Tipovi, odnosno varijeteti, a također i sorte salate međusobno se razlikuju prema obliku i strukturi listova. Ovisno o sorti, na listovima se može javiti različit intenzitet antocijanskog (crvenog) obojenja.
Također, sorte se selekcioniraju za uzgoj na otvorenom ili uzgoj u zaštićenom prostoru, odnosno za određeni dio godine, ovisno o osjetljivosti na duljinu dana i visoke temperature. U proizvodnji se mogu naći sljedeći tipovi salate.
Salata glavatica
Tijekom vegetacije stvara više ili manje čvrstu glavicu u kojoj se vanjski listovi preklapaju, a unutarnji nastavljaju rasti unutar glavice. Unutar ovog varijeteta postoje dva tipa: maslenke (puterice) i kristalke (ledenke – „iceberg“). Maslenke razvijaju glatko lišće, cijelog ruba, sjajne zelene boje. Listovi su nježni mekani i sočni te stoga nakon berbe brzo gube vodu, zbog čega sorte ovog tipa nisu prikladne za duži transport i čuvanje. Prema literaturi, postoje ljetni, vanjski tipovi koji razvijaju glavicu mase oko 350 g i zimski za proizvodnju u zaštićenom prostoru, mase 150 do 200 g. Kristalke imaju veću glavicu (mase čak do 1 kg) naboranog lišća s nazubljenim rubom i izraženim lisnim žilama svjetlije zelene boje. Listovi u glavici su čvrsti, ali krhki. Boja može varirati od tamnozelene do žutozelene, a rubovi kod nekih sorti mogu biti crvenkasti. Bolje podnose transport i imaju dužu održivost na prodajnom mjestu nego maslenke.
Foto: B. Benko
Foto: B. Benko
Salata Batavia
Prema morfološkim svojstvima je između maslenki i kristalki, ali bliže kristalkama. Listovi su im manje naborani i nazubljeni, a glavica je nešto manja i rahlija. Novije sorte razvijaju velike i ujednačene rozete mase oko 500 g i vrlo su prihvaćene kod proizvođača zbog prodaje na komad. Uglavnom se koriste u ljetnoj proizvodnji zbog otpornosti na procvjetavanje.
Foto: bejo.hr
Lisnata salata
Kod lisnate salate biljke ne stvaraju glavicu nego veliku rozetu s mnogo glatkih ili naboranih listova, od zelene do smeđe-crvene boje. Razlikuju se sorte kod kojih se reže cijela rozeta i sorte kod kojih se beru pojedinačni listovi. Kod nas su najpoznatije sorte u tipu tzv. hrastovog lista.
Foto: B. Benko
Rimska salata
Rimska salata se naziva još i dugolisna. Kod nas nije raširena, ali se često može naći u mediteranskim zemljama. Biljke stvaraju uspravnu rozetu izduženog cijelog lišća s jače izraženom srednjom žilom. Vanjski listovi su zeleni, a unutarnji žućkasti. Rozeta može biti teška do 750 g. Otporna je na visoke temperature i sporije prorasta.
Pročitajte još o uzgoju salate:
Uvjeti za uzgoj salate, plodored i gnojidba
Izbor kultivara salate i rokovi uzgoja
Tehnologija uzgoja salate u tlu
Hidroponske tehnike uzgoja salate
