Kalendarski smo sve bliže proljeću, dani su sve dulji, temperature zraka u porastu i polako se stvaraju uvjeti za intenzivan rast ozimih usjeva. Intenzivnim rastom usjevi brzo troše zalihe hraniva iz tla pa im se prihranom moraju osigurati novi obroci naročito dušičnih gnojiva, koje će usjevi iskoristiti za stvaranje odgovarajućeg prinosa po jedinici površine.
Najpouzdaniji pokazatelj potrebne količine dušika (N) za prihranu je kemijska analiza tla pod nazivom Nmin metoda, kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla. Kad se zna s kojom količinom dušika se raspolaže, te koje su potrebe svakog pojedinog usjeva s obzirom na visinu očekivanog prinosa, izračuna se količina dušika koja nedostaje i koju treba osigurati gnojidbom.
Visokoprinosne sorte, a kod uljane repice i hibridi, koji se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima zahtijevaju i različit pristup prihrani ali ono što je konstanta je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane.
Optimalno vrijeme za drugu prihranu
Bliži se optimalno vrijeme za drugu prihranu, koja će usljediti za nekoliko dana. Za pšenicu je to početak vlatanja, kad se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm, a za uljanu repicu je to neposredno prije intenzivnog porasta, kada se iz rozete pojavljuju prvi pupovi.
Prihrana u ovoj fazi rasta i razvoja potencira fotosintetsku aktivnost, koja će spriječiti pojavu sterilnih klasića kod pšenice, a isto tako će se omogućiti većem broju zametnutih pupova uljane repice da budu oplođeni i da se iz njih razvije plod – komuška.
Valja ponoviti kako su predispozicije za postizanje visokih prinosa samo djelomično genetski određene, što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva dušikom u ovoj fazi rasta i razvoja.
Ne bi se trebalo kasniti s drugom prihranom
S drugom prihranom ne bi se trebalo kasniti naročito kod uljane repice jer zbog nedovoljne ishranjenosti u fazi intenzivnog porasta može doći do ranog polijeganja usjeva. U drugoj prihrani mogu se koristiti sva dušična mineralna gnojiva jer oblik dušika nema presudan utjecaj na prinos i kvalitetu repice i pšenice.
Prilikom odabira gnojiva za prihranu treba napomenuti da dušično-sumporna gnojiva ASN i PETROKEMIJas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za KAN-om, standardnim dušičnim gnojivom najčešće primjenjivanim u prihrani u našim proizvodnim uvjetima. Njihov dodatni benefit je sumpor, koji potencira povećanje sadržaja ulja kod uljane repice i sadržaja proteina u zrnu pšenice.
Formulacija i količina mineralnog gnojiva koja se preporuča primjeniti u II. prihraniFORMULACIJA GNOJIVA 2. PRIHRANA ASN (26N + 15S) 150 – 250 kg/ha KAN N (MgO) 27 (4,8) 150 – 250 kg/ha PETROKEMIJas (20N+24S) 200 – 250 kg/ha UREA N 46 80 – 100 kg/ha UAN N 30 tekući 80 – 100 l/ha 
