Kako izračunati trošak oranja, sjetve ili drugih agrotehničkih zahvata?

U prošlom broju Gospodarskog lista (u broju 3 od 15. veljače) objasnio sam zašto svaki poljoprivrednik treba znati izračunati cijenu rada ljudi i strojeva u poljoprivredi. U ovom broju prijeći ću na izračun troškova priključnih strojeva i nakon toga spremni smo za polje. U polju se troškovi po satu pretvaraju u troškove proizvodnje po hektaru.

Kod priključaka je puno kompliciranije odrediti troškove korištenja po satu. To je iz razloga što uglavnom nemaju brojače sati rada koje imaju traktori ili drugi radni strojevi. Zastanite malo i pokušajte se sjetiti koliko ste sati u 2026. godini koristili prikolicu na svom gospodarstvu? Ili rasipač gnojiva? Malo tko će taj podatak moći reći “iz glave”, a većini niti nakon računanja neće biti puno lakše. Meni sigurno nije bilo lako neke sate odrediti kad sam počeo računati. Osim toga tu imamo i metodološki problem – npr dilema računa li se kao sat rada kad prikolica stoji, a opterećena je teretom?

Koliko rade priključci i kako odrediti satnu amortizaciju priključaka?

Za prvi primjer za određivanje koliko rade priključci odabirem plug, a konačni cilj mi je odrediti troškove operacije oranja. Za to, osim informacije o cijeni sata rada traktora i traktoriste, trebam i podatak o cijeni sata rada pluga. A plug nema na sebi brojač sati ili hektara! Štoviše, i ratar koji obrađuje 50 hektara i njegov kolega koji obrađuje 200 hektara moraju imati po jedan plug. Jasno je da će ga ovaj veći ratar brže amortizirati odnosno “trošiti”, odnosno da će njemu operacija oranja biti značajno jeftinija.

Iduće je pitanje: broj godina koliko će plug trajati? Koliko će godina trajati taj plug ako ga dobro održavate? Neki će ga potrgati nakon 200 sati rada. Neki će reći da je plug vječan jer hektari su maleni, zemlja laka, a traktorist vrhunski. Da dodatno zakompliciram, treba li vam 50 KS po brazdi ili imate laku zemlju pa možete proći sa 35 KS po brazdi? Na koju dubinu orete? Zbog svih ovih faktora je kod priključnih strojeva puno teže odrediti troškove rada po satu. Drukčije rečeno, svako gospodarstvo će imati svoju jedinstvenu mjeru. Koja će možda biti i različita od godine do godine (suha jesen ili vlažna jesen?)

Bez obzira na kompleksnost, od negdje moramo krenuti da bismo došli do toga izračuna sata oranja ili troška oranja hektara. Recimo da je gospodarstvo veličine 400 hektara, od čega se ore 170 hektara. Plug je 4-brazdni, radne širine oko 1,7 metara. Brzina oranja je 8 km/h, a gubici učinka su 25%. To znači da traktor ore 1.1 hektar na sat. Što znači da oranje 170 hektara godišnje plug odradi za 156 sati. Evo dobre početne točke za izračun cijena sata rada pluga. Ako pretpostavimo da ćete plug koristiti 10 godina, da ćete ga kupiti za 30.000 EUR, prodati nakon 10 godina za 10.000 EUR, ispadne da je cijena satne amortizacije pluga oko 13 EUR/sat.

Drugi primjer za isto gospodarstvo – sijaćica je vrijedna 50.000 EUR, radne širine od 3 metra. Takva sijaćica uz neki standardni plodored godišnje posije oko 200 hektara. Brzina rada kod sjetve je 10 km/h. Uz gubitke od 30% (okretanje, uvratine), ispada da sijaćica radi maksimalno 100 sati godišnje. S obzirom da je vijek tehnologije (zbog napretka, preciznijih i kvalitetnijih strojeva koji se pojavljuju) obično oko 10 godina, takva sijaćica će u tih svojih 10 godina na gospodarstvu napraviti manje od 1000 sati rada. S obzirom da je ta sijaćica malo radila, imat će nakon 10 godina visok ostatak vrijednosti – pretpostavit ću ostatak vrijednosti oko 25.000 EUR. To znači da je trošak satne amortizacije sijaćice na ovakvom gospodarstvu biti čak 25 EUR/sat (50.000-25.000=25.000/1000 sati=25 EUR/sat).

