Javna žetva suncokreta komparativnog pokusa s više hibrida suncokreta, koju već drugu godinu za redom organizira osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti pokazala se od velike koristi proizvođačima pri odabiru “pravog” hibrida. Zato ne čudi što se Dan polja suncokreta na osječkom pokušalištu pretvari u pravu “špicu”. Na njoj se mogu “pretresti” aktualnosti, razmijeniti iskustva te dobiti nove informacije.
Bilo da su završili ili tek počinju žetvu, baranjski i slavonski poljoprivrednici okupili su se na Danu polja suncokreta kako bi odabrali hibride koji su najbolje prilagođeni uvjetima uzgoja istočne Slavonije. Upravo s tim ciljem, na FAZOS-ovom pokušalištu se već dvije godine za redom održavaju demonstracijske aktivnosti pod nazivom „Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji suncokreta u istočnoj Slavoniji“.
–Riječ je o komparativnom pokusu koji će se nastaviti i iduće godine. Provodimo ga u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, rekao je izvanredni profesor s FAZOS-a i prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija, Tomislav Vinković.
–Radi se o više sjemenskih kuća, poput našeg osječkog Poljoprivrednog instituta, RWA, LG, KWS-a i drugih, ukupno 8 sjemenskih kuća. Cilj je prikazati s uobičajenom agrotehnikom, ali uz primjenu dobre poljoprivredne prakse, koji to hibridi na ovom području istočne Slavonije daju najbolje rezultate. To će uvelike pomoći ovdašnjim poljoprivrednicima, dodao je Vinković.
Unatoč zahtjevnoj godini, prinosi na razini prosjeka
–Iako je ova godina bila dosta nepovoljna s dugim razdobljem suše, suncokret je ipak dobro rodio. U ključnom je trenutku dobio nešto oborina i za očekivati je da su dobri prinosi. U rano proljeće nismo mogli krenuti u sjetvu. Išli smo u kasnim rokovima sjetve i tu sada imamo problem. Posebno ako se radi o nešto ranijim hibridima s obzirom na ovaj termin žetve. Morali bi sve požuriti, visoka je vlaga pogotovo kod kasnijih hibrida, a očekujemo kišu. Sve u svemu, ne radi se o ranijim rokovima žetve kako bi bilo uobičajeno u istočnoj Slavoniji. Zbog zakašnjele sjetve i vrlo specifične godine i kasnih oborina imamo ovakvu situaciju, rekao je Vinković.
Viši savjetnik, specijalist u Ministarstvu poljoprivrede, Siniša Hrgović, također je istaknuo kako će rezultati u žetvi suncokreta biti prilično raznoliki. Ovo je bila vrlo zahtjevna godina po pitanju agrotehnike i po pitanju klimatskih nepogoda.
–Vjerujem da neće doći do pada površina pod suncokretom, jer je ipak cijena ta koja određuje što će poljoprivrednici sijati. Procjena je da je i ove godine suncokret u Hrvatskoj zasijan na 35000 – 45000 hektara. Trenutačna otkupna cijena je 3,80 kuna s mogućnošću daljnjeg rasta, naglasio je Hrgović.
Proizvođači sve izloženiji rastu troškova, cijene mineralnih gnojiva otišle “u nebo”
Da odabir nije nimalo lak, potvrđuju i sami proizvođači koji se na Danu polja suncokreta okupljaju u velikom broju. Uz prikupljanje novih informacija i razmjenu višegodišnjeg iskustva pozorno pregledaju zrna, polegnutost suncokreta i druge znakove kojima pokušavaju zaključiti radi li se o kvalitetnom hibridu, jer svaka omaška može ih “koštati” prinosa.
–Djelomično smo zadovoljni ovogodišnjim suncokretom. Imali smo hibrid jedne renomirane kuće, gdje smo imali dosta atipičnih biljaka i u baznoj proizvodnji i kod kooperanata. Radi se o površini od 40-ak hektara na kojoj je suncokret podbacio za 10 do 15 % zbog atipičnih biljaka. Cvjetne glavice su otpale. Prosjek uroda je od 3 do 3,6 tone po hektaru, ali sve ovisi o uljnosti. Možda će to korigirati sadašnju otkupnu cijenu. No, upitno je kolika će ta cijena biti iduće godine. A proizvođači su sve izloženiji rastu troškova, posebice mineralnih gnojiva poput Uree. Njena je cijena već porasla za 260 % u odnosu na lanjsku. Moglo bi nas to koštati sljedeće godine, smatra Stjepan Pušić iz ernestinovačke Poljoprivredne zadruge Almus.
Dodaje kako su na komparativni pokus došli kako bi usporedili hibride, da vide na koji sortiment se odlučiti i što sijati sljedeće godine.
–Ovakvi pokusi puno pomognu. Na jednom mjestu vidite 30-ak hibrida i točno možete vizualno ocijeniti. Na žalost, kiša nije dozvolila vršenje i vaganje. Za nas je to jako bitno jer se vide prinosi, pa možemo odabrati sorte. Recimo, uočili smo kod jedne sorte neobično veliku glavu. Nešto se čudno dogodilo, naišla je oluja i povaljala ga, znači taj hibrid sigurno ne dolazi u obzir za ovo naše područje. Čak i ovdje na pokušalištu uočljive su neke atipične biljke. Ako se pozorno prati, može se puno toga saznati, kaže voditelj PZ Almus iz Ernestinova.
Dobre prinose očekuje mladi poljoprivrednik Mihael Sklizović iz Rakitovice koji je došao na komparativni pokus.
-Prinosi jesu dobri, ali hoće li biti zarade s obzirom na cijenu gnojiva, repromaterijala, to ćemo vidjeti, kad završi žetva. Naravno, ovisi i o uljnosti, što bi nam moglo donijeti nekoliko lipa više na otkupnu cijenu. Unatoč poskupljenjima i repromaterijala, i ulja u trgovinama, za sada je otkupna cijena realna. Inače, suncokret iz našeg poljoprivrednog gospodarstva mijenjamo za stočnu hranu jer se bavimo i svinjogojstvom. Preostali dio prodajemo uglavnom u Hrvatskoj gdje imamo ugovorenu proizvodnju, kaže Sklizović. Iako još nije krenuo u žetvu, a na 20 hektara pod suncokretom očekuje dobre prinose. Na komparativne pokuse došao je i Adem Tabaković iz Tenje.
–Agronom sam po zanimanju, dosta surađujem s kolegama, pa odmah na ovim pokušalištima napravim pregled i ocjenu za iduću godinu. Znate kako je to kod poljoprivrednika “dok vršidba prođe, vaga sve kaže”, no uvijek treba dobiti nove informacije, pogledati druge, novosti uvijek dolaze, pa onda postoji i mogućnost uvođenja nekog novog hibrida, smatra Tabaković.
