Proizvodnja ječma za različite namjene

59

""Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

Radi visoke hranidbene vrijednosti uglavnom se koristi kao stočna hrana, ali i za proizvodnju ječmenog slada. Zrno ječma sadrži 78–83% ugljikohidrata, 8 –15% proteina, 2 –3% lipida i 1,9 –2,5% mineralnih tvari. Ječam se u industriji uglavnom koristi u proizvodnji piva i alkohola, jer daje kvalitetan slad koji se upotrebljava i u pekarskoj, konditorskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca i škroba. Kontroliranim procesom klijanja zrna ječma u industrijskim razmjerima proizvodi se slad (proklijalo zrno ječma).

Ječam namijenjen za slađenje mora udovoljiti posebnim zahtjevima koje postavlja industrija piva. Iako sladarska kakvoća ovisi o genotipu, značajan utjecaj imaju i okolišni uvjeti (tlo, temperature i oborine) tijekom vegetacije. U svijetu posljednjih godina raste interes za korištenjem golozrnog ječma u ljudskoj ishrani i industrijskoj preradi. Golozrni ječam se nakon žetve može koristiti bez obrade (ljuštenja), a pri njegovoj meljavi može se koristiti ista oprema kao i kod pšenice.

""

Kodeks definira parametre otkupa

Od žetve/berbe 2015. godine na snazi je Kodeks otkupa žitarica i uljarica koji definira parametre otkupa sukladno dogovoru proizvođača, prerađivača i otkupljivača. Kodeks je preporuka proizvođačima za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu, a otkupljivačima preporuka vezana uz otkup, te ujedno predstavlja temelj za sklapanje ugovora između proizvođača i otkupljivača. Prema navedenom Kodeksu pod ječmom za proizvodnju piva podrazumijevaju se sorte ječma odgovarajućih pivarskih odlika istraženih kroz mikrosladovanje, sladovanje i analizu slada. Nakon žetve, zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača ovisit će o postignutom prinosu, kvaliteti uroda, a na osnovu toga i ostvarenom prihodu po jedinici površine (ili po proizvedenom kilogramu ječma). Poznata je činjenica da kvaliteta zrna ovisi o izabranoj sorti, pravilnoj i pravovremenoj agrotehnici, ali i vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone. Kasni proljetni mraz koncem mjeseca travnja ove godine utjecao je na smanjenje prinosa ozimog ječma, ovisno o fazi u kojoj se ječam nalazio u doba pojave mraza, duljini trajanja negativnih temperatura, ali i o lokaciji. Na tržištu postoji velik izbor kultivara ječma. Pri izboru kultivara za sjetvu odlučujući je čimbenik namjena proizvodnje. Obzirom na namjenu, potrebno je razlikovati:
• ječam namijenjen industriji slada i piva (pivarski ječam) i
• ječam za ishranu stoke (krmni ili stočni ječam).
Pivarski ječam mora udovoljavati uvjetima koje postavlja industrija slada, a to su okruglo i dobro ispunjeno zrno, fino naborana pljevica, visoka masa 1000 zrna, visok udio zrna prve klase, visoka klijavost, te odgovarajući parametri kakvoće slada, a ječam namijenjen ishrani stoke mora imati odgovarajuću količinu bjelančevina, sastav i udio esencijalnih aminokiselina. Tijekom svibnja i lipnja diljem „Lijepe naše“ održani su brojni dani polja na kojima su predstavljene novosti u programu oplemenjivanja ječma u RH, ali i rezultati i usporedba postignutih prinosa i kvalitete domaćih i introduciranih sorata ječma kroz dulji niz godina.

""

Ječam za proizvodnju piva pri isporuci mora biti zdrav, suh, bez neugodnog mirisa i bez živih štetnika. Prilikom prodaje kakvoću ječma određuju: primjese, udio fizički oštećenih i proklijalih zrna, te lom zrna. Osim toga, ječam za proizvodnju piva mora zadovoljiti uvjete čistoće sorte, kalibracije zrna, klijavosti, sadržaja bjelančevina i vlage u zrnu. Prilikom prodaje ječma za hranidbu životinja primjenjuju se sljedeći kriteriji kvalitete: ječam mora biti zdrav, prirodne boje, te na njemu ne smije biti živih štetnika. Kodeks propisuje udio primjesa (fizički oštećena zrna, udio nečistoća zrna i ostalih nečistoća, udio proklijalih zrna) i hektolitarsku masu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIz IPARD-a 2,5 milijuna kuna za postrojenje na bioplin
Sljedeći članakSTIHL motorne prskalice nude mogućnost apliciranja zaštitnih sredstava
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.