Ako je cilj postrne sjetve proizvodnja hrane za ljude i/ili domaće životinje, u postrnom roku se najčešće siju hibridi kukuruza kraće vegetacije, soja najranijih grupa dozrijevanja, heljda, proso, jari stočni grašak, sudanska trava i krmni sirak te smjese različitih mahunarki sa žitaricama, a od povrtnih vrsta cikla, grah, mahune ili se sadi kupus.
Mogućnost postrne sjetve i njen uspjeh ovisi o brojnim čimbenicima, a najvažniji su vlaga i temperatura. Zato je prilagodljivost poljoprivrednih vrsta u odnosu na visoke ljetne temperature i manju količinu vode koja je na raspolaganju tijekom najtoplijeg dijela godine jedan od važnih čimbenika za izbor vrsta pogodnih za postrni rok sjetve. Sirak, sudanska trava i proso ubrajaju se među vrste koje najbolje podnose ovakve uvjete.
Kukuruz
Odabir hibrida za postrnu sjetvu ovisi o cilju proizvodnje. Ako se kukuruz sije za proizvodnju zrna, za sjetvu se mogu izabrati hibridi iz FAO skupine 100 ili 200, a sjetvu je trebalo obaviti do 25. lipnja. No, u pojedinim godinama, za zrno mogu dospjeti i nešto kasnije sijani usjevi kukuruza (ovisno o pojavi prvih jesenski mrazova). Planira li se proizvodnja silaže od cijele biljke ili vlažnog zrna, sjetva se može obaviti do početka mjeseca srpnja hibridima iz FAO skupine 300 i 400. Ako se sjetva obavlja do 15. srpnja preporuka je sijati hibride iz FAO skupine 200. Pri izboru hibrida svakako treba birati hibride koji se u zriobi odlikuju bržim otpuštanjem vlage iz zrna.
Soja
Za sjetvu u postrnom roku prikladne se najranije sorte soje, iz vegetacijskih skupina 000 i 00. Proizvođači koji postrnu soju siju izravno u strnište ječma posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj imaju pozitivna iskustva. Podsjećam da je posljednjih godina tijekom mjeseca lipnja količina i raspored oborina bila dovoljna za dobro nicanje i početni razvoj soje pa su postignuti planirani sjetveni sklopovi. U takvim, povoljnim uvjetima, u postrnom roku postignuti su urodi između 2 i 2,5 t/ha. No, u nepovoljnim uvjetima, radi nedostatka vlage i visokih temperatura prinosi mogu biti i niži od 1,0 t/ha.
Heljda
Heljda brzo niče (u povoljnim uvjetima već 4 – 6 dana nakon sjetve) i ima jak početni porast pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Skromnih je zahtjeva u odnosu na plodnost tla. U postrnom roku gustoća sjetve iznosi 250 – 300 klijavih sjemenki/m2, što odgovara 60 – 90 kg sjemena na hektar. Prinos jako ovisi o prisutnosti oprašivača (pčele). U postrnom roku sjetve postižu se prinosi u rasponu 1-1,5 t/ha.
Proso
Sjetva se obavlja žitnim sijaćicama na međuredni razmak 12,5 – 15 cm. Norma sjetve je 250 – 300 klijavih zrna/m2, ili 20 – 25 kg/ha sjemena. Zrno prosa je sitno (masa 1000 zrna ima 5-8 g). Dubina sjetve ovisi o vlažnosti tla. Kod uobičajne vlažnosti dubina sjetve je 2 – 3 cm, a ako je tlo suho, sjetva se obavlja na dubinu 3 – 4 cm. U postrnoj sjetvi može se postići urod 1,0 – 2,0 t/ha zrna. Ptice mogu nanijeti značajne štete usjevu prosa i smanjiti urod.
Sudanska trava
Norma sjetve u postrnom roku sjetve je 30-40 kg/ha, a dubina sjetve sudanske trave je 3-4 cm ovisno o stanju vlage u tlu. Nakon sjetve u postrnom roku tlo bi trebalo obavezno povaljati radi ravnomjrnijeg klijanja i nicanja.
Krmni sirak
Količina potrebnog sjemena i međuredni razmak ovise o namjeni uzgoja krmnog sirka i odabranom kultivaru. Ako je cilj proizvodnje zelena masa, razmak redova je 25 ili 45 cm, a za proizvodnju silaže sije se na razmak redova od 70 cm.
Očekivani urodi u postrnom roku sjetve
Prilikom planiranja očekivanog uroda zasijanih vrsta u postrnoj sjetvi, unaprijed treba računati da će se postići niži urodi u odnosu na sjetvu u glavnom roku.
Glavni razlozi su:
- sorte i hibridi kraće vegetacije pogodni za ovaj rok sjetve manjeg su potencijala rodnosti u odnosu na kultivare kasnijih vegetacijskih skupina
- manja količina pristupačne vlage tla i zraka i visoke temperature koje su uobičajene za ljetni dio godine utječu na smanjen rast i razvoj biljaka te na lošiju oplodnju
Foto: mr. sc. Tatjana Martinović
Pročitajte još:
Optimalno rješenje za uzgoj postrnih usjeva
Što se može sijati i saditi u ovim rokovima u povrtnjaku?
