Sve smo svjesniji pesticida na povrću i voću kojeg jedemo, a željeli bi jesti što zdravije i što prirodnije. Vrtlarenje i proizvodnja vlastite hrane pravi je trend i sve se više jača svijest o organskom povrću i voću bez pesticida. Nije teško, krenimo!

S obzirom na to da dolazi proljeće i vrijeme radova u vrtovima, vrijedno je ponoviti osnovna načela za uspješan organski vrt.

Odabir pozicije za povrtnjak

Za povrtnjak na otvorenom biramo površinu na dovoljno osunčanoj poziciji jer na nju sijemo i sadimo većinom biljke kojima je potrebno dosta sunčanih sati. Izbjegavamo pozicije koje su većinu dana u sjeni ili hladovini.

Najprikladnije su površine koje su ravne ili blago nagnute. Povrtnjake na padinama je teško održavati zbog erozije i prejakog sunca ljeti. Ako imate vrt na višim nadmorskim visinama gdje je zrak hladniji, južna padina je pogodnija za povrće. Prilikom odabiranja mjesta za povrtnjak moramo poznavati lokalne vjetrove. Vjetar ima veliki utjecaj na prinos. Čak i lagani vjetar može smanjiti količinu povrća za 30 %. Ako je potrebno postavljamo vjetrobrane.

Kvaliteta tla i korekcije

Uspješnost uzgoja povrća ovisiti će o postotku humusa, postotku organske tvari u tlu i pH vrijednosti zemlje.

  • Humus u tlu nastaje iz biljnih i životinjskih ostataka pod utjecajem mikroorganizama (bakterija i gljivica). Humus je važan faktor plodnosti tla i važno je ustanoviti njegov postotak i znati ga povećati. Organskom tvari povećavamo postotak humusa ali iz provjerenih izvora.
  • Za zbijena tla, ilovače i crvenice dobro je primijeniti Plantella Biovit, sredstvo koje popravlja strukturu  te čini tla pogodnim za uzgoj.
  • pH vrijednost tla utječe također na uzgoj biljaka. Većini biljaka odgovara neutralan pH dok pojedine kulture vole kiselo ili alkalno tlo. Plantella Kalcivit je sredstvo kojim smanjujemo kiselost zemlje.
Za pripremu povrtnjaka od 100 m² koristimo 20-25 kg gnojiva

Osnovna organska gnojidba

Predviđenu površinu za povrtnjak potrebno je obogatiti s velikom količinom organske tvari kako bi potaknuli stvaranje što većeg postotka humusa. Organsku tvar možemo dodati u tlo primjenom zrelog stajnjaka, korištenjem zelene gnojidbe ili primjenom kvalitetnog peletiranog organskog gnojiva. Stajnjak najčešće nemamo u dovoljnim količinama, a kasnije imamo problema s korovima koji konkuriraju posađenim kulturama. Zelena gnojidba je poželjna kao predkultura jer obogaćuje tlo s dušičnim spojevima i humusom. Najbolji i najekonomičniji izbor je kvalitetno peletirano organsko gnojivo koje sadrži visok postotak mikroorganizama kao što je peletirano gnojivo Biogrena.

Zašto je organsko gnojivo Biogrena toliko posebno?

Biogrena sadrži 18 % aminokiselina i 11 % huminskih i fulvinskih kiselina, a osim toga sadrži najviše mikroorganizama, čak 22 milijarde/gram (za usporedbu: dobro odležano stajsko gnojivo sadrži samo 800 tisuća / gram). Dodatak organske tvari omogućit će korijenu biljaka pristup do hranjiva koja se u tlu nalaze. Biogrenu koristimo na pjeskovitom i siromašnom tlu, za crvenicu, ali i kod jako iscrpljenih vrtova za pripremu zemlje prije sadnje krumpira, kupusa, kelja i drugog plodovitog i lisnatog povrća.

Za pripremu povrtnjaka od 100 m² koristimo 20-25 kg gnojiva. Način primjene je jednostavan. Odmjerimo preporučenu količinu i rasporedimo pelete gnojiva po tlu. Bolja efikasnost gnojiva je ako plitko ukopamo gnojivo u zemlju, iako učinak neće izostati ako ga ne ukopamo.

Korištenjem Biogrene kupusnjače daju i 30 posto veće prinose

Dugogodišnja istraživanja učinkovitosti Biogrene su pokazala iznenađujuće rezultate kod više vrsta biljaka. Prinos je kod svih kultura bio puno veći prilikom gnojenja Biogrenom u odnosu na gnojenje nekim drugim gnojivima. Kod rajčice se prinos povećao za 21,7 %, kod kupusa za 30 % i kod špinata za 80,2 %. Uvjerite se i sami koliko brzo možete aktivirati tlo za svoje biljke.

Plan u povrtnjaku za sadnju

Povrtnjak podijelimo u tri polja. Prvo polje je namijenjeno pohlepnim biljkama poput kupusnjača, tikvi i krumpira. To polje najintenzivnije pognojimo Biogrenom.

Na drugom polju rastu sve ostale vrste povrća, a na treće polje dolaze kulture poput mahunarki, lukovica, peršin i mrkvu, a možemo uzgajati i biljke za zelenu gnojidbu, začinsko i aromatično bilje.

U vrtu sadimo raznolike i pažljivo odabrane kombinacije biljaka, uzimajući u obzir smjernice dobrih i loših susjeda.

Savjetujte se s nama!!!

Milica Sekulić, bacc. ing.agr., stručna savjetnica za Plantellu,  Unichem Agro d.o.o.

092 194 16 94

Plantella.hr

Prethodni članakMalčiranje i sakupljanje biomase za obnovljivu energiju
Sljedeći članakImate ih u blizini, a ne znate koliko su moćne! Biljke koje pročišćavaju zrak i smanjuju stres
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.