Posuđeni traktor i ljubav prema poljoprivredi bili su sve s čim je Domagoj počeo, a danas je najveći proizvođač eko-batata u svom kraju. I dok je njegov stariji brat, trbuhom za kruhom, otišao u Irsku, tada 20-godišnji Domagoj Makaj odlučio je ostati te je prije osam godina, traktorom posuđenim od prijatelja, hrabro zaorao prve brazde i počeo pisati svoju poljoprivrednu priču.
Nije bilo niti uvoda, niti predgovora, jer nitko se u njegovoj obitelji prije njega nije bavio poljoprivredom. No, da upravo to u životu želi raditi, mladić iz Kučan Marofa, predgrađa Varaždina, znao je još od malih nogu,. U osnovnoj se školi ta njegova želja iskristalizirala, a u srednjoj se pobrinuo i da obrazovanjem stvori dobre temelje za svoj budući posao te je završio poljoprivrednu školu, smjer vrtlar.
–Školovanje je bilo samo nastavak moje velike ljubavi prema poljoprivredi koja datira još iz ranog djetinjstva i osnovne škole. U mojoj se obitelji nitko prije mene nije bavio poljoprivredom ‘na veliko’, tako da mogu reći da sam doslovno počeo od nule, bez ikakve mehanizacije i bez vlastite zemlje, s traktorom posuđenim od prijatelja, koji godinama nije bio upaljen, nego je stajao u dvorištu, priča nam 28-godišnji poljoprivrednik, koji je svoj OPG osnovao u listopadu 2016. godine.
No, sve je, kaže, počelo godinu dana ranije, kad je uz pomoć svojih prijatelja najprije posadio 2000 sadnica aronije, a nakon toga i 4000 sadnica batata. I krenulo je, posao se polako počeo razvijati te je Domagoj postao ponosni vlasnik svog prvog traktora, a potom i strojeva koji su mu i danas od velike pomoći u pripremi zemlje.
Od jednog do 35 hektara za 8 godina
–S aronijom i batatom počeo sam na površini manjoj od 1 hektara. Od tada do danas moj je OPG prilično narastao te i dalje raste. Sada obrađujem oko 35 hektara zemlje. Količina batata je kroz osam godina udvostručena te danas imam više od 8000 sadnica i godišnji rast OPG-a od oko 30 posto, s iznimkom 2024. godine u kojoj bilježimo enorman rast od čak 200 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako sam startao od nule, u samo nekoliko godina postao sam najveći proizvođač eko- batata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a možda i šire. I još sam na nešto iznimno ponosan. Naime, na svom OPG-u koristim isključivo svoje proizvode i baš ništa iz uvoza, kao što je to slučaj kod mnogih drugih, kaže nam Domagoj Makaj.
On osim aronije te narančastog, bijelog i ljubičastog batata danas, na više od 30 hektara, uzgaja i pšenicu, kukuruz, suncokret i soju. Na svom OPG-u mladi poljoprivrednik ima potpuno zaokruženu priču – vlastitu proizvodnju batata, od sadnica pa do gomolja. Da bi se posao, kojega je iz godine u godinu sve više, mogao kvalitetno obaviti, u njega su se uključili i svi članovi Domagojeve obitelji.
Zaposlio je cijelu obitelj
-Uz mojih deset prstiju, tu je još i 20 vrijednih prstiju mojih roditelja. Oni se najviše brinu za batat kojeg treba ručno saditi, u tri navrata plijeviti. Berba se obavlja gotovo potpuno ručno. Svaki batat s našeg OPG-a u potpunosti je naše ‘dijete’, jer sami proizvodimo i sadnice. To je zahtjevan posao koji iziskuje svakodnevnu prisutnost i rad oko biljaka. No, poslove smo podijelili tako da sam ja na polju, radim sa strojevima, majka je uz sadnice i prodaje proizvode na tržnici, a tata je tu da obavlja sve ostale fizičke poslove, priča nam mladić koji je sa samo 20 godina, bez ikakvog prethodnog temelja i obiteljske tradicije, pokrenuo vlastiti posao, a za samo nekoliko godina postao vodeći proizvođač eko-batata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
S Domagojevog OPG-a u Kučan Marofu batat, koji mu je danas glavna kultura, putuje do domova širom Hrvatske. Plasira ga isključivo na malo, vlastitom dostavom u gradu Varaždinu. Za ostale hrvatske gradove dostavlja putem dostavne službe, dok ostatak prodaje na varaždinskoj tržnici. Ostali proizvodi s gospodarstva idu izravno na otkup.
