Lani su ratari tvrtke “Axereal Croatia” eksperimentalno posijali na 14 hektara sjemenski uljni lan za poslovnog partnera iz Bugarske. Zbog dobrih ovogodišnjih rezultata u žetvi proširili su sjetvene površine na 70 hektara.

Uz klasične ozime ratarske kulture uljanu repicu, ječam i pšenicu koje godinama siju na svojim površinama, ratari novogradiškog Poljoprivredno prehrambenog kompleksa koji djeluje u sastavu grupacije Axereal Croatia, od prošle godine siju još jednu kulturu – sjemenski uljni lan.

Prema nekim podacima lan se u Hrvatskoj uzgajao do 1990. Tad su prestale raditi kudjeljara i lanara u Črnkovcima kraj Donjega Miholjca i Viškovcima kraj Đakova. Radilo se uglavnom o predivom lanu za tekstilnu industriju. Najveće površine pod tom kulturom, više od 4,5 tisuće hektara u Hrvatskoj su zabilježene u razdoblju od 1946. do 1950. Upravo zbog ovih činjenica da je proizvodnja te industrijske kulture gotovo nestala s ratarskih površina, zanimalo nas je kako su u Axerealu Croatia odlučili za uzgoj lana i to ne predivog, kao industrijske biljke za proizvodnju vlakna i tekstilnu industriju, kakav se kod nas nekada najviše uzgajao, nego uljnog lana.

sjemenski uljni lan
Cvijet i sjeme lana

Zadovoljni prinosom od 2,8 tona po hektaru

Lani smo eksperimentalno posijali uljni lan na površini od 14 hektara. Ostvarili smo prosječan prinos od 2,8 tona po hektaru, čime smo zadovoljni jer se inače prinosi te kulture kreću od 2,5 do 3 tone po hektaru. Dohodovan je i po cijeni. Riječ je o sjemenskoj proizvodnji za jednu bugarsku tvrtku. Preuzimamo od njih sjeme sorte attila, razmnožimo ga i njima isporučujemo kao sjeme druge sortne reprodukcije koje oni dalje distribuiraju za sjetvu, kaže Stjepan Lalić, tehnolog u toj novogradiškoj tvrtki.

Upravo zbog uspješne eksperimentalne proizvodnje prve godine, ratari „Axereala Croatia“ potkraj rujna posijali su sjemenski uljni lan na površini od 70 hektara. Čuli smo i neke detalje, prva iskustva o tehnologiji proizvodnje zanimljive ratarske kulture.

Iako je attila jara sorta koja bi se trebala sijati u rano proljeće, mi taj lan sijemo krajem rujna. Tako do zime naraste 7-8 centimetara. Zbog klimatskih promjena koje su zahvatile naše područje, zime nisu više oštre i s puno snijega kao nekada. Tako lan preživi i ako ga sijemo u jesen. Inače, u rano proljeće rijetko bi ga kad mogli sijati u optimalnim rokovima. U to vrijeme obično ne možemo ući strojevima u oranice. Zato smo se odlučili za ovu opciju, slično kao i s jarim ječmovima. Njih posljednjih godina naveliko sijemo u jesen. To se pokazalo kao dobar potez. U Hrvatskoj se na taj način sada najviše sije pivarskih ječmova, kaže tehnolog Lalić.

Lan pred žetvu

Nema registriranih sredstava za zaštitu

Dodaje da lan siju žitnim sijaćicama, po hektaru ide oko tridesetak kilograma sjemena. Budući da lan ima vrlo sitno sjeme, finalna priprema zemlje mora biti kvalitetna kao i za uljanu repicu. Pretkulture su mu obično strne žitarice. Mora se posvetiti pozornost gnojidbi, ne smije se pretjerivati s hranivima da ne dođe do polijeganja. Žanje se sredinom srpnja. Jedan od problema u uzgoju je taj što u Hrvatskoj nema registriranih sredstava za zaštitu lana od bolesti i štetnika. Do sada i nije bilo proizvodnje te uljarice.

Budući da „Axereal Croatia“ može zadovoljiti bugