Ječam se uglavnom koristi u hranidbi stoke, jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa pa ga je dobro miješati s ostalim zrnatim kulturama, a količina ječma u smjesi ovisi o vrsti, i načinu hranidbe životinja. Ječam je odličan u zelenom stanju, sam ili u kombinaciji sa stočnim graškom ili grahoricom, a možemo ga i sušiti kao sijeno, te silirati.
Ječam se u industriji rabi prvenstveno u proizvodnji piva i alkohola, jer daje kvalitetan slad. Slad ječma rabi se u pekarskoj, konditorskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca, škroba i dr.
Plodored
Obvezno ga treba uzgajati u plodoredu, jer uzgoj u monokulturi donosi niske prinose i vrlo lako obolijeva. Ozimi ječam trebamo zasijati ranije, pa pretkultura mora biti usjev koji ranije napušta tlo. Za ječam su dobre pretkulture zrnate mahunarke, uljana repica, suncokret, ranije sorte (hibridi) kukuruza, djetelinsko-travne smjese i druge kulture.
Obrada tla
Osnovnu obradu tla, oranje za ozimi ječam obaviti 2-3 tjedna prije sjetve (ovisno o vremenu i pretkulturi) na dubinu oko 15 cm (ako je tlo teško i na njemu leži voda podrivati ga). Predsjetveno, u ekopoljoprivredi, trebamo ići 2 puta drljačom ili sjetvospremačem (razmak između dvaju prohoda treba biti desetak dana), kako bismo korove isprovocirali na rast, te ih ponovnim prohodom drljačom uništili. Za jari ječam također obaviti osnovnu obradu, oranje 2-3 tjedna prije sjetve, a predsjetveno kao i kod ozimog ječma.
Gnojidba
Gnojidbu ječma u ekoproizvodnji obaviti gnojivima organskog podrijetla kao što su stajska gnojiva, razni komposti, gnojnica i drugim gnojivima organskog podrijetla.
Za ozimi ječam stajski gnoj površinski razbacati te ga zaorati plitko na dubinu 10-15 cm, ili ga zatanjurati. Drugi način primjene stajskoga gnojiva je ujesen površinski razbacati samoistovarnim prikolicama, kad je usjev visok 10-15 cm. Ovim načinom površina tla ujedno se i nastire, pa se sprječava razvoj korova.
Prvu prihranu ječma najbolje je obaviti odmah nakon zime, kad je usijev u početnoj fazi busanja, i to gnojnicom ili gnojovkom. Drugu prihranu obaviti samo ako je nužno. Kod ječma trebamo obratiti pažnju da usjev ne bismo pregnojili dušikom, jer ćemo tada izazvati protuučinak, tj. doći će do polijeganja.
Količina krutoga gnojiva po hektaru treba iznositi 10-15 tona. Količina gnojnice za jednu prihranu po hektaru treba biti oko 12 tona. Gnojnica mora biti obvezno razrijeđena s vodom u omjeru 1 dio gnojnice prema 3 dijela vode, kako ne bi došlo do opeklina biljaka pri primjeni. Gnojidbu treba obavljati za oblačnog vremena ili rano ujutro, te noću kako ne bi došlo do ishlapljivanja hranjiva. Nakon gnojidbe, ako je moguće, gnoj treba odmah unijeti u tlo.
Izbor sorte
Pri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namjenu, koja može biti za hranidbu stoke, industrijsku preradu i dr. Primjerice, ako ječam proizvodimo za proizvodnju piva, tada ćemo odabrati neki od dvorednih ječmova koji mogu biti jari i ozimi (dvoredni zato što su mu ujednačenija zrna). Za hranidbu stoke odabrat ćemo četveroredac ili šestoredac.
Od domaćih, navest ćemo neke sorte:
– ozimi dvoredni
: Danko, Rex, Sava, Sladoran, Satir, Rodnik, Pan, Baja ( preporuka Sladoran ili Rodnik)
– ozimi višeredni: Baranjac, Velma, Osječki rani
– jari ječam: Nehaj, Papuk, Prenj, Jaran, Kalnik, Dilj, Trojanac, Astor, Vitez, Favori.
Neke od inozemnih sorata koje se mogu nabaviti kod nas: Robur, Antares, Alpha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSušenje i dimljenje riba
Sljedeći članakSjetva poriluka za rasad
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.