Rajčica, lat. Lycopersicon lycopersicum, jedna je od najomiljenijih povrtnica. Čak i oni koji imaju najmanji vrt u kojem ima mjesta jedino za mladi luk i začinsko bilje te oni koji mogu saditi samo na balkonu, rado posade i nekoliko sadnica ove korisne i lijepe biljke, obično crvenih plodova, različitih veličina i sorta, koja, k tome, mirisom otjeruje insekte.
Rajčica voli uzgoj na istome mjestu, a ne mili joj se susjedstvo s graškom i krumpirom. Njezin plod je vrlo zdrav, proporučuju ga rekonvalescentima, sadržava kiseline koje pojačavaju izmjenu želučanih sokova, čiste krv i ubrzavaju rad crijeva.
K nama stigla iz Amerike prije četiri stoljeća
Jednogodišnja zeljasta biljka pristigla je k nama iz Amerike, podrijetlom je iz Južne Amerike, a isprva, prije otprilike četiri stoljeća, u Engleskoj i Francuskoj sadili su je samo kao ukrasnu biljku. Plodovi joj se razlikuju veličinom, oblikom, okusom i bojom, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Sjeme rajčice je sivobijelo, spljošteno, a klijavost zadržava i do četiri godine.
Rajčica je biljka toplijih područja, neotporna na niske temperature. Uzgaja se zato kad mine opasnost od proljetnoga mraza, dok se od jesenskih štiti plastičnim tunelima. I to već od rujna. Rajčica voli obilje vode te je zalijevanje, ako nema natapanja, vrlo važno, a važna je i prihrana (stajnjak, NPK, urea).
Uzgoj iz sjemena
Rajčicu možete razmnožiti sjemenom, koje niče za 5-20 dana. Sije se već od početka ožujka pod prozorska okna ili u polutopla klijališta (18-20 °C) ili u sandučiće koje valja držati na toplom i svijetlom mjestu. U suvremenoj se proizvodnji rabe i tresetne tablete. Kasna se rajčica može sijati i izravno na otvoreno.
Pri uzgoju rasada, flanac, valja pripaziti kada se pojave listići. Čim se pojave prva dva, najbolje je biljčice pikirati u plastične čaše od jogurta. Pikirate li biljke dublje, čak i do kotiledonih listića, oblikovat će se više korijenske mase. Poslije pikiranja tlo dobro zalijte, a biljke potom štitite dok se ne prime. Kad se prime i učvrste, provjetravajte i i privikavajte na sadnju na stalno mjesto.
Sadnja presadnica
Kad otopli, biljčice presadite na njihovo stalno mjesto, najbolje poslije kiše po oblačnome vremenu. Obično se preporučuje da se donji dio biljke polegne i posadi nešto dublje ili nagrne finom zemljom kako bi se oblikovao snažniji korijen.
Ako mraz pofuri mlade biljke, škarama odrežite dio koji se smrznuo. Iz pupljka u zemlji niknut će novi izdanci, a za rod ostavite samo 1-2. Berba će biti nešto kasnija, ali će plodovi biti jednako kvalitetni i krupni.
Poslije sadnje tlo malčirajte odnosno prekrijte slamom ili redovito održavajte i zalijevajte. Kad biljka naraste 30-40 cm, s sjeverne joj strane dodajte kolac za oslonac.
Rani uzgoj rajčice
Želite li, primjerice, prve plodove rajčice brati već početkom lipnja, sjeme posijte početkom veljače u zaštićenom prostoru, biljčice pikirajte u fazi kotiledona, a nakon 60-70 dana ih rasadite. Sijte po 8-10 g sjemena na 1m2. Sjeme će niknuti za tjedan dana, nakon desetak ih pikirajte do prvih listića tako da budu udaljene jedna od druge oko 10 cm. Nakon 60-70 dana ih rasadite, prije toga ih desetak dana privikavajući na vanjske uvjete.Međuredni vam razmak neka bude 60-80 cm, a u redu 30-40 cm.
Preporučujemo da ranu rajčicu svakako uzgajate uz potporanj, kolac ili žicu, a pogotovo visoke sorte i domaće rane hibride. Kolci neka vam budu visoki 150-200 cm. Ukopajte ih 20-50 cm, a na 10-15 cm od biljke. Kolac neka vam bude sa sjever aili s one strane odakle su vjetrovi najčešći. Bilju uz njega učvrstite uzicom u obliku osmice, najbolje ispod cvata. Ne vežite prečvrsto, kako bi biljka mogla normalno rasti.
