi ili plodovito povrće)
Ovo polje možete pripremiti za presadnice rajčice i paprike koje dolaze u svibnju. To može biti polje za vrste iz roda pomoćinca (Solanum): rajčica, paprika, patlidžan, krumpir
U međuvremenu, tijekom ožujka ovdje možete uzgojiti brzu turu rotkvica ili mladog špinata koji će se pobrati prije nego što dođe vrijeme za sadnju rajčica.
U povrtnjacima je najčešće više gredica, pa dajemo prijedlog plodoreda i za 6 gredica:
| Godina | 2026. | 2027. | 2028. | 2029. | 2030. | 2031. |
| Gredica 1 | Mahunarke | Kupusnjače | Lukovi | Tikvenjače | Korjenasto | Pomoćnice |
| Gredica 2 | Pomoćnice | Mahunarke | Kupusnjače | Lukovi | Tikvenjače | Korjenasto |
| Gredica 3 | Korjenasto | Pomoćnice | Mahunarke | Kupusnjače | Lukovi | Tikvenjače |
| Gredica 4 | Tikvenjače | Korjenasto | Pomoćnice | Mahunarke | Kupusnjače | Lukovi |
| Gredica 5 | Lukovi | Tikvenjače | Korjenasto | Pomoćnice | Mahunarke | Kupusnjače |
| Gredica 6 | Kupusnjače | Lukovi | Tikvenjače | Korjenasto | Pomoćnice | Mahunarke |
U ekološkom povrtnjaku nikada ne sijemo samo jednu vrstu na cijelu gredicu. Mnoge bolesti na povrćarskim kulturama mogu se uspješno onemogućiti ako se ugrožena kultura ne vrati na isto mjesto 3,4 i više godina. To se objašnjava time što neke patogene gljive koje izazivaju bolesti ne mogu živjeti u tlu duže od 1, 2 ili 3 godine. Ili se za to vrijeme populacija patogena toliko smanji da prouzrokuju samo neznatne štete. Suprotno tome, kad se ista kultura ili neka druga koju napadaju isti patogeni, uzastopno uzgaja na istom mjestu više godina oni se namnože i izazivaju masovne štete. Pravilan plodored odnosno plodosmjena pomaže i u suzbijanju štetnih insekata. Naročito onih koji napadaju samo jednu vrstu usjeva, a ne mogu se kretati daleko. U tom slučaju, ako nema biljaka kojima se hrane, insekti masovno ugibaju. Poznato je da se prinos nekih kultura značajno smanjuje poslije određene vrste.
Međutim, to se ne događa nakon sjetve druge kulture. Dok treća grupa kultura dobro podnosi samu sebe. Tj. autostabilna je ili tolerantna na uzastopni uzgoj, godinu za godinom na istoj površini (monokultura). U tome se vidi utjecaj jedne kulture na drugu, odnosno međusobna tolerantnost usjeva. Poznato je da uzgoj u monokulturi pogoršava ne samo kemijska (razina humusa, pH) nego i fizikalna svojstva tla (struktura tla). Dok različite vrste nejednako iscrpljuju tlo odnosno imaju različite potrebe za hranivima. Naime, neke kulture imaju duboki korijenov sustav koji crpi hraniva i vodu iz dubljih slojeva. Druge kulture s plitkim korijenovim sustavom iz gornjih slojeva. Osim toga, neke kulture mijenjaju kemijski sastav tla pomoću tvari koje izlučuju iz korijena. Na taj način smanjuju uspješnost uzgoja sljedeće kulture.
Tablica dobrih i loših susjeda (mješovite kulture)
| Glavna kultura | Dobar susjed (Sijati zajedno) | Loš susjed (Izbjegavati) |
| Mrkva | Luk, poriluk, grašak | Kopar, anis |
| Grašak | Salata, mrkva, rotkvica | Luk, češnjak |
| Salata | Rotkvica, cikla, luk | Peršin |
| Blitva | Mrkva, luk, kupusnjače | Cikla (ista su obitelj) |
| Cikla | Luk, salata, grah | Blitva, špinat |
Kalendar radova za ožujak i travanj
- Početak ožujka: Sjetva boba i graška (čim se tlo prosuši).
