Krajem druge dekade rujna u Rugvici je održan središnji Dan polja BC hibrida kukuruza i sorti soje u Bc Institutu. Po vrlo izazovnim vremenskim uvjetima, kakvi nas prate cijele ove godine, organiziran je i ovaj „Dan Polja“.

Prvi dio programa bio je predviđen na otvorenom, no zbog obilne kiše program s predavanjem preseljen je i održan u velikoj konferencijskoj dvorani Bc Instituta u Rugvici.

Modernizacija doradnih centara u Rugvici

Čast pozdraviti goste prvi je imao predsjednik Uprave dr. sc. Ivica Ikić. Srdačno je pozdravio prisutne te se svima zahvalio na odazivu. Posebno je pozdravio ravnateljicu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dr. sc. Darju Sokolić i njezinog zamjenika dr. sc. Gorana Jukića, voditelja centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, direktoricu sektora poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore, doc. dr. sc. Jelenu Đugum, prodekana Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Milana Poljaka, ravnatelja Agronomske škole u Zagrebu Ivicu Marinića i načelnika sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede Ivicu Delića, sve članove nadzornog odbora Bc Instituta, sve djelatnike Bc tvrtki u inozemstvu, djelatnike iz BiH, Srbije, Turske te medijske predstavnike.

Osvrnuo se potom na iznimno izazovne uvjete u proizvodnji, na elementarne nepogode te ogromne štete koje su ove godine pretrpjeli poljoprivredni proizvođači. Istaknuo je i kako je Bc Institut završio s modernizacijom doradnih centara u Rugvici i Slatini, projektom vrijednim više od milijun eura.

Okupljanje pred Bc Institutom
Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta

-Iza nas je žetva ozimih žitarica koja je izlila dosta nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača, vjerujem da su svi očekivali i bolje urode i  bolju cijenu, međutim imali smo protekle godine izvanredne urode. Nažalost, ove godine uslijed vremenskih prilika razvile su se određene bolesti koje su utjecale na redukciju prinosa. Bili smo i svjedoci nevremena koje je pogodilo dobar dio Lijepe naše, a i mi ovdje smo stradali, kako naša polja, tako i zgrade, dakle letjeli su krovovi i uistinu je bilo strašno. Još nam se pojavila i afrička svinjska kuga, tako da uistinu ove godine poljoprivrednim proizvođačima nije bilo nimalo lako, a pogotovo na istoku zemlje.

Sortiment hibrida Bc kukuruza

-Ono što je aktualno je berba suncokreta koja se polako privodi svome kraju, jednako tako i soja i kukuruz, berba odnosno žetva je počela, a rezultati su obećavajući, a nadamo se da će i Ministarstvo sa svojim mjerama na neki način pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Tako da se nadam da će sve na kraju godine ispasti toliko dobro, koliko zapravo u ovim okolnostima može biti. U našem demonstracijskom pokusu vidjet ćete naše novine koje čine našu osnovu naše proizvodnje. Osim novih hibrida kukuruza predstavit ćemo i sortiment soje. Mi nemamo svoj program soje, no izabrali smo za vas jedan konkurentan sortiment soje i program soje i u tom segmentu smo na tržištu postali konkurentni. Mi kao oplemenjivačka kuća sijemo samo certificirano sjeme jer je samo certificirano sjeme jamac sigurne i kvalitetne proizvodnje, naglasio je Ikić.

Obilazak polja hibrida kukuruza i sorti soje

Nakon direktora Ikića riječ je preuzeo predstojnik Zavoda za kukuruz dr. sc. Mirko Jukić. pohvalivši se novim BC hibridima u svim FAO grupama, a koje su posjetitelji mogli pobliže upoznati na pokusnom polju. Više informacija iz sektora za sjemenarstvo i komercijale moglo se saznati u izlaganjima direktora sektora sjemenarstva Kristijana Puškarića, dipl. ing. agr. te direktorice komercijale dr. sc. Katarine Jukić.

-Osim standardnih, vrlo dobro poznatih hibrida koje imamo u ponudi: Pajdaš, BC572, BC344, BC418B, BC408B, BC282, BC678, pažnju skrećemo na hibride novije generacije koje možemo od srca preporučiti i nabrojati: BC323, Agram, Alibi iz FAO 300, BC415, Majstor, BC525 iz FAO 400 i 500 te vrlo rani BC180 ili pak vrlo kasni BC747. Osim ovih hibrida, po prvi puta u mreži pokusa te ograničenim količinama za prodaju naći će se sjeme potpuno novih proizvoda pa su tu primjerice hibridi Bozon iz FAO 300, BC414 iz FAO 400, BC505 iz FAO500 ili BC601 iz FAO600, naglasio je direktor Puškarić.

Pokusni nasad hibrida Bc kukuruza

Uslijedio je obilazak pokusnog polja hibrida kukuruza i sorata soje u društvu predstojnika Zavoda za kukuruz dr. sc. Mirka Jukića. U pokusu su okupljeni mogli vidjeti 24 hibrida kukuruza i 5 sorata soje, što poznatih, starih i provjerenih, do onih novih koje će uskoro one starije i zamijeniti.

Koliko su otporni BC hibridi kukuruza na polijeganje, sudionici Dana polja su se mogli uvjeriti vidjevši uspravne stabljike pune bogatih klipova svih hibrida u pokusu usprkos dvama olujama koje su nedavno poharale rugvičko područje te otrgnule i dio krova s novog skladišta. Vjetrovi koji su puhali i više od 120 km/h, uspjeli su polomiti jedino hibrid BC250 koji zbog svojih izrazito visokih stabljika ipak nije izdržao.

Pokusni nasad izabranih sorata soje u Rugvici Čast da predstavi pokus BC soja imao je ing. agr. Ante Strunje, dugogodišnji promotor za Vukovarsko-srijemsku županiju, a to je županija u kojoj se sije 30 % od ukupne količine sjemena soje koja se ukupno posije u Republici Hrvatskoj. Za kraj, Bc Institut zahvalio se okupljenima te je događaj završio druženjem i zajedničkim ručkom
Prethodni članakKako spasiti domaće svinjogojstvo?
Sljedeći članakZadnji je trenutak da nešto promijenimo, jer će nam tlo postati neplodno!
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.