Tijekom vegetacije, kako biljke rastu, učvrstite ih još tri-četiri puta. Kolje možete postaviti i ukriž za dvije-tri biljke ili dvije-tri biljke usmjerite istom potpornju. Dobre rezultate daje i uzgoj rajčice u etažama sličnima kao u vinogradu. Rajčica se može uzgajati i uz potporu od deblje žice.
Kasni uzgoj rajčice
U toplijim primorskim krajevima, na obali i na otocima, uz raniju proljetnu, može se uspješno uzgojiti i kasnija ljetna rajčica. Za takvu se proizvodnju sjeme sije izravno u kućice po 3-4 sjemenke krajem svibnja pa sve do sredine lipnja, a presađuje se u srpnju. Prvi će se plodovi moći brati već potkraj kolovoza pa sve do kasne jeseni. Kad počnu jače jesenske kiše, stabljike prekrijte plastičnom folijom koju oblikujte u tunel, pa ćete berbu moći produžiti. Zelenije plodove možete također ubrati i ostaviti do dozriju na prozračnome mjestu na 10-12 °C. Možete također ubrati i grančice s plodovima pa ih objesiti da lijepo dozore.
Zakidanje zaperaka i zalamanje vrha
U oštrijoj klimi se rast i zrenje plodova pripomažu zakidanjem zaperaka i vrha. Kada se zalama na dva stabla, ostavljaju se jedino prve dvije bočne grane, vrh glavnoga stabla se zalama da je ono visoko 15-20 cm, čime će se psotići oblikovanje dviju bočnih grana na kojima se dalje redovito zakidaju zaperci. One se vežu vodoravno ili uspravno, a rast im se zaustavlja zalamanjem tjemenog pupoljka iznad drugoga ili trećeg cvata.
Uzgoj jednoga stabla
Želite li uzgojiti jedno stablo, zalomite biljku iznad prvoga cvata. Morate svakako sačuvati vršni pupoljak toga cvata,a ostale skinite. Čim oblikuje jedan cvat, sačuvani izdanak zalomite kako bi se izazvalo oblikovanje novoga zaperka. Biljka se zaustavlja na trećem ili četvrtom cvatu i sve pupoljke koji se pojave redovito uklonite.
Za uspjeli urod podsjećamo na nekoliko dobrih ideja:
1. Cijepljenje rajčice rezultira povećanjem prinosa čak nekoliko puta, jer dva korijena hrane jedno stablo. Povećava se i otpornost na bolesti. Iskusni povrćari na Novome Zelandu cijepe rajčicu tako da najprije odnjeguju sadnice ujednačeno debele, 3-3.5 mm. Cijepe čistim žiletom ili skalpelom vodeći računa da ne prenesu kakvu infekciju. Biljka se mora zasjeći najmanje 7,5-8 cm iznad zemlje tako da zarez bude dug oko 12 mm, a po debljini mora biti manji od polovice debljine biljke. Biljka bi morala zarasti oko dva tjedna poslije cijepljenja. Tada valja odrezati stablo jedne biljke iznad cijepljenja i to postupno za 7-10 dana. Dok biljka srasta, vene, pa je valja osvježavati zalijevanjem.
2. Uzgoj rajčice na bitubi sustavu (bi=dvije, tubi=cijev, dovod) omogućuje oblikovanje dva sustava korijena. Prvi se nalazi u tlu, prignojava se i relativno je suh, a drugi je u donoj zoni, u mješavini šljunka i treseta i pije vodu i hranu, što rezultira zdravom biljkom i većim prinosima. Ovaj se sustav može primjenjivati u vrtu, stakleniku, ali i na balkonu u posudama za cvijeće, a osim na rajčici moguć je i na krastavcima, paprici i sl.
3. Uzgoj rajčice na žici, konopcu i na etaže također daje dobre rezultate. Rajčica na etaže načini se tako da se svaka grana veže posebno za živcu, a vrh se odreže.
4. Uzgoj rajčice na crnoj foliji u nas se primjenjuje u kombinaciji ukopavanja plastičnih boca odrezana dna ili šupljih plastičnih štapova kroz koje se zalijeva. Uzgojem rajčice na crnoj foliji štedi se voda, ne treba okopavati, a ubrzavaju se rast biljke i zrioba plodova. Ovaj je način osobito pogodan za planinske, hladnije predjele te za ranu proizvodnju. Krajem ljeta i početkom jeseni biljkama optrgajte dio lišća kako bi posljednji plodovi mogli bolje dozrijeti. Prije mraza ostatak plodova poberite kako bi lijepo doreli u tamnome toplom prostoru na 13-15 °C i vlzi 75-80 %. Rabite plitke gajbice, letvice i police od dasaka prekrivene slamom. Plodovi se ne smiju dodirivati. Katkad se tako mogu čuvati i do polovice prosinca, a neke čak i duže.