U svom radu u velikim ratarskim gospodarstvima (tisuće hektara) amortizirali smo sijaćice na više od 5000 sati. To je za sijaćicu sa malim ostatkom vrijednosti 8 EUR/satna amortizacija –  čak tri puta niža amortizacija nego što je taj trošak kod srednjih gospodarstava. Za precizan izračun amortizacije, a u konačnici i troškova sjetve, najbitnije je razumjeti kako i koliko koristimo neki priključni stroj. Svatko od vas će imati svoju računicu, kao što ja na nasadu badema imam svoju.

Trošak kapitala: kod priključaka računamo na isti način kao kod pogonskih strojeva. Ako je cijena sata rada sijaćice 25 EUR/sat, valja računati na minimalno 3 EUR/sat troška kapitala

Trošak održavanja: kod priključaka je u pravilu manji nego kod pogonskih strojeva koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. Računam trošak održavanja na ovako malom godišnjem broju hektara od 1% novonabavne vrijednosti godišnje, odnosno u slučaju sijaćice 5 EUR/sat (1% godišnje od 50.000 EUR je 500 EUR održavanja sijaćice godišnje, što je na 100 sati 5 EUR/sat). Do tih postotaka došao sam u razgovoru s poljoprivrednicima i dilerima mehanizacije, kao i svojim statistikama kroz desetljeće rada. Naravno da taj trošak nije isti za rasipač ili za strojeve koji imaju doticaj radnih tijela sa zemljom – oni imaju značajno više troškove održavanja od rasipača gnojiva. Slobodno se poigrajte svojim postotcima – kod održavanja svatko ima svoju mjeru. Općenito, smatram da je 2% godišnjeg troška održavanja razumna prosječna mjera za priključke

Trošak rada i trošak energije: ove stavke ne postoje kod izračuna troška sata rada priključnog stroja – ugrađeni su u cijenu sata rada traktora. Ipak, često imate pomoćni rad – npr kod sjetve koristi se često i pomoćni traktor i pomoćnog radnika za utovar sjemena. Ponekad priključni strojevi imaju i potrošnju energije, ali to je jako rijetko – primjerice kod lovaca mraza koji troše plin za zagrijavanje zraka u voćnjacima.

Dakle, u zadnjem primjeru amortizacija + održavanje + trošak kapitala sijaćice na gospodarstvu od 400 hektara je 33 EUR/sat. Iako na prvu nije bilo očekivano, trošak sata rada priključnih strojeva poput sijaćice viši je nego trošak sata rada traktorista i traktora zajedno. Osnovni razlog za to je slaba iskorištenost strojeva na malim i srednjim gospodarstvima. To je od osnovnih razloga zašto manja gospodarstva nisu konkurentna poput velikih – veličina je u ratarstvu (jako) bitna.

Trošak agrotehničkih zahvata

Kako od cijene sata rada strojeva doći do cijena sata rada zahvata sjetve? Prvo, trošku traktora od 23,80 EUR/sat treba dodati trošak sijačice od 33 EUR/sat, što nam daje ukupno 56,80 EUR/sat.

Koliko hektara takva sijaćica posije za 1 sat rada? Ako je zahvat 3 metra, brzina rada 10 km/ha, a gubici (okretanje, preklapanja, zastoji, punjenje, uvratine…) 40%, takva sijaćica će posijati 1,8 hektara/sat. Odnosno trošak sjetve po hektaru će biti 56,80/1,8 = 31,55 EUR/ha.

Ovo što sam upravo opisao je način kako da od cijene sata rada strojeva dođete do cijene agrotehničke operacije odnosno zahvata po hektaru.

Ipak, treba računati i “poslugu” sijaćice – morate utovariti i dovesti sjeme, stati i napuniti sijaćicu (sve ove radnje uglavnom ne radi “sijač” nego se koriste pomoćni radnici. Ili radite sami pa vas žena nakon što odvezete sjeme pokupi autom da možete odvesti traktor sa sijaćicom. Ako bi dodali svoje ili ženine sate u kalkulaciju, kao i sate rada poslužnih strojeva (traktor, prikolica, utovarivač) doći ćemo bliže 50 EUR/ha.

Evo tablice 1 koja prikazuje troškove najčešćih zahvata poput oranja, sjetve, žetve ili razbacivanja gnojiva. Da bih kreirao ovu tablicu, morao sam pretpostaviti neku veličinu gospodarstva, tabli i strojeva – u ovom slučaju gospodarstvo je 200 ha, prosječna veličina table 20 ha, traktori 120 i 250 KS.

Iz ove tablice je vidljivo da su najskuplji agrotehnički zahvati u ratarstvu oranje i kombajniranje, dok su najjeftiniji prskanje i gnojidba (visoki učinci zbog velikih zahvata, uz napomenu da su obično rasipači jeftiniji od prskalica). Naravno, kako ćete vidjeti u jednom od primjera ispod, troškove zahvata ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer svako gospodarstvo ima svoju mjeru strojeva, zahvata i učinaka. Iz tog razloga troškovi kombajniranja mogu biti 50 EUR/ha ali mogu biti i 100 EUR/ha – sve ovisi o veličini stroja, veličini i obliku parcele, kulturi, udaljenostima unutar gospodarstva ali i logističkim mogućnostima. Učinkovita logistika je u poljoprivredi jako bitna – nije svejedno da li imate vodu na parcelama (npr iz neke rijeke ili bunara), ili se morate voziti 4,6 kilometara sa table da bi napunili vodu u dvorištu poljoprivrednog gospodarstva. Nije svejedno čak niti koliko je jaka pumpa koja puni prskalicu.

GPS upravljanje – isplati li se i za koliko hektara?

Jedan lijep primjer kako nam brojke pomažu u poljoprivrednom poslovanju je izračun isplativosti ulaganja u GPS upravljanje strojevima. Na primjer, poljoprivrednik koji se bavi povrćarstvom kupio je navigaciju koju koristi na traktorima. Navigacija košta 10.000 EUR. Je li kupnja GPS upravljanja za traktor isplativa investicija? Kako to izračunati?

Recimo da taj traktor godišnje odradi 800 sati, od čega su 400 sati zahvati za koje je GPS navigacija korisna (obrada, sjetva).

Koliko štedi navigacija? Recimo da u prosjeku kod obrade tla i sjetve smanjimo preklapanje za prosječnih 8% – npr sjetvospremač je radnog zahvata 4 metra, što bi značilo da je preklapanje prohoda bolje za 32 cm. To bi značilo da poljoprivrednik štedi 8% od 400 sati, odnosno 32 sata godišnje. Ako je cijena radnog sata kombinacije traktor/priključak prosječnih 42 EUR/sat, to bi značilo godišnja ušteda od 32 sata x 42 EUR/sat, odnosno 1344 EUR/godišnje.

Gledajući da će ovaj traktor s navigacijom na gospodarstvu u svom životnom vijeku odraditi oko 16.000 sati, to bi značilo ukupnu uštedu od 13.440 EUR. GPS je plaćen 10.000 EUR. Očito se radi o isplativoj investiciji već iz financijske perspektive rada strojeva. Dodatne koristi je teško izračunati, ali nesumnjivo i tu se kriju uštede: manji je umor, viša preciznost i brže odrađen posao. Sve navedeno se isto može odraziti pozitivino i na prinose te kulture. Brojke kažu kupujem GPS navigaciju!

Gubitci učinka

Gubitci učinka nikako nisu nešto što se treba zanemariti u izračunima troškova.

Uzmite slijedeći primjer. Prskate prskalicom koja ima 3000 litara zapreminu. Trošite 150 litara/ha – znači da vode u spremniku ima za prskati 20 hektara. U idealnim uvjetima na velikoj tabli poprskate čak 20 hektara/sat. Ako vam je na parceli voda u akumulaciji s jakom pumpom protoka 10 litara/sekundi, tank napunite za 5 minuta. I recimo da vam treba u prosjeku 5 minuta do pumpe i 5 minuta od pumpe do točke prskanja u polju. To je ukupno dodatnih 15 minuta na sat vremena prskanja, odnosno gubitak učinka od 20%.

