""Sve je veći interes za ovu do nedavno zabranjenu biljku. Oranje, dopunska obrada, sjetva, žetva i eventualno tarupiranje se može obaviti već postojećom mehanizacijom na OPG-u koji se bavi ratarskom proizvodnjom. Iz godine u godinu kod nas dolazi do povećanja površina pod konopljom. Bitno je istaknuti da poljoprivrednik koji se želi baviti ovom proizvodnjom mora ishoditi i potvrdu o nekažnjavanju. Na tržištu postoji i dobar izbor sorti za naše agroekološke uvjete: Finola, Futura 7, Uso31, Dora, Santhica 27, a sve imaju manje od 0,2THC u suhoj tvari, kako je i zakonski propisano. Sve su na listi sorata EU, a sjeme se može nabaviti samo kod ovlaštenih uvoznika. Nakon zavšenog rasta stabljika odrveni. Sorta Finola ima najmekšu stabljiku, čime je znatno olakšana žetva standardnim žitnim kombajnima. Ona je i ranozrela, te dolazi u tehnološku zriobu već krajem kolovoza. Ostalim sortama zrioba dolazi u rujnu i listopadu. Manji su troškovi sušenja zbog sigurnijeg vremena i manje vlage sjemena.

Uvjeti i proizvodnja

Konoplja dobro reagira na pjeskovita tla, tako da može proširiti plodored s kamilicom koja je sve traženija na tržištu. Uspijeva na zemljištima pH vrijednosti od blago kiselog do bazičnog. Osnovna i dopunska obrada trebala bi obuhvaćati oranje lemešnim plugom, tanjuranje i brananje. Na već spomenutim laganim tlima, radi smanjivanja troškova, zadovoljava sustav minimalizacije obrade. Na dubokim tlima se sva količina gnojiva može unijeti standardnom osnovnom obradom. Prosječna količina gnojiva je 150 kg/ha N, 120 kg/ha P i 120 kg/ha K. Urea je poželjna, jer ima produženo djelovanje i slabije se ispire. Prihrana nije potrebna zbog kratke vegetacije. Sijaćice za sjetvu – Za OPG srednje veličine tvrtka Amazone nudi 4 tipa mehaničkih uskorednih sijaćica. Širina zahvata od 2,5-6 m. Tip D9 isporučuje se do 12 m širine, dok se međuredni razmak može namještati od 12-14-16 cm. Najmanji broj ulagača sjemena je 12, a najveći 33. Volumen spremnika varira od 360-830 l, dok se s povišenjem kapacitet diže na 1380 l. Veću preciznost osiguravaju pneumatske žitne sijaćice. Prednost je u većoj brzini rada (10-15km/h), lakšem pražnjenju spremnika i lakšem nošenju na hidraulici traktora. Cijelo težište je pomaknuto prema traktoru. Volumetrički dozator sjemena s pneumatskom raspodjelom omogućava fino prilagođavanje. Raspodjela već od 2 kg/ha uljane repice do 380 kg/ha pšenice. Norma za konoplju je 60-70 kg/ha sjemena, da bi se postigao željeni sklop. Broj okretaja vratila se može namjestiti od 540-1000 o/min. Svaki ulagač sjemena se može pojedinačno regulirati, čime se postiže ujednačena dubina sjetve. Ulagači su s motičicama ili jednostruki diskovi. Riječ je o kulturi gustog sklopa s međurednim razmakom 12,5-30 cm. Gusta sjetva ujedno guši i korove. Može se obaviti međuredna kultivacija u fazi razvoja 4 lista do zatvaranja redova. Budući da se sklop brzo zatvara, opravdana je ako su otežani uvjeti za početni porast (hladno razdoblje nakon sjetve, loša predsjetvena priprema tla). Žitni kombajn s poboljšanjima i većom protočnom moći mase. Ispred glavnog bubnja je ugrađen dodatni bubanj za ubrzavanje mase, tzv. APS sustav. Protočnost se povećava za 20%. Ima više prostora iznad slamotresa. Ispred hladnjaka ima rotirajuće sito s usisivačem prašine čime se povećava učinak hlađenja. Potrošnja goriva se ne povećava u odnosu na standardnu varijantu. Sječka na kraju kombajna usitnjava poludrvenastu stabljiku.

""

Sušenje zrna

Temperatura sušenja treba biti 40 – 60 °C, da ne dođe do promjene sastava ulja. Na kraju se prema našim zakonima mora raditi unošenje nadzemne mase u tlo.

Vršidba se obavlja žitnim kombajnom. Prava tehnološka zrelost zrna je kad ljuskica posmeđi i kad ih imamo na klasu 80-90 %. Prinos se kreće od 1,5- 2 t/ha zrna. Vegetacija traje 100 – 150 dana ovisno o sorti. Radi velike mase na ulazu u kombajn žetva je spora i otežana. Poseban je problem namatanje vlakna oko rotirajućih djelova, koja mogu dovesti i do zapaljenja. Posebni uređaji kod nas još ne postoje.

Njoj prethodi sjeckanje mase tarupom ili sjeckalicom na kombajnu. Eko certifikat koji svjedoči da je proizvod dobiven ekološki uz sadržaj ulja i proteina doseže 2-3 eur/kg.

""Od stabljike se može proizvoditi niz korisnih proizvoda koje se u zemljama EU nesmetano proizvode: izolacijski materijal u građevinarstvu, izrada eko kućica, pelete za loženje, vlakna za tkanje za koje se nekad najviše i koristila. Za sada se upotrebljava samo zrno za ulje ili za ptičju hranu. Ulje je izrazito ljekovito. Naglom skoku proizvodnje je doprinijela i nekoliko puta veća otkupna cijena od standardnih ratarskih kultura (pšenica).

Konoplja je prava jarina koja ne voli mrazeve u ranoj fazi nicanja. Optimalni rokovi sjetve se otprilike poklapaju s kukuruzom (druga polovica travnja do početka svibnja).

Prednosti uzgoja i mogući problemi

Sklop zatvara već nakon 6 tjedana od sjetve. Snažnim korijenom do 140 cm dubine izvlači teške metale i aerira tlo. Isplativosti proizvodnje doprinosi i neznatan broj štetnika i bolesti, jer su potencijalno mogući konopljin buhač i savijač, te kukruzni moljac, a od bolesti trulež stabljike i siva plijesan. Pojava je moguća kod monokulturnog uzgoja kroz 2-3 godine. Moguću štetu rade ptice, jer zrno „obožavaju”, a štetu mogu nanijeti i jaki vjetrovi pri kraju vegetacije koji mogu uzrokovati lom i polijeganje stabljike, čime se otežava žetva i uzrokuje osipavanje sjemena. Mekanija stabljika se brže u tlu raspada do humusa. Najbolju kvalitetu ulju daje hladno prešanje, pri čemu za 1l ulja treba 5-6 kg sjemena, a u prosjeku zrno ima oko 15 % ulja. Cijena 1l ulja se na našem tržištu kreće od 250-350 kn.

Prethodni članakOBAVIJEST ZA POTROŠAČE – salmonela u ćevapima
Sljedeći članakEU dala zeleno svjetlo- hrvatski svinjogojci napokon mogu izvoziti žive svinje!
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.