U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i u suradnji s brojnim poljoprivrednim i znanstvenim institucijama, u Šibeniku je održan četvrti međunarodni znanstveni skup pod nazivom: „Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske integracije“.
Skup je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja otvorio Miljenko Rakić, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije, a na skupu su sudjelovali najugledniji znanstvenici i stručnjaci iz područja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj, kao i gosti predavači iz Mađarske, Češke, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Nacionalni program sjemenarstva
U uvodnom pozdravnom govoru dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva naveo je da se prvi put u organizaciju skupa uz Hrvatsko agronomsko društvo uključila Europska asocijacija sjemenara (ESA), a suorganizatori su sve najznačajnije institucije u području
poljoprivrede u Hrvatskoj. „Sad kad se približava trenutak ulaska Hrvatske u EU, sektor hrvatskog
sjemenarstva i rasadničarstva treba biti spreman za zajedničko tržište sa skorom primjenom
Europske sortne liste. Hrvatskoj je potreban nacionalni program sjemenarstva kojim bi se osiguralo sjeme za sve veću potrebu za proizvodnjom hrane i za proizvodnju „zelene energije“ – istaknuo je Haramija i dodao da su svi koji su aktivni u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva povijesno odgovorni i za zaštitu i održavanje lokalnih biljnih genetskih resursa, jer Hrvatska ima velikih potencijala u ekološkom sjemenarstvu, koje još u Hrvatskoj nije zaživjelo.
Hrvatski kultivari najznačajniji
Na skupu je utvrđeno kako Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti 60 mil. USD, a izvozi do 15 mil. USD, deficit iznosi 45 mil USD. U izvozu prevladava sjemenski kukuruz, a uvoze se gotovo sve kulture. Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena
domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, suncokreta, šećerne repe, krumpira i svih povrtlarskih kultura) uvjetovala deficit navedenih kultura te supstituciju proizvodnje uvozom.
Uvozom sjemena i sadnog materijala stalno se pojavljuju bolesti i štetnici koji do sada nisu bili prisutni u RH. U 2010./11. godini izvezeno je iz Hrvatske 4300 t sjemena kukuruza, a 2100 t je uvezeno. Za usporedbu je naveden podatak kako je u 2002. godini hibrida kukuruza domaćih
selekcija bilo 72%, a 2011. godine je udio domaćih selekcija 36%, a stranih 64%, što dovoljno govori o prodoru uvoznh selekcija u Hrvatsku u proteklom desetljeću. U Hrvatskoj postoji infrastruktura i iskustvo, što su iskoristile i mnoge svjetske kompanije koje kod nas proizvode visoko kvalitetno sjeme i plasiraju ga po cijelom svijetu.
Farmersko sjeme
Agronomska struka treba dati potporu što većoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala, i naglašavati nedfostake sjetve „tavanuše“ čime će se i dalje širiti Tilettia – smrdljiva snijet i druge bolesti te korovi. Ozbiljne mlinsko-pekarske tvrtke će osigurati visokokvalitetno sjeme određenih sorti za svoju proizvodnju, kako im ne bi došlo zaraženo sjeme u silose. U proceduri je donošenje dopune propisa o zaštiti biljnih sorti, definirat će se obaveze onih koji koriste tzv. „farmersko sjeme“ – sjeme koje je:
● mali poljoprivredni proizvođač proizveo na vlastitom imanju
● koristi u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju
● kojeg ne smije stavljati na tržište
● plaća cca 50% licence
● proizvođač je obvezan postupati u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva.
U zemljama EU se smije koristiti „farmersko sjeme“ kod malih proizvođača čija ukupna površina ne prelazi više od, npr. 3 ha. Naknada koju plaćaju za licencu niža je od licence koju plaća proizvođač sjemena. Pri uporabi požetog materijala u svrhu reprodukcije na vlastitom poljoprivrednom imanju, poljoprivredni je proizvođač obvezan postupati u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva, posebno vodeći računa o sprječavanju pojave štetnih organizama na usjevima.
„Zlatno sjeme“
Hrvatsko agronomsko društvo na skupu je dodijelilo priznanja „Zlatno sjeme“ Bc Institutu d.d. Zagreb u kategoriji „Najrašireniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2011. god.“ za hibrid pajdaš, Poljoprivrednom institutu Osijek, u kategoriji „Najraširenija sorta lucerne u Republici Hrvatskoj u 2010./2011.god.“ za sortu osječka 66, dok je Pioneer sjemenu d.o.o. Zagreb dodijeljeno „Zlatno sjeme“ u kategoriji „Najveći izvoznik sjemena u Republici Hrvatskoj”.
Prof. dr. Zdravko Matotan – predsjednik znanstvenog odbora skupa zahvalio je svim sudionicima skupa, a posebno izlagačima koji su na skupu predstavili 42 znanstvena i stručna rada. Na skupu je prikazan uspješan rad na stvaranju novih sorata, kao i presjek stanja sjemenarstva i rasadničarstva, stoga se može zaključiti kako hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.
