Želite li uzgajati stare sorte koje su nekad hranile naša polja? Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP) sredinom listopada pozvao je poljoprivrednike da preuzmu besplatne uzorke sjemena stare sorte pšenice ‘Zlatna dolina’ i lucerne ‘Zdravka’. Sjeme je namijenjeno očuvanju na poljoprivrednim gospodarstvima, a riječ je o modelu suradnje Nacionalne banke biljnih gena i poljoprivrednika koji koordinira HSEP.
Što se očekuje od poljoprivrednika?
Poljoprivrednici se obvezuju posijati sjeme i tijekom sezone javiti svoja iskustva iz uzgoja. Zanimaju nas podatci o prinosu, ali i posebna svojstva koja su primijetili. To su, primjerice, otpornost na biljne bolesti, tolerantnost na nepovoljne prilike ili pogodnost za posebne namjene.
Ako se sorta pokaže dobrom, očekuje se da poljoprivrednici održavaju sjeme više godina za vlastitu proizvodnju. Osim toga, pozivaju se svi koji na gospodarstvima i u vrtovima uzgajaju stare sorte da dostave uzorke. Oni će se pohraniti u kolekciju Nacionalne banke biljnih gena.
Zašto su stare sorte važne?
On-farm kolekcije nadopunjuju formalne oblike očuvanja biljnih genetskih izvora, kao što su kolekcije u bankama gena (tzv. ex-situ kolekcije). Tradicijske sorte koje su poljoprivrednici naslijedili od predaka i godinama ih održavali dio su baštine našega naroda. Isto vrijedi i za sorte koje su nekad bile u komercijalnoj proizvodnji, a s tržišta su ih istisnule novije.
Takve su sorte prilagođene lokalnim prilikama. Imaju jedinstvenu kombinaciju svojstava koja može biti važna u budućem oplemenjivanju. Zajedno povećavaju genetsku raznolikost na našim poljima, što je ekološki znatno povoljnije od uzgoja jednoličnog komercijalnog sortimenta.
Može se reći da je sjeme vrijednije od novca. Izgubljeni novac možete nadoknaditi, ali kad nestane sjeme neke stare sorte, nepovratno nestaju i sva njegova svojstva i potencijali. Prema podatcima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u posljednjih sto godina izgubljeno je čak 75 % genetske raznolikosti naših usjeva. Taj trend svakako treba zaustaviti.
Kako radi Nacionalna banka biljnih gena?
Nacionalnu banku biljnih gena čini 11 institucija (instituti, fakulteti i tvrtke) iz svih krajeva Hrvatske. U nekim je zemljama banka gena jedna institucija. Kod nas se, naprotiv, sjeme čuva u raznolikim uvjetima, prema porijeklu pojedinih sorata i pogodnostima za njihov uzgoj. Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, primjerice, održava bogatu kolekciju češnjaka, ljutike, kupusa i drugih kultura, posebno sorata s područja Istre.
Institut također održava kolekcijske nasade maslina, mediteranskog voća i vinove loze. Istarski češnjak iz njihove kolekcije proizvodi se i komercijalno na poljoprivrednim gospodarstvima. Upisan je na Sortnu listu kao čuvana sorta i nosi oznaku geografskog podrijetla “Istarska kvaliteta”. Na tržištu je cijenjen zbog posebne arome.
Autohtone sorte krumpira
Agronomski fakultet u Zagrebu čuva kolekciju žitarica, krmnog bilja, kontinentalnog voća i vinove loze. Ondje su provedena i istraživanja tradicijskih sorata krumpira, u kojima su izdvojene tri jedinstvene autohtone sorte: Brinjak, Poli i Koravac.
Krumpir se razmnožava vegetativno, pa je poseban problem u uzgoju nakupljanje virusa. Zbog toga je na našim poljima gotovo nemoguće pronaći zdrav ishodišni materijal za sjemensku proizvodnju. Uloga institucija tu je presudna. Na Agronomskom fakultetu proizvodi se predosnovno sjeme tih sorata tehnologijom mikropropagacije. Time se poljoprivrednicima omogućuje da registriraju proizvodnju i razvijaju autohtone proizvode.
Zašto su potrebne on-farm kolekcije?
Institucije u Nacionalnoj banci biljnih gena čuvaju sjeme i ostali reprodukcijski materijal u profesionalnim uvjetima, primjerice u hladnim komorama i kolekcijskim nasadima. Sorte se čuvaju u što izvornijem obliku. Ipak, izmijenjene klimatske prilike, širenje biljnih bolesti i druge prepreke djeluju podjednako na sve. Zato se može dogoditi da se s vremenom dio kolekcije izgubi zbog nepredviđenih nepogoda.
On-farm kolekcije stoga su svojevrsno osiguranje, jer je sjeme sigurnije što ga više ruku održava. Osim toga, služe daljnjem razvoju sorata u uvjetima moderne proizvodnje, koji su ponešto drukčiji nego u vrijeme kada su sorte nastajale.
Zbog toga su u Nacionalni program očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj uključene i tri udruge. One okupljaju zainteresirane poljoprivrednike i amaterske vrtlare. Njihov je zadatak očuvati ukupnu raznolikost na našim poljima. Institucije potom selektiraju prikupljeni materijal i utvrđuju koje su sorte autohtone, koje imaju potencijal u proizvodnji i vrtlarstvu, a koje treba čuvati samo kao dio nasljeđa.
Tko sudjeluje u on-farm modelu?
