Prve agrotehničke mjere za ozime strne žitarice i uljanu repicu u proljetnom razdoblju su prihrane, a za jare ratarske kulture pravodobno zatvaranje zimske brazde (ako se provodi konvencionalana obrada), odnosno različiti načini terminacije pokrovnih usjeva (ako se provodi reducirana obrada tla) ili sjetva izravno u pokrov te gnojidba.
Gnojidba
Količinu i vrijeme primjene dušičnih gnojiva prilikom svake prihrane usjeva nužno je prilagoditi svojstvima zasijanih sorti, vremenskim prilikama, stanju tla i kondiciji svakog pojedinog usjeva, ali i uskladiti s planiranim urodom. Stanje ozimih ratarskih usjeva u prvoj dekadi veljače jako je različito, ovisno o roku sjetve i samoj sjetvi (priprema tla za sjetvu, dubina sjetve…) te čistoći i zdravstvenoj ispravnosti sjemena. Stoga preporuke za prihranu ne mogu biti ujednačene. Pravodobnom prihranom u optimalnoj količini utječe se ne samo na visinu i kvalitetu postignutog uroda, nego i na ukupne troškove proizvodnje, ali i na očuvanje okoliša. Dušik ima veliki utjecaj na visinu prinosa, ali je jako mobilan u tlu. Prije prihrane treba provjeriti meteorološke prognoze i predviđenu količinu oborina, jer se dušik u nitratnom obliku lako ispire iz zone korijena biljaka.
U slučaju ispiranja, ne samo da biljka neće usvojiti njoj namijenjeno dušično gnojivo, nego će isprano gnojivo nepovoljno utjecati na okoliš. Potrebna količina dušika može se najtočnije utvrditi na temelju rezultata provedene N–min analize kojom se utvrđuje nitratni (NO3) i amonijski (NH4) oblik dušika. Ova metoda pomaže u utvrđivanju trenutne zalihe dušika u tlu. Ako se poljoprivredni proizvođač odluči provesti N–min analizu tla, uzorak tla do predaje u agropedološki laboratorij treba čuvati na temperaturi do 4°C, a isti dan kad je tlo uzorkovano treba ga i dostaviti u agropedološki laboratorij na obradu.
Tijekom transporta uzorak tla također treba biti na temperaturi do 4°C. Uzorci tla se uzimaju desetak dana prije planirane gnojidbe. U usporedbi s uobičajenom praksom primjene dušičnih gnojiva, gnojidbom koja se temelji na N-min metodi može se uštedjeti između 50 do 70% dušičnih gnojiva. N-min metodom se utvrđuje količina mineralnih oblika dušika (raspoloživi N), za ozime žitarice prije proljetnog busanja, odnosno prije vlatanja, a za proljetne kulture prije sjetve.
Danas se na tržištu nalaze i dušična gnojiva s kontroliranim otpuštanjem dušika tijekom vegetacije. Brzina otpuštanja hraniva ovisi o temperaturi tla. U proizvodnji ili primjeni dušičnih gnojiva mogu se dodavati stabilizatori. Uloga stabilizatora dušika u gnojivima je usporavanje procesa brze razgradnje (transformacije) dušika čime se povećava učinkovitost gnojidbe dušikom i ostvaruje veća ekonomska dobit. Uz navedeno, važna je i ekološka uloga stabilizatora jer se smanjivanjem gubitaka dušika, smanjuje i negativan učinak na okoliš (tlo, vodu i organizme). O preporučenim količinama dušičnih gnojiva za prihrane ovisno o zasijanoj vrsti kao i o gnojidbi jarih ratarskih kultura puno se pisalo pa ne navodimo preporuke potrebnih količina gnojiva po jedinici površine. Dalje u tekstu podsjetit ćemo na propisana ograničenja prilikom gnojidbe.
Ograničenja u korištenju gnojiva
U svakom slučaju gnojidba treba biti racionalna (iz ekonomskih razloga), ali i ekološki prihvatljiva. U lipnju prošle godine objavljen je IV. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla („Narodne novine“ br. 95/25.). Program je stupio na snagu 1. srpnja 2025. godine za razdoblje od četiri godine od dana stupanja na snagu. Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih ovim Programom su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima sukladno važećem propisu (Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj, objavljena u „Narodnim novinama“ br. 130/12.) kojim se određuju ranjiva područja u Republici Hrvatskoj.
Ranjiva područja određena su sukladno kriterijima utvrđenim člankom 55. Uredbe o standardu kakvoće voda (»Narodne novine«, broj 89/2010.) i na temelju provedenog monitoringa voda. Za poljoprivredna gospodarstva čije su poljoprivredne površine i/ili objekti izvan ranjivih područja ovi se uvjeti i mjere preporučuju. Sukladno navedenom Programu poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim u tijeku jedne kalendarske godine mogu gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti primjene dušika od 170 kg/ha, a propisane su i granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema biljnim vrstama. Propisana su ograničenja prema vremenu primjene, uvjeti skladištenja i zbrinjavanja stajskog gnoja te obveza provođenja analiza tla i evidentiranja korištenja gnojidbenih proizvoda.
Zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. prosinca do 15. ožujka te gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.
IV. akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla između ostalih definira sljedeće izraze:
„Gnojidbeni proizvod“ je tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama i njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da čini rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane. „Gnojidbeni proizvod s dušikom“ je gnojidbeni proizvod koji sadrži dušik ili dušikove spojeve koji se primjenjuju na poljoprivrednim površinama s ciljem opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane (uključujući mineralna gnojiva), a koji sadrži jednu ili više sastavnica: kruti stajski gnoj, gnojovku, gnojnicu, kompost i otpadni mulj.