–Pokušali smo se proširiti i na austrijsko i švicarsko tržište, no ta nam se želja ipak još nije ostvarila. Trenutno smo i dalje orijentirani isključivo na domaće tržište i za sada ne razmišljam o širenju tržišta van granica Hrvatske. Naime, sve nama susjedne zemlje svoja tržišta najprije pokrivaju proizvodima svojih poljoprivrednika, pa tek nakon toga idu u razmatranje potreba za uvozom pojedinih proizvoda, dok je kod nas, na žalost, praksa upravo suprotna, ističe Domagoj. On je svoje poslovno carstvo slasnog batata izgradio bez ikakvih kredita, oslanjajući se na vlastita sredstva.
Može se i bez kredita
–S financijama je uvijek borba, no kad zaškripi, uskoče i roditelji te do danas uspijevam sve financirati bez kredita. Prije nekoliko godina, kao mladi poljoprivrednik, povukao sam nešto novca iz EU fondova. To mi je bilo od velike pomoći jer sam ta sredstva uložio u kupnju još jednog, većeg traktora, ali i ostalih strojeva neophodnih za rad. Trenutno koristim samo poticaje za poljoprivrednike, no redovno pratim i razmatram i opcije apliciranja za sredstva iz EU fondova jer ‘bez alata nema zanata’. Mehanizacije uvijek manjka ili se kvari, popravci su skupi, pa je svaka financijska injekcija itekako potrebna, kaže naš sugovornik.
Na pitanje o najvećim problemima s kojima se u svom radu susreće, problemima koji ga koče ili usporavaju, odgovara kratko i konkretno – papirologija! Upravo se na papirologiju, kaže, gubi više vremena nego na sam rad na polju. Uz to, podsjeća i kako država jako kasni s isplatom poticaja. Poljoprivrednici pak sve svoje financijske obveze moraju ispuniti u roku.
–Kao jedan od najvećih problema istaknuo bih i nedostatak zemljišta za obradu te sporu i neučinkovitu administraciju. Državna zemljišta stoje prazna, zapuštena, zarasla u korov. Gradovi se ne bore dovoljno da ta zemljišta, u vlasništvu države, preuzmu te ih preko natječaja daju poljoprivrednicima u obradu, poručuje vlasnik OPG-a Makaj.
No, pri tom ne zaboravlja niti one dobre strane posla koji je odabrao. Kako kaže, rad u poljoprivredi ima bar jednu izvrsnu stranu. To su tri mjeseca godišnjeg odmora, u komadu, dok u sezoni i svaki kišni dan znači predah od posla. Na pitanje o planovima za budućnost, odgovara kao iskusan kapetan broda, ali i kao čovjek koji je ušao u rizičan posao – „zadržati postojeći kurs i ne mijenjati dobitnu kombinaciju“. To u prijevodu znači da će se na OPG-u Makaj i dalje držati isprobanih kultura.
OPG Makaj u brojkama
- Počeli su s manje od 1 hektara, a danas obrađuje 35 hektara
- Broj sadnica batata su udvostručili, od početnih 4000 na današnjih više od 8000
- OPG ima godišnji rast od 30 posto, a 2024. bilježe rast od čak 200 posto u odnosu na prošlu godinu
- Za manje od 8 godina postali su najveći proizvođači eko-batata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Foto: Sanja Sara Rapaić