Udruge Biovrt – u skladu s prirodom i ZMAG više su usmjerene na vrtlare i amatere. Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, s druge strane, usmjeren je na registrirane poljoprivredne proizvođače. Modelu on-farm očuvanja dosad se priključilo 35 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a od 2026. uključene su i dvije srednje poljoprivredne škole.
Model je pokrenut 2022. godine. Tada su poljoprivrednici dobili prve uzorke nekoliko tradicijskih sorti kukuruza iz kolekcije Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobili su i krmno bilje (lucernu, stočni grašak i sikiricu) iz kolekcije Poljoprivrednog instituta Osijek.
Dvije godine kasnije Poljoprivredni institut Osijek osigurao je uzorke četiri sorte ječma i dviju sorti pšenice. Te su sorte nekad bile standard u proizvodnji, ali su brisane sa Sortne liste i njihova je komercijalna proizvodnja napuštena. U 2025. ponudi je dodana jedna sorta pšenice iz kolekcije Bc Instituta. Osim toga, više je institucija umnožilo 37 starih sorata povrća za ekološke proizvođače koji žele pokrenuti proizvodnju za tržište.
Prednosti tradicijskih sorti u ekološkoj proizvodnji
U on-farm modelu mogu sudjelovati i konvencionalni poljoprivrednici, no posebno su zanimljivi eksperimenti u ekološkoj proizvodnji. Ekološki proizvođači ne mogu primjenjivati intenzivnu gnojidbu kojoj su prilagođeni moderni kultivari. Zato stare sorte, bliže manje intenzivnom uzgoju na malim tradicijskim gospodarstvima, postaju prednost.
Kod žitarica se, primjerice, cijene visok rast i dobro busanje, jer tako biljke potiskuju korove. Velike količine slame mogu biti prednost i kod reducirane obrade. Na tlu ostavljaju sloj malča koji tlo održava rahlim te ga štiti od prejakog sunca i ispiranja.
Stare sorte na imanju Usamljena Golubica
Na imanju Usamljena Golubica u Maloj Rasinjici Branko Funtek uzgaja, između ostalog, pir i staru sortu raži visokog rasta. Kroz on-farm model preuzeo je i staru sortu pšenice Poljoprivrednog instituta Osijek, nazvanu ‘Golubica’. Sorta ga je privukla imenom. Devedesetih je godina bila standard u proizvodnji i prilagođena je lokalnim prilikama, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se pokazati danas u ekološkoj proizvodnji.
Najstarije sorte na imanju Lajtman
U Pleškovcu kraj Čakovca, na ekološkom i turističkom imanju Biserke i Zvonka Lajtmana, uzgajat će se najstarije sorte iz kolekcije. Među njima je i ‘Osječka Šišulja’, prva sorta Poljoprivrednog instituta Osijek iz 1936. Imanje je registrirano za ruralni turizam, pa će naše stare sorte vidjeti i brojni učenici na nastavi u prirodi te posjetitelji gospodarstva.
U povratnim informacijama svi uključeni poljoprivrednici istaknuli su koliko im je važna dostupnost biljnih genetskih izvora iz Nacionalne banke biljnih gena. Preuzete sorte, poput pšenice ‘Žitarka’, nekima znače povratak u djetinjstvo. Gotovo su svi proizvođači vrlo zadovoljni i planiraju nastaviti održavati preuzete sorte.
Aktualna ponuda: lucerna ‘Zdravka’ i pšenica ‘Zlatna dolina’
Ove su godine dostupni uzorci lucerne ‘Zdravka’ (po 1 kg) i pšenice ‘Zlatna dolina’ (do 100 kg). Mogu ih preuzeti i konvencionalni i ekološki poljoprivrednici kako bi ih čuvali za svoje potrebe i eksperimentiranje. Zainteresirani se mogu javiti on-farm koordinatorici na e-adresu onfarm.info@gmail.com, a više informacija dostupno je na stranici hsep.hr/on-farm-model.
Lucerna ‘Zdravka’
Sjeme lucerne umnožio je Poljoprivredni institut Osijek, domaća tvrtka s odličnim oplemenjivačkim programima i sortimentom prilagođenim lokalnim prilikama. Sorta ‘Zdravka’ brisana je sa Sortne liste jer su je s vremenom zamijenile druge sorte. Ipak, odlikuje se visokim prinosom zelene mase i suhe tvari (sijena), tolerantnošću na niske temperature i dugovječnošću. Ima i visoku kvalitetu, koja se očituje u prinosu bjelančevina.
Pšenica ‘Zlatna dolina’
‘Zlatna dolina’ je sorta ozime pšenice Bc Instituta, priznata 1971. godine. Dugi je niz godina bila dominantna sorta u proizvodnji na ovim prostorima i do danas je ostala najpoznatija domaća sorta ozime pšenice. Visokim potencijalom uroda zrna istisnula je dotad široko zastupljene introducirane sorte. Ujedno je i prva sorta prilagođena intenzivnom uzgoju pšenice.
Uvjeti sudjelovanja u programu
U on-farm programu mogu sudjelovati poljoprivrednici s registriranim OPG-om ili SOPG-om, a godišnje mogu preuzeti najviše 10 uzoraka. Sjeme dobivaju besplatno, ali snose trošak dostave. Potpisuju i ugovor kojim jamče da će sjeme posijati i javiti iskustva iz uzgoja. Ako su iskustva pozitivna, mogu nastaviti čuvati sjeme na svom gospodarstvu i koristiti sorte u proizvodnji. Detaljne informacije nalaze se u brošuri koju možete preuzeti na stranici hsep.hr/on-farm-model.
Naslovan foto: Shutterstock