Evidencija korištenja gnojidbenih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima vodi se sukladno Dodatku III. navedenog Programa.
DODATAK III.
Oprez – ograničenje korištenja fosfornih gnojiva
Uz već ranije propisana ograničenja primjene dušičnih gnojiva (SMR 2.: Standardi 2. za nitrate) te propisanu uspostavu graničnih pojaseva duž vodotoka na kojima nije dozvoljena primjena gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja (GAEC 4) prošle godine je Pravilnikom o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 71/25.) u SMR-u 1.: Standardi 1. za korištenje vode za navodnjavanje dodatno propisano ograničenje kod gnojidbe organskim i mineralnim gnojivima na bazi fosfora. U cilju smanjenja eutrofikacije površinskih i onečišćenja podzemnih voda na ranjivim područjima definiranim Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj uslijed onečišćenja uzrokovanog fosfatima poljoprivrednog podrijetla, gnojidba organskim i mineralnim gnojivima na bazi fosfora provodi se u skladu s utvrđenim stanjem u tlu temeljem provedene kemijske analize tla i potrebama kulture.
Eutrofikacija je starenje vodenih ekosustava (npr. jezera). Najčešće je posljedica ljudskog djelovanja (otpadne vode, prekomjerna primjena mineralnih gnojiva). U prirodi taj proces traje tisućama godina dok se pod čovjekovim utjecajem ubrzava pa se skraćuje na samo nekoliko godina. U procesu eutrofikacije vodenih sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru životinjske vrste, a vodeni ekosustavi (obično jezera) mijenjaju boju u tamnozelenu i smeđu. Eutrofikaciju uzrokuju isprana mineralna gnojiva s poljoprivrednih površina, komunalne otpadne vode, industrijski ispusti i deforestacija, a posljedice navedenog procesa su pretjerani rast algi (cvjetanje mora/vode) koje blokiraju svjetlost, smanjenje otopljenog kisika (hipoksija) što guši ribu i ostale organizme te promjena ekosustava. Stoga je u cilju smanjenja eutrofikacije propisano da obveznici na ranjivim područjima moraju provoditi kemijsku analizu tla za svaku proizvodnu parcelu na poljoprivrednom gospodarstvu najmanje jednom u četiri godine.
Iznimno, za ARKOD parcele koje su manje od 1 ha na temelju analize rizika, potrebno je utvrditi obvezu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta do 5 % parcela i/ili površina. Analiza rizika obuhvaća: način korištenja poljoprivrednog zemljišta, prijetnje prema tlu, veličinu površine, ukupnu površinu poljoprivrednog gospodarstva i dr. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će o obvezi koja proizlazi iz analize rizika obavijestiti korisnike. Kemijska analiza provodi se na slijedeće parametre: sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N), sadržaj fosfora (P2O5), sadržaj kalija (K2O), pH tla, sadržaj humusa u tlu. Rezultati kemijske analize čuvaju se na gospodarstvu najmanje četiri godine od dana provođenja analize. U Prilogu IV. Pravilnika o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti propisane su Granične vrijednosti unosa fosfora u tlo, prema potrebama poljoprivrednih kultura.
Obveze uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti provode se od 1. siječnja 2025. godine.
PRILOG IV.
Granične vrijednosti unosa fosfora u tlo, prema potrebama poljoprivrednih kultura*
Granične vrijednosti odnose se isključivo na:
a) tla vrlo slabe do slabe opskrbljenosti biljci pristupačnim fosforom
b) količine P2O5 unijete mineralnim gnojivom.
Granične vrijednosti ne uključuju:
c) gnojidbu na zalihu prije podizanja višegodišnjih nasada (meliorativna gnojidba), koja se provodi primjenom mineralnih gnojiva
d) unošenje P2O5 organskim gnojivom te ostalim gnojidbenim proizvodima
*Za potrebe ovog teksta u navedenoj tablici iz Priloga IV. izostavljane su propisane granične vrijednosti za voćne vrste, povrće i hmelj.
Obrada tla za jare ratarske kulture
U konvencionalnoj obradi tla konzervacija nakupljene zimske vlage provodi se pravodobnim i pravilnim zatvaranjem zimske brazde. Suvremena istraživanja provedena u svijetu, ali i u našim proizvodnim uvjetima dokazuju da se reduciranom obradom tla može, ne samo očuvati vlagu u tlu, poboljšati vodozračne odnose u tlu, infiltraciju oborinske vode, nego i smanjiti degradacija tla i utrošak energije. Poljoprivredne prakse poput sjetve pokrovnih usjeva, izravne sjetve u mulch te utjecaj različitih sustava obrade tla na različite poljoprivredne vrste u različitim agroekološkim uvjetima i na različitim tipovima tla predmetom su znanstvenih i stručnih istraživanja.
Postignuti rezultati istraživanja postepeno mijenjaju odnos zastupljenosti konvencionalnog načina obrade u odnosu na ostale. Stoga će i proljetna priprema tla za sjetvu jarih ratarskih kultura ovisiti o odabranom sustavu proizvodnje (klasična ili konzervacijska poljoprivreda), odnosno o odabranom sustavu obrade tla (konvencionala, reducirana ili konzervacijska obrada tla).
Foto: mr. sc. Tatjana Martinović
Pročitajte:
Integrirani pristup suzbijanja korova u ratarskoj proizvodnji
.){kind=link}