Kao i mnoge druge vrste povrća, tako su i poriluk cijenili narodi prošlih stoljeća. Egipćani su ga voljeli i koristili ne samo kao hranjivu, nego i kao ljekovitu biljku. I danas je poznato da se poriluk koristi kao pomoć u liječenju raznih bolesti mokraćnih puteva i bubrega.
Poriluk je dvogodišnja biljka. Tijekom prve godine stvara čvrste sočne stabljike, a u idućoj godini cvate i ima lijepe loptaste cvjetove.
Uzgoj poriluka traži dobru opskrbljenost vodom. Zato ga treba natapati u predjelima gdje je premalo vlage. Ako nema dovoljno vlage, biljke sporo rastu a prinosi su niski.
Kako ima velike zahtjeve za hranjivima, treba mu odabrati plodno tlo, ali ga treba i prihranjivati tijekom uzgoja. Najbolje je koristiti stajski gnoj i mineralno gnojivo prema potrebi.
Uzgoj prijesadnica
Sada je vrijeme za početak uzgoja rasada, jer poriluk ima dugu vegetaciju pa se uglavnom uzgaja iz prijesadnica. Ovisno o sezoni sjetva počinje tijekom ožujka, najkasnije do početka travnja.
Gredice za poriluk treba dobro usitniti i pognojiti još ujesen ako se siju veće količine. No, za male se vrtove poriluk može sijati u hladna klijališta ili na gredice fino usitnjene i pripremljene za sjetvu. Za 1 m2 bit će potrebno 8 – 10 grama sjemena. Posijana se površina pokrije fino usitnjenom zemljom. To može biti kompost ili mješavina zemlje i zreloga stajskoga gnoja.
Za uzgoj poriluka na većoj površini, primjerice na 1 ha, za sjetvu treba pripremiti 300 – 400 m2 fino usitnjenih i pripremljenih gredica, za koje treba osigurati 2,5 – 3 kg sjemena.
Njega prijesadnica
Sjeme sporo niče, pa je borba protiv korova vrlo važna. Tijekom rasta rasad se prihranjuje dušičnim gnojivom. Oni koji se bave biovrtlarenjem zalijevat će rasad otopinom pripremljenom od koprive. Najbolje će biti one prijesadnice koje su se razvile na debljinu olovke.
Kad se rasad čupa za presađivanje, može čekati na sadnju i po nekoliko dana, ali ako je spremljen u hladu i na zračnom mjestu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKozlići – radost i briga
Sljedeći članakRez kruške za rod
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.