Klimatske promjene, degradacija tla i lokalni načini obrade, u današnjoj su poljoprivredi bitni elementi na koje treba paziti kako bi se dobio dobar prinos i kvaliteta uroda. Loše upravljanje tlima je dovelo do pogoršanja stanja u smislu narušavanja strukture i gubitka plodnosti kroz nedostatak humusa, a najviše izostankom gnojidbe organskim gnojivima, odnosno stajnjakom. S vremenom se povećavala zbijenost, kiselost i salinitet na nekim lokacijama.

Fizikalni indikatori degradacije se očituju kroz raspored grubih i finih frakcija tla. Na tlu možemo primjetiti stvaranje pokorice, smanjenu infiltraciju – smanjeno upijanje vode u tlo. Najgori rezultat je kad tlo ostane bez mikroflore, mikro i mezo faune čime se narušava ekosustav zemljišta.

Kemijski indikatori degradacije se najviše ogledaju kroz pH vrijednost koja bi trebala biti ustaljena na 6,5-7. Tlu se narušava i svojstvo pufernosti, odnosno sposobnosti da se brani od naglih promjena pH vrijednosti. Uzroci povećanja kiselosti su sljedeći: ispiranje alkalnih iona(Ca,K,Mg) te utjecaj CO2 kao produkt mineralizacije organske tvari i disanja korijena. Biološki indikatori degradacije su bioraznolikost, disanje tla – izmjena CO2 i O2 – aeracija tla, unošenje biomase u tlo zaoravanjem. Za kvalitetno vođenje fizikalno-kemijsko-bioloških procesa u tlu možemo primjenjivati različite modalitete obrade tla.

Strip till obrada tla ili obrada tla u trake

Uređaj je nošenog tipa s neovisnim radnim tijelima. Dubina rada se namješta hidraulički u rasponu 10-30 cm. Diskovi za otvaranje trake su prilagodljivi po visini. Zvijezde za odmicanje se također mogu prilagoditi po visini, ovisno o gustoći nastora, pomoću pritisne opruge. Izrađuje se u 4,6,8 – 24 rednom izdanju. Razmak traka može ići od 45 do 80 cm. Snaga traktora se kreće od 30 do 50 KS, ovisno o tipu tla i zbijenosti. Dodatnu opremu čine letvasti valjak, spremnik za gnojivo 900 l te hidraulični markeri. Učinak stroja se ogleda u smanjivanju zbijenosti tla, većoj temperaturi sjetvenog sloja, manjoj upotrebi gnojiva, smanjenim troškovima rada – tlo se obrađuje samo u zoni sjetve, odnosno rasta biljke. Ostavlja 2/3 neobrađenog dijela polja. Taj dio ostavlja dobre uvjete kao malč, čime se tlo zagrijava i smanjuje erozivne procese vodom i vjetrom.

Uređaj za obradu tla u trake  Foto:  Sfoggia Leonardo

Slot sjetva

Za ovakav način sjetve trebamo imati specijalno konstruiranu sijaćicu s dvije bočne oštrice koje idu uzduž raonika. Na suprotnim stranama podižu tlo kako bi stvorile prorez i posteljicu s obje strane kanalića. Sjeme se postavlja na jednu razinu, dok se gnojivo deponira na drugu, čime granule ne dolaze u direktni kontakt sa sjemenom. Dobro se utiskuje u tlo pomoću pritisnog kotačića koji učvrsti tlo oko njega. Biljni ostaci ostaju netaknuti kako bi ostao efekt malča najviše u smislu konzervacije vlage. Sijaćica je dizajnirana da radi jednako dobro na strništima od žitarica ili ostacima od kukuruza i uljarica. Polaganje je jednako dobro i na busevima trave te ostalim pokrovnim usjevima. Gnojivo je optimalno postavljeno na udaljenost oko 3 cm od sjemena.

Ridge till – sjetva u grebenove

Sjetva u uzdignute gredice kojom se poboljšava zdravlje tla, umanjuje erozija i poboljšava otjecanje vode. Pogodna je za hladna i vlažna zemljišta gdje je potrebna bolja drenaža. Unutarredna obrada je olakšana i obavlja se pomoću kultivatora na jednostavan način, čime se smanjuje upotreba herbicida te se uključuje zaštita okoliša i posebno podzemnih voda. Široki grebenovi su povoljna opcija za proizvođače povrća jer podsjećaju na visoke gredice. Opcija je i upotreba pokrovnih usjeva između grebenova koji su živi malč. Pokrovni usjev se može iskoristiti i za košnju te neki vid spremanja hrane za stoku.

Priključak za obradu tla u grebenove  Foto: Weed menegament in ridge tillage

Prethodni članakNoćnjak 2026.: Dubrovnik okupio vrh hrvatskog maslinarstva, a Istra, Krk i Biograd zasjeli na tron
Sljedeći članakMadagasakarski zimzelen idealan za osunčane položaje
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.