- Sredina ožujka: Sjetva špinata, rotkvice i sadnja luka.
- Početak travnja: Glavna sjetva mrkve, peršina i pastrnjaka (paziti na vlagu!).
- Sredina travnja: Sjetva cikle, blitve i sukcesivna sjetva salate svakih 10-14 dana.
„Skica“ male gredice za proljetni mješoviti vrt
Evo prijedloga skice za jednu manju oglednu gredicu standardne širine 120 cm i duljine 300 cm. Ovaj raspored koristi principe mješovite sadnje (dobri susjedi) i maksimalno iskorištava prostor. Tako ćete na manjem prostoru dobiti raznoliko povrće.
Redovi su postavljeni po širini (120 cm) kako biste lakše dohvatili sredinu s obje strane bez gaženja tla. Kod uređivanja većeg povrtnjaka s više gredica (nakon „frezanja“ kultivatorom ili ručnog štihanja i usitnjavanja motikom) planirajte da razmak između ovakvih gredica za prolaz treba biti širine jedne lopate, kojom i formirate rubove gredica i prolaze između njih.
Razmak (cm) Kultura (Sjetva/Sadnja) Napomena 0 – 20 Bob Fiksira dušik . 20 – 40 Špinat Brzo se bere, oslobađa prostor za kasnije. 40 – 60 Grašak Potrebna niska potpora (grančice). 60 – 75 Mrkva + Rotkvica Rotkvica markira red i bere se za 30 dana. 75 – 90 Crveni luk Miris luka tjera mrkvinu muhu. 90 – 110 Salata (puterica) Sije se u razmacima. 110 – 130 Peršin korjenaš Sporo klija, budite strpljivi. 130 – 150 Češnjak (proljetni) Štiti susjedne biljke od plijesni 150 – 175 Cikla Voli prostor, prorijediti nakon nicanja. 175 – 200 Blitva Bere se cijelo ljeto, list po list. 200 – 220 Rukola Sije se gusto, bere se mlada. 220 – 250 Pastrnjak Ostaje u zemlji do kasne jeseni. 250 – 280 Grašak (druga tura) Za produženu berbu mahuna. 280 – 300 Neven / Kadifica Obavezno na rubu: tjeraju nematode iz tla.
Ključna pravila za izvođenje ove gredice:
- Sustav “sendviča” (luk +mrkva): Uzgoj mrkve i luka u susjednom redu su klasičan primjer ekološke zaštite. Luk svojim mirisom zbunjuje mrkvinu muhu, a mrkva svojim mirisom lukovu muhu.
- Dubina sjetve:
- Sitno sjeme (mrkva, peršin, salata): sije se vrlo plitko, tek 0,5 – 1 cm. Pokrijte finim prosijanim kompostom.
- Krupno sjeme (grašak, bob): sije se dublje, na 3 – 5 cm.
- Zalijevanje: Budući da su u ožujku i travnju česti vjetrovi koji isušuju površinski sloj, gredicu nakon sjetve pokrijte vrtlarskim agrotekstilom (bijeli flis). On propušta vodu, a u tlu zadržava vlagu i toplinu potrebnu za klijavost sjemena.
- Prorjeđivanje: Korjenaste vrste (posebno mrkva i cikla) kad razviju prva dva prava lista, obavezno treba prorijediti na razmak od 5 do 8 cm kako bi korijen imao mjesta za rast.
Savjet plus:
Na internetskom portalu Gospodarskog lista možete naručiti ekološko sjeme povrća u prigodnom setu od 12 zanimljivih vrsta + 1 vrsta iznenađenja, koje su najbolje prilagođene našem podneblju.
Pogledajte na www.gospodarski.hr
