Vremenski uvjeti koji su zahvatili naše krajeve krajem ožujka i početkom travnja uz osjetno zahlađenje, izuzetno jak vjetar i oborine, izazvali su stres kod biljnih vrsta.
Tijekom posljednjeg tjedna ožujka, na pojedinim područjima razlika između najniže i najviše izmjerene temperature u danu iznosila je blizu 20oC. Zasijane ozime strne žitarice u ovom su razdoblju bile u fazi vegetativnog porasta, pa navedeno zahlađenje nije bilo u kritičnoj fazi za ozime žitarice. Međutim, u fazi cvatnje i zriobe strnih žitarica, niske temperature jako su nepoželjne. Ako niske temperature nastupe tijekom cvatnje strnih žitarica, dolazi do oštećenja cvijeta (plodnica i prašnici) i do pojave sterilnosti dijela cvata. Pri nižim i dugotrajnijim negativnim temperaturama moguće je i izmrzavanje vlati. Vremenski uvjeti na pojedinim su područjima onemogućili pravodobnu provedbu agrotehničkih mjera prihrane i suzbijanja štetnih organizama. Budući da su biljke bile izložene ovakvim uvjetima, osjetljivije su na napad štetnih organizama.
Potrebno je redovito obilaziti usjeve strnih žitarica kako bi se pratila pojava uzročnika biljnih bolesti i štetnika te sukladno potrebi primijenila registrirana djelotvorna sredstva za zaštitu bilja. Tijekom cvatnje uljane repice za vlažnog vremena postoji najveća opasnost od zaraze bijelom truleži (Sclerotinia sclerotiorum), sivom plijesni (Botrytis cinerea) ili koncentričnom pjegavosti (Alternaria spp.). Ako je prije i tijekom cvatnje vlažno vrijeme praćeno nižim temperaturama, a naročito ako su usjevi prevelike gustoće sklopa, mogućnost pojave uzročnika navedenih bolesti je velika. Odabrana registrirana sredstva za zaštitu bilja treba primijeniti sukladno uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Uvjeti za klijanje i nicanje jarih kultura
Svaka biljna vrsta u odnosu na temperaturu, ima biološki minimum za početak rasta. Ako je temperatura tla u sjetvenom sloju niža od biološkog minimuma, procesi bubrenja i klijanja sjemena se usporavaju. Uz temperaturu tla izuzetno je važan čimbenik vlaga, ali i ostali okolišni čimbenici (svjetlost, svojstva tla, i dr.) koji utječu na klijanje i nicanje, a kasnije na rast i razvoj biljaka. Ako su u razdoblju klijanja i nicanja posijane jare ratarske vrste izložene nižim temperaturama u odnosu na optimum, dolazi do povećane potrošnje pričuvnih tvari iz sjemena prije samog nicanja, poremećaja pretvorbe i transporta tvari u klicu, smanjenja poljske klijavosti, a uz sve navedeno povećava se i mogućnost infekcije mladih biljčica uzročnicima bolesti. U takvim uvjetima izuzetno je važna kakvoća sjemena koje je korišteno u sjetvi.
Kukuruz: minimalna temperatura tla za klijanje kukuruza je 8-10°C, no pri ovim temperaturama kukuruz niče tek za 3-4 tjedna. Pri temperaturama 16-18°C nicanje nastupa za 10-12 dana. Optimalne temperature za nicanje su oko 25°C. Tada kukuruz nikne za svega 5-6 dana. U povoljnim uvjetima kukuruz nikne za 10 do 12 dana nakon sjetve. U nepovoljnim uvjetima razdoblje od sjetve do nicanja može se produžiti na više od 15 dana i može se očekivati smanjenje sklopa. U takvim, nepovoljnim uvjetima važno je obratiti pozornost na različite zemljišne štetnike. Oni mogu oštetiti mlade biljčice i dodatno smanjiti broj biljaka po jedinici površine.
U uvjetima hladnog tla kao dobra praksa pokazala se startna gnojidba istodobno sa sjetvom. Sve kako bi mladi i slabo razvijen klicin korijen imao u svojoj blizini dovoljnu količinu hranjivih tvari. Minimalna temperatura zraka za rast kukuruza je oko 13°C, a ispod 10°C kukuruz prestaje rasti. U fazi ranog porasta kukuruzu ne odgovaraju niske temperature. Niske dnevne temperature zraka ispod +15°C zaustavljaju rast i razvoj. Listovi kukuruza gube prirodnu zelenu boju (dolazi do žućenja) uslijed prestanka stvaranja klorofila, vegetativni organi su slabi i vodenasti, povećana je sklonost infekcijama uzročnicima bolesti i napadu štetočina, a produžava se i vegetacija.
Soja: minimalna temperatura za klijanje sjemena soje iznosi 8-10oC, a neki genotipovi kliju već kod 6oC. Međutim, pri ovim temperaturama procesi klijanja i nicanja traju dugo, klijavost sjemena se jako smanjuje, jer veliki broj sjemenki može biti oštećen uslijed pojave uzročnika bolesti. Zato sjetva treba započeti kad je temperatura sjetvenog sloja tla 8-12oC (optimalno 12oC). Optimalna dubina sjetve je 4-6 cm, a u uvjetima s dovoljno vlage u tlu, može se sijati pliće.
Suncokret: vrlo je osjetljiv na vanjske utjecaje. Tijekom rasta i razvoja suncokret zahtijeva veću količinu topline. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je 5°C. Za ujednačeno klijanje i nicanje potrebna je temperatura 6-8°C u oraničnom sloju 5 cm tla. U fazi klijanja i nicanja biljke suncokreta mogu podnijeti kratkotrajni mraz do -5°C.
foto: mr. sc. Tatjana Martinović
