Hrvatsko agronomsko društvo (HAD) i ove jeseni okuplja struku na središnjem skupu o temeljima biljne proizvodnje. Riječ je o 19. međunarodnom kongresu „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“, koji se održava u Opatiji od 10. do 13. studenoga 2026. Na njemu će se susresti domaći i strani stručnjaci, istraživači, gospodarstvenici i predstavnici zakonodavnog sektora.
HAD je nezaobilazni stožer stručne i znanstvene agronomske misli. Ujedno je i ponosni sljedbenik stoljetne tradicije prenošenja znanja u hrvatskoj poljoprivredi.
Suorganizatori i priznanje „Zlatno sjeme“
Suorganizatori ovogodišnjeg skupa su Europsko udruženje sjemenara te najrelevantnije institucije iz područja sjemenarstva i agronomije u Hrvatskoj i okruženju. To ističe doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik HAD-a i Organizacijskog odbora kongresa.
Kongres je tradicionalno središnje mjesto okupljanja struke. Posebna svečanost bit će dodjela priznanja „Zlatno sjeme“. Ono se dodjeljuje najboljim oplemenjivačima i dorađivačima sjemena u Hrvatskoj u pojedinim kategorijama.
Tri teme kao odgovor na pritiske u poljoprivredi
Govoreći o smjeru razvoja domaće poljoprivrede, Haramija naglašava da je program usmjeren na goruće izazove moderne poljoprivrede. Obuhvaća tri ključne tematske cjeline:
- klimatski pametno oplemenjivanje, sjemenarstvo i rasadničarstvo,
- sjeme kao temelj prehrambene sigurnosti i zelene tranzicije,
- genetika, tehnologija i bioraznolikost za poljoprivredu budućnosti.
Tim se temama želi dati jasan odgovor na sve izraženije klimatske i tržišne pritiske. S njima se proizvođači svakodnevno suočavaju na terenu.
Novi propisi za sjemenarstvo i rasadničarstvo te više od 30 radova
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prikazat će nove propise u području sjemenarstva i rasadničarstva. Osim toga, predstavit će i aktualne programe potpora. S druge strane, naši najznačajniji znanstvenici donose najnovija istraživanja. U fokusu su nove sorte i hibridi poljoprivrednih kultura visoke otpornosti na klimatske promjene.
Ukupno će biti predstavljeno više od 30 znanstvenih i stručnih radova. Izlaganja su plenarna, ali i u sekcijama posvećenim oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu. Sudionici će također vidjeti precizne podatke o:
- proizvodnji sjemenskih usjeva i sadnog materijala u 2025. i 2026. godini,
- ukupnim certificiranim količinama sjemena u državi,
- kretanjima u priznavanju sorti u Hrvatskoj od 2016. do 2026. godine.
Kako preokrenuti nepovoljan trend?
Osvrćući se na gospodarske pokazatelje, Haramija upozorava na zabrinjavajuću činjenicu. Vanjskotrgovinski deficit u sjemenu i sadnom materijalu u 2024. godini iznosio je čak 70,8 milijuna eura. To izravno ukazuje na nedovoljan stupanj samodostatnosti.
Hrvatska se danas suočava s ozbiljnim nedostatkom i rastom uvoza sjemena povrća, krmnog bilja, uljarica i hibridnog kukuruza. Zato je ključno pitanje struke kako preokrenuti taj trend. Kako bi se osigurala dugoročna prehrambena neovisnost Hrvatske, domaće sjemenarstvo mora bez odgode postati strateški prioritet nacionalne sigurnosti.
Hrvatska među vodećima u Europskoj uniji
Ipak, uz izazove postoje i svijetle točke te komparativne prednosti našeg sektora. Na razini Europske unije Hrvatska je prošle godine zauzela:
- drugo mjesto po ukupnoj sjemenskoj proizvodnji soje,
- šesto mjesto kod ozimog ječma,
- osmo mjesto kod ozime pšenice,
- deveto mjesto u proizvodnji sjemenskog kukuruza.
Posebna sekcija bit će posvećena rasadničarstvu, odnosno proizvodnji voćnog i loznog sadnog materijala. Tako će ratari i voćari na jednom mjestu doznati koje su sorte i hibridi najproduktivniji i najkvalitetniji za primjenu u praksi.
Potpore za certificirano sjeme i sadnice
Budućnost hrvatskog sjemenarstva ovisit će o ravnoteži između tržišne konkurentnosti i zaštite genetskih izvora. Pritom su nužne snažne strateške mjere i aktivno uključivanje svih dionika, od proizvođača do krajnjih potrošača.
U tom se kontekstu uspostavlja sustav financijske potpore. Cilj mu je potaknuti uporabu certificiranog sjemena soje i strnih žitarica te nabavu certificiranih sadnica voćnih vrsta i vinove loze. Mjere bi trebale:
- povećati prinos i kakvoću proizvodnje,
- smanjiti proizvodne i tržišne rizike,
- ojačati domaću sjemensku i rasadničarsku industriju,
- osigurati dugoročnu održivost i samodostatnost sektora.
Nove genomske tehnike – što nas čeka?
Posebnu pažnju sudionika zasigurno će privući središnja panel diskusija o budućnosti oplemenjivanja bilja i sjemenarstva. Nosi provokativan naziv „Nove genomske tehnike – što nas čeka?“. Panelisti će pokušati dati konkretne odgovore na ključna pitanja:
- Jesmo li doista spremni za primjenu novih genomskih tehnika (NGT)?
- Jesu li NGT prilika stoljeća ili rizik za tradiciju?
- Što nas čeka na tržištu sjemena u raskoraku između politike i ekologije?
- Gdje je Hrvatska u primjeni NGT-a kada znanost često trči ispred trome regulative?
Domaće sorte i certificirano sjeme
Agronomska struka, naglašava Haramija, snažno potiče svijest o nužnosti uporabe certificiranog sjemena. Naime, jedino ono jamči kontinuitet kvalitete i zdravstvene ispravnosti na putu od polja do stola.
Sorte domaćih oplemenjivačkih kuća već dugi niz godina dominiraju u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Osim toga, siju se i na znatnim površinama u inozemstvu. Razlog su povoljna cijena, visoka rodnost, stabilnost i vrhunska kvaliteta sjemenskog materijala.
Kongres je stoga idealna prilika da sve sastavnice hrvatske sjemenske industrije, uključujući resorno ministarstvo, ulože dodatni napor. Cilj je u znatno većoj mjeri zadovoljiti vlastite potrebe za sjemenom. Time bi se otvorio prostor za razvoj proizvodnje sjemena kukuruza, uljarica, krmnog bilja, povrća i krumpira.
Poziv ratarima, voćarima i struci
Predsjednik HAD-a i Organizacijskog odbora poziva ratare i voćare, proizvođače sjemena i sadnog materijala, oplemenjivače, dorađivače, stručnjake i znanstvenike da se odazovu u što većem broju. Također ih poziva da se aktivno uključe u razmjenu iskustava i iskoriste skup kao platformu za jačanje suradnje.
Dodatne informacije o rasporedu predavanja, prijavi i smještaju dostupne su na službenim stranicama Hrvatskog agronomskog društva: www.agronomsko.hr.
Izvor: Hrvatsko agronomsko društvo
