Prema privremenim podacima Državni zavod za statistiku, u 2025. godini pšenica je požnjevena na 158 tisuća hektara, što je znatno više nego godinu prije. U odnosu na 2024., površine pod pšenicom povećane su za 13 %, a ukupna proizvodnja dosegnula je milijun i 50 tisuća tona, najveći urod od 2000. godine. I prinosi su bili na povijesno najvišoj razini.
Procjenjuje se da je prosječan prinos iznosio 6,7 t/ha, što je 15 % više nego prethodne godine. Unatoč rekordnoj proizvodnji, izvoz pšenice u razdoblju od srpnja do studenog kretao se u uobičajenim okvirima. U usporedbi s 2024. godinom, kad se proizvelo 815 tisuća tona pšenice, izvoz je bio veći za oko 32 %, no u odnosu na ranije godine količine se nisu značajnije razlikovale. Prosječna izvozna cijena u tom razdoblju iznosila je 206,17 €/t, gotovo jednako kao i godinu prije. Promatrajući razdoblje od 2020. nadalje (srpanj – studeni), najviša prosječna izvozna cijena zabilježena je 2022. godine i iznosila je 339,96 €/t, dok je najniža, 167,92 €/t, ostvarena 2020. godine.
U prvih jedanaest mjeseci 2025. godine gotovo 73 % ukupno izvezene obične pšenice plasirano je na talijansko tržište, po prosječnoj cijeni od 215,86 €/t. Slijede Austrija s 8,4%, Slovenija s 8,1 %, Bosna i Hercegovina sa 6 % te Njemačka s 3,4 % ukupnog izvoza. Iako je riječ o manjim količinama, najviše izvozne cijene u 2025. godini postignute su pri izvozu u Nizozemsku (365,75 €/t) i Belgiju (333,13 €/t).
Na domaćem tržištu pšenice tijekom siječnja i veljače ove godine veleprodajne cijene kretale su se, ovisno o ugovorenim količinama i uvjetima isporuke, u rasponu od 180 do 220 €/t. Prosječne tjedne cijene pritom su varirale između 189 i 208 €/t, što upućuje na relativno stabilno, ali i dalje osjetljivo tržište pod utjecajem sezonskih i međunarodnih čimbenika. U 6. tjednu ove godine prosječna veleprodajna cijena pšenice iznosila je 202 €/t. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine to predstavlja pad od 15,20 %, dok je u odnosu na 2024. godinu cijena viša za 17,51 %, što potvrđuje izraženije cjenovne oscilacije u srednjoročnom razdoblju.
Kretanja na domaćem tržištu uvelike su pratila trendove na referentnim svjetskim burzama. Prema podacima s burze Euronext (Pariz), zaključne terminske cijene pšenice tijekom siječnja i veljače kretale su se između 188,3 i 193,8 €/t, uz zabilježen blagi pad početkom veljače. Na američkom tržištu, na burzi Chicago Board of Trade, zaključne cijene terminskih ugovora u istom razdoblju iznosile su od 158,8 do 166,7 €/t, što je u prosjeku oko 17 % niže nego u istom razdoblju prošle godine.
Kukuruz
U 2025. godini prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku proizvedeno je 1,7 milijuna tona kukuruza, što je 17,76 % manje nego godinu ranije. Smanjenje proizvodnje rezultat je 2,26 % manjih zasijanih površina te 15,79 % nižeg prosječnog prinosa, koji je iznosio 6,4 t/ha. Ujedno je prosječni prinos bio značajno slabiji u odnosu na prethodnu godinu, također za 15,79 %. Od 2000. godine manja proizvodnja kukuruza nego u 2025. godini zabilježena je samo 2000., 2003., 2007., 2012., 2017. i 2022. godine.
Unatoč padu proizvodnje, Hrvatska i dalje vlastitom proizvodnjom pšenice i kukuruza znatno premašuje domaće potrebe, kod pšenice za oko 60 %, a kod kukuruza za oko 80 % pri čemu se velik dio kukuruza izvozi kao sirovina.
U prvih jedanaest mjeseci 2025. godine izvezeno je 12,75 % manje kukuruza nego u istom razdoblju 2024. godine. Najveće količine izvezene su u siječnju, veljači, listopadu i studenome. Prosječna izvozna cijena iznosila je 219,95 €/t, što je gotovo jednako razini iz prethodne godine. Na domaćem tržištu kukuruz se u siječnju i veljači ove godine prodavao po cijenama od 180 do 230 €/t, uz prosječne tjedne cijene u rasponu od 188 do 211 €/t. U odnosu na prošlogodišnje cijene trenutačne su niže za 15,20 %, dok su u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine više za 27,81 %.