5. Uzgoj rajčice na balkonu i terasi omogućila je selekcija novih sorata kao što je Minibel. Izraste visoka jedva do 30 cm. Plodovi su joj sitni, a ukusni. Možete ih saditi kao lončanice, ali i u kaskadama.
Neke neobične sorte rajčice
Sjeme rajčica uzgajivači redovito razmjenjuju i nabavljaju nove, već zaboravljene sorte s okusima iz djetinjstva. Izdvojit ćemo neke od njih, neobičnije.
Green Zebra
Stalno zelena rajcica srednje veličine sa zelenim i žutim prugama. Ova rajčica je vrlo slasna i posebnog okusa. Idealna za salate ili svježa uz aperativ. Posebno ukusan tek. Uzgoj bez problema. Jedna od najukusnijih i najljepsih sorti. Svakako je valja nabaviti da uljepša i oplemeni vaš vrt. Raritetna sorta.
Black zebra
Black zebra je podrijetlom belgijska sorta, srednjebujna srednjekrupna ploda, crvena pa prošarana žutim prugama, vrlo ukusna, rafinirana, osobito se preporučuje za salate.
Tigerella
Dosta bujna rajčica (do 1,5 m visoka) sitnijeg okruglog ploda crvene boje ispruganog žutim uzdužnim prugama. Plodovi su izvanredne kvalitete, dugo se čuvaju i tek onda postanu posebno slatki i ukusni. Ova sorta je vrlo otporna. Uzgoj je normalan, kao kod nama već poznatih rajčica. Ovo je relativno rana sorta. Pogodna je prije svega za uzgoj na otvorenom, ali se pokazala dobrom i pri uzgoju u plasteniku – stakleniku. Izvanredna je za salate i aranžiranje jela.
Andine
Andine ili «Rogata Andina» (Andska paprika) je osebujna sorta; debele, dugačke i vrlo ukusne rajčice oblika paprike «roga». Podrijetlom je iz Kordiljera (Anda). Uzgajamo je kao i sve nama poznate rajčice. Naraste do oko 150 cm visine. Daje plodove u grozdovima, a odlikuju se visokim sadržajem suhih tvari. Sadrži više šećera, a manje kiselina od klasične okrugle crvene rajčice. Ova je rajčica pogodna za punjenje različitim nadjevima. Za uspješan uzgoj traži oslonac, pa se preporučuje za uzgoj na malom prostoru. Vrlo je otporna na vremenske nepogode. Rano dospijeva. Listovi su dugi i vise, što omogućuje i malo gušću sadnju. Raritet.
Blue Osu
Srednje rana sorta. Biljka visokog rasta. Plodovi ove sorte bogati su antocijanom. Vrlo rijetka sorta, selekcionirana na Sveučilištu Oregon (OSU). Plodovi ove sorte najprije su svijetlo-plavo-ljubičaste, a kod sazrijevanja crveno-ljubičaste boje. Boja mesa ploda je rozo-crvena.
Black plum (crni šljivar)
Izuzetno zanimljiva sorta s obzirom na boju ploda. Obilan urod, fini okus i veličina ploda čine ovu sortu sve češćom u uzgoju za vrtne potrebe. Odlična je za kuhanje raznih umaka, ali i za konzumaciju u svježem stanju.
Purple Calabash
Ova sorta odlikuje se visokim rastom i naboranim plodovima, pomalo neobične ljubičaste boje i kiselkasto-slatkog voćnog okusa. Težina plodova oko 150-250 gr.
Big Yellow Zebra
Sorta je srednje rana. Biljka visokog rasta. Plodovi plosnato okrugli, srednje veličine, prošarani, svijetlo- žuti sa tamno-žutim prugama, slatkog okusa. Težina plodova 150-300 gr.
Kruškolike rajčice
Najčešće su u žutoj ili crvenoj boji, s time da su žute kruškice nešto slađe od crvenih – ali ne jako kao koktel rajčice. Odlične su i za jelo i dekoriranje, te su jako zanimljive i djeci.
Red Robin
Red Robin rajčica je mala patuljasta sorta okruglih plodova poput trešnje. Daje vrlo visoke prinose za tako malu sortu i pogodna je za uzgoj u malo većim loncima. Jako je praktična i za balkonski uzgoj u stanovima i krovnim vrtovima. 