U slučaju da se po vodu morate voziti, recimo 15 minuta u svakom smjeru, i da punite prskalicu na pumpu kapaciteta 5 litara/sekundi, koliko ste vremena izgubili? Ukupno ste izgubili 2×15+10=40 minuta. U ovom slučaju gubitak učinka je čak 40%. Trošak ovakvog zahvata prskanja bit će čak 33% viši nego u slučaju da imate vodu uz parcelu. Logistika je u poljoprivredi jako bitna, povećava nam učinske i smanjuje troškove proizvodnje.

Usitnjeni i krupni posjedi – koja je razlika u troškovima?

U hrvatskoj poljoprivredi jedan od često korištenih pojmova je komasacija. Svima je jasno da je potrebna, ali kako izračunati koristi od nje? Odnosno kako izračunati kolika je razlika u troškovima rada na okrupnjenim površinama u odnosu na usitnjene površine?

Za ovaj primjer ću uzeti usporedbu zahvata tanjuranja na tabli od 10 hektara u odnosu na tanjuranje 10 tabli prosječne veličine 1 hektara. Cijena sata tanjuranja je ista, ali zbog više okretanja, većeg postotka uvratina na tabli i puta između tabli, učinak je čak 20% različit – odnosno treba 20% manje vremena za napraviti posao na okrupnjenom gospodarstvu. To u novcu iznosi 6 EUR/ha manje samo na toj operaciji. Pa tu dodajte ostane operacije obrade tla, sjetvu, kombajniranje… evo nas začas na 30-40 EUR/ha ušteda. (Detaljnu kalkulaciju možete pronaći u mojim blogovima na ivanmalic.substack.com. Ukupne uštede u ekstremnim razlikama najviše i najmanje okrupnjenih gospodarstava mogu biti za ratarsku proizvodnju čak do 100 EUR po hektaru.

Što znači brzina kretanja stroja za troškove žetve neke poljoprivredne kulture?

Dat ću vam primjer koji pokazuje koliko različite mogu biti cijene kombajniranja, ovisno o tome kojom brzinom vršite. Ovim primjerom htio bih pokazati da nije isti trošak vršite li 5 tona pšenice po hektaru ili 9 tona pšenice po hektaru. Veći prinos znači da ćete ići sporije. Također nije ni približno ista brzina rada kombajnirate li redovnu soju ili postrnu soju gdje su mahune niže i morate usporiti kod kombajniranja.

U tablici 2 prikazao sam te troškove na jednom hipotetskom gospodarstvu – vidljivo je da je u raznim slučajevima trošak kombajniranja od 47-95 EUR/ha.

Brojke za kraj

Nadam se da ćete pokušati za svoje gospodarstvo izračunati troškove agrotehničkih zahvata. To je bitno iz razloga što su troškovi rada strojeva i radnika oni koje najčešće zanemarujemo ili pogrešno računamo u svojim proizvodnim kalkulacijama. Nekidan sam čuo na TV-u da sjetva pšenice košta 800 EUR/ha. Ratar koji je dao izjavu je očito računao kao svoje troškove samo sjeme, gnojivo, zaštitu i možda gorivo.

Ukupni troškovi proizvodnje uljarica i žitarica u Hrvatskoj kreću se od 1200-1400 EUR/ha. U tom iznosu trošak rada ljudi i strojeva tipično iznosi oko 400 EUR/ha, što je oko 30% svih troškova proizvodnje pšenice, kukuruza ili suncokreta. 30% nije postotak kojeg samo tako možemo zanemariti.

Zato je vrlo bitno razumjeti troškove rada strojeva, kako oni nastaju i što možete napraviti da budete učinkovitiji (i posljedično imate jeftiniju proizvodnju)? Razmislite možete li kupiti neki novi stroj koji će vam povećati učinak? Koliku vam GPS navigacija stvara uštedu? Koliko je gruberanje jeftinije od oranja? Dere li vas kum na usluzi kombajniranja? Na kojoj granici je isplativije nešto uzeti iz usluge nego imati vlastiti stroj?

Brojke su bitne, brojke poljoprivrednicima pomažu donositi bolje odluke.