Tikve spadaju u jednu veliku porodicu tikvenjača zajedno s krastavcima, lubenicama i dinjama te ljetnim tikvicama koje se najčešće koriste dok su mlade.

Vrlo ukusne i zdrave

Uz slatkasti okus, najveći razlog zašto bi tikve trebale biti češće na jelovniku u hladnijim danima je njihova prehrambena vrijednost. Meso tikve je lako probavljivo jer ima puno vlakana i malo kalorija (puno vode i malo masti). To je čini idealnom namirnicom u dijeti za smanjenje tjelesne težine. Tikve su bogate vitaminima, osobito beta karotenom koji djeluje kao antioksidans, vitaminom C, E i vitaminima B kompleksa i idealan je nadomjestak u sezoni kad je slaba ponuda svježeg povrća. Tikve sadrže puno kalija koji pomaže kod reguliranja povišenog krvnog tlaka i količine kalcija i fosfora u organizmu.

Ljekovite sjemenke tikvi

Sjemenke tikvi sadrže 57% nezasićenih masnih kiselina koje su vrlo važne za ljudsko zdravlje. Prvenstveno djeluju kao diuretik – lijek za bolesti mjehura i prostate, a sadržaj ostalih spojeva poput esencijalnih aminokiselina,tokoferola, fitosterola, vitamina i minerala daje im veliku djelotvornost u liječenju raznih zdravstvenih tegoba i upala u organizmu.

Od sjemenki tikvi proizvodi se tikvino ulje. U trgovinama dolazi pod nazivom bučino ulje i koristi se isključivo kao salatno ulje. Tamnozelene je boje, vrlo je ukusno i aromatično. Dobiva se mehanički tzv.„hladnim cijeđenjem koštica“ pomocu pužnih ili hidrauličnih preša.

U Hrvatskoj se proizvode sjemenke i ulje od uljane tikve golice koja nema tvrdu bijelu ljusku. Ona pripada vrsti Cucurbita pepo var.styriaca i raširena je u nama susjednim zemljama Sloveniji i Austriji. Komercijalno golica daje veći prinos ulja od tikve sa ljuskom, a kvaliteta ulja je bolja jer ima viši sadržaj važnih sastojaka.

Sjemenke tikve mogu se koristiti i kao dodatak pecivima i salatama, a posebno je važno da se prilikom ljuštenja sačuva njihov zelenkasti dio, jer se upravo u toj ovojnici nalazi dosta hranjivih vlakana. Imaju 20 puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, a s obzirom da se u sjemenkama nalazi mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i masti, nutricionisti su precizno izračunali da su sjemenke tikve 14.470 puta zdravije od table čokolade.

Ukrašavanje tikvama

Tikve dolaze u mnogo boja,oblika i veličina. Po boji su zelene , žute, crvene, bijele, plave, višebojne i prošarane. Ima ih divovskih sitnih, kratkih, uskih, okruglih, kruškolikih, glatkih, rebrastih, bradavičastih…Takvo bogatstvo čini ih atraktivnim za jesenske izložbe,tikvijade ili bundevijade. Rezbarenjem i oslikavanjem postaju mala umjetnička djela.

Tikve i bundeve dijele se u 4 vrste:

Cucurbita pepo – ovdje spadaju i ljetne tikvice (žute tikvice, zucchini i patissoni). Zimske imaju izbrazdanu drvenastu koru i svijetlog su do tamnonarančastog mesa. Od predstavnika zimskih pepo tikvi kod nas se na tržnicama može naići i na bijelu duguljastu špageta tikvu.
Cucurbita maxima, bundeva – većina zimskih tikvi spada u ovu vrstu ogromnih veličina ploda. Mogu se dugo čuvati. Površina kore im je nalik plutu ili spužvi što ih razlikuje od ostalih jestivih tikvi. Imaju bodljikavo lišće. U ovu skupinu spada i Hokaido tikva, prepoznatljiva po atraktivnoj crvenoj boji.
Cucurbita moschata, muškatne – tikve koje se vrlo dobro čuvaju i najraširenija im je upotreba
u kulinarstvu. Ima mnoštvo recepata baš s ovim tikvama – od juha do kolača. Kora im je glatka s debelim rebrima,a meso im je slatko i fino glatko. Boja mesa je kod nekih kultivara žuckastosmeđa do kremasta, a kod nekih narančasta. Kod nas se nudi duguljasta Butter tikva i Kabocha – pogačasta zelena tikva prošarana žutim pjegama.

Cucurbita mixta – nisu toliko slatke kao ostale navedene (moraju se šećeriti). Najpoznatija nama, a koja se koristi za ukras je kultivar Cushaw – obojena poput kabocha tikve, ali neobičnog
oblika koji podsjeca na gusku. Tijelo joj je oblika lukovice koja se produžava ravnim ili zaobljenim „vratom“ i završava manjom lukovičastom „glavom“. 
Prethodni članakPita od jogurta
Sljedeći članakSpremanje strojeva preko zime
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.