Početkom svibnja u Mičetincu, okolica Đurđevca, na oranicama OPG-a Ferenčak, održana je prva demonstracijska aktivnost iz projekta Climate Farm Demo, skrać. CFD u Republici Hrvatskoj. Osnovni cilj ovog projekta je ubrzati usvajanje praksi i rješenja klimatski pametne poljoprivrede od strane poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija klimatski pametne poljoprivrede.

Kako poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi klimatskim promjenama nije nimalo jednostavan zadatak. Tijekom trajanja projekta žele se pronaći odgovori na koji način poljoprivrednik može na svom gospodarstvu primijeniti „klimatski pametne prakse“. Stoga je na razini Europe u CFD projekt uključeno 28 država. Uključeni su poljoprivredni proizvođači čija se poljoprivredna proizvodnja odvija u različitim agrookolišnim uvjetima.

Poljoprivrednik uključen u projekt

U projektu sudjeluje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede čiji su službenici s čitavog područja Republike Hrvatske uključili ukupno 25 zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstva – demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme (PDF)): 14 poljoprivrednih gospodarstva koja se bave stočarstvom, odnosno mješovitom proizvodnjom, 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom, 4 gospodarstva s proizvodnjom iz područja hortikulture te 3 gospodarstva koja proizvode po principima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Tijekom trajanja projekta (od prosinca 2022. do rujna 2029.) na svakom pilot demo gospodarstvu organizirat će se najmanje tri demonstracije aktivnosti.

Osnovne projektne aktivnosti odnose se na:

  • odabir i umrežavanje pilot demo farmi (PDF)/pokusnih farmi na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini;
  • aktivnosti razmjene znanja između projektnih partnera;
  • aktivnosti u svezi motrenja i evaluacije emisije stakleničkih plinova na razini farme; izradu Plana prilagodbe i ublažavanja na klimatske promjene te primjenu istog na PDF;
  • provedba demonstracijskih aktivnosti;
  • povezivanje i koordinacija s drugim projektima, inicijativama i kreatorima politika i
  • izradu diseminacijskog plana komunikacije i promotivnih materijala.
Sudionici ARKOD parcela

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu je ogroman

Svjedoci smo klimatskih promjena, a utjecaj klime na poljoprivredu je ogroman. Poljoprivreda je jedan od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Stoga su se poljoprivredni proizvođači koji su svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, ali i potrebe da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode te implementiraju klimatski pametne prakse na svom gospodarstvu, uključili u ovaj projekt. Tijekom trajaja projekta pružit će im se mogućnost razmjene iskustava i učenja od drugih poljoprivrednika. Također i korištenje znanja o inovacijama i iskustava iz znanosti i prakse iz cijele Europe. Više informacija o ovom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici projekta: https://climatefarmdemo.eu/

Temperatura zraka viša od prosječne

Prošla zima jedna je od najtoplijih zima u Republici Hrvatskoj. DHMZ je objavio podatak da se odstupanja srednje temperature zraka za zimu 2024. u odnosu na normalu 1991.–2020. nalaze u rasponu od 2,2 °C do 4,4 °C. Na svim postajama je temperatura zraka bila viša od prosječne. Od početka mjerenja zima 2024. je bila prva ili druga najtoplija. Zima 2024. je bila ekstremno topla na skoro čitavom području Republike Hrvatske. Samo je na području Varaždina bilo vrlo toplo. Nije samo porast temperature (zatopljenje) pokazatelj klimatskih promjena.

Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja).

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod; https://meteo.hr/

Što je prikazano na demonstracijskoj aktivnosti?

Stručnjaci iz agropedološkog laboratorija prikazali su rezulate provedenih analiza tla s područja Koprivničko-križevačke županije, zatim su poljoprivrednici prisutni na ovoj edukaciji  predstavili strukturu sjetve na svojim gospodarstvima, način obrade tla te siju li pokrovne usjeve i koje (ozime ili jare). Proizvođači i distibuteri sjemena predstavili su ponudu sjemena mahunarki, ali i smjesa sjemena različitih botaničkih vrsta za različite namjene. Nakon toga je tijekom obilaska parcela poljoprivrednog gospodarstva Ferenčak Mladena prikazan ozimi pokrovni usjev (smjesa ozime grahorice, ozimog boba i inkarnatke) i usjev boba namijenjenog preradi. Prikazane su nodule na korijenu mahunarki i istaknut je pozitivan učinak uvođenja mahunarki u plodored.

Pojašnjeno je da sjetva pokrovnih usjeva podrazumijeva više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održanja ili povećanja sadržaja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla.

Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju ,,pokrivača tlaʺ s namjerom sprječavanja erozije i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time i sprječavanja onečišćenja podzemnih voda. Nadamo se da će se dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatkim promjenama i kao i učinak ovakvih „klimatski pametnih praksi“ na ovom gospodarstvu dobiti tijekom povedbe Climate Farm Demo projekta.

Prethodni članakKako umjetna inteligencija pomaže u praćenju poljoprivrednih aktivnosti?
Sljedeći članakKad i kako primijeniti cink u gnojidbi krumpira?
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.