Ovog proljeća je na šećernoj repi zabilježen intenzivan napad kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticollis, Gyllenhal) u Vukovarsko-srijemskoj županiji i potpuno uništenje dijelova nasada šećerne repe. Pipe su zabilježene u velikom broju na poljima gdje je prethodne godine uzgajan kukuruz.
Kukac je prezimio u stadiju odraslog oblika u tlu i ostacima kukuruza. Uz povišenje temperatura na 5 oC – 10 oC tijekom travnja započeo je izlazak na površinu i ishranu na šećernoj repi. Zabilježeno je u prosjeku 10-ak pipa na m2 . To je daleko iznad kritičnog broja koji u slučaju kukuruza iznosi 3 – 5 štetnika po m² ili oštećenje više od 20 % lisne površine usjeva u stadiju 1 – 2 lista kukuruza.
U slučaju šećerne repe prag odluke za suzbijanje repine pipe, štetnika vrlo sličnog kukuruznoj pipi, iznosi 1 pipu/m2, a u slučaju mladog nasada u fazi prva dva prava lista prag je i daleko niži (0.1 pipe/m2). Kukuruzna pipa je lako prepoznatljiva. Duljine je do 1 cm i sive je boje. Glava je produžena u rilo, na čijem se vrhu nalaze usni organi za grizenje i žvakanje. Štete nanose odrasli oblici koji se hrane listovima. Karakteristične su grizotine u obliku polumjeseca.
Širokorasprostranjen štetnik
Ovaj štetnik je raširen na svim područjima gdje se uzgaja kukuruz, a kod nas se najčešće javlja u Slavoniji, Srijemu i Baranji. Visina šteta ovisi o razvojnom stadiju kulture, o temperaturi i o zakorovljenosti površine. Intenzitet ishrane i šteta se višestruko povećava kod povišenih temperatura i smanjenje zakorovljenosti.
Najčešće napada kukuruz, duhan, suncokret te šećernu repu. Često se bilježe štete u fazi klijanja, dok su biljke još ispod zemlje. Može nanijeti štete i na žitaricama kad se pipa pojavi prije sjetve ili prije nicanja proljetnih usjeva.
Razvoj i razmnožavanje se odvija od proljeća do sredine lipnja. Ženke polažu jaja u tlo na dubinu 2 cm u blizini biljke. Jedna ženka može položiti do 350 jaja iz kojih se nakon 10 – 12 dana razvijaju ličinke. Ličinke su sitne, oko pola centimetra, bijele boje, bez nogu, savijene u luk. Žive na dubini tla od 20 do 60 cm gdje se hrane korijenjem usjeva. Razvijaju se 2 do 3 mjeseca i potom prelaze u odrasli oblik koji ostaje u tlu u kojem prezimljuju.
Koristite plodored!
Najučinkovitiji način preventivne zaštite je odgovarajući plodored, odnosno izbjegavanje uzastopne sjetve kukuruza tri ili više godina na istoj parceli, jer se pipa javlja uglavnom u slučaju monokulture. Vizualno praćenje pojave štetnika omogućava pravovremeno uočavanje i odluku o suzbijanju primjenom kemijskih insekticida. Sjetva tretiranog sjemena je dozvoljena uz posebno odobrenje Ministarstva poljoprivrede, no kod većeg napada, ova mjera nije dovoljna. Za suzbijanje kukuruzne pipe u kukuruzu, šećernoj repi, duhanu ili suncokretu nema dozvoljenih registriranih sredstava.
U Hrvatskoj je u šećernoj repi, za suzbijanje štetnih-grizućih kukaca dozvoljeno sredstvo na bazi aktivne tvari lambda-cihalotrin (KARATE ZEON) uz primjenu dva puta u sezoni prilikom pojave štetnika s razmakom od 10 dana. Za suzbijanje drugih vrsta štetnih pipa (Conorrhynchus mendicus i Lixus junci) dozvoljena sredstva na bazi aktivne tvari deltametrin (DECIS 2,5 EC) uz primjenu jednom u sezoni kod pojave štetnika, u ranoj fazi napada te cipermetrin (CYTRIN MAX), dva puta u vegetaciji u razmaku koji ne smije biti kraći od 10 dana.
Do nedavno je repina pipa bila glavni problem kod uzgoja šećerne repe u istočnom dijelu Hrvatske. Smanjenjem proizvodnih površina pod repom koje sada iznose dvostruko manje nego prethodne dvije godine, smanjio se i problem repine pipe. Repina pipa je monofagan štetnik i vezana je isključivo za šećernu repu, za razliku od kukuruzne pipe koja ima velik spektar domaćina i to onih koji su vrlo česti u uzgoju. Uz vrlo ograničavajući broj dozvoljenih kemijskih sredstava, čini se da imamo novog štetnika koji će u narednim godinama ozbiljno ugroziti preostali uzgoj šećerne repe, ako ne i biti presudni čimbenik za potpuno gašenje proizvodnje ove zahtjevne kulture.
Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr.
Domagoj Vučemilović-Jurić, univ. bacc. ing. agr.
Ema Perković
izv. prof. dr. sc. Darija Lemić
 u Vukovarsko-srijemskoj županiji.){kind=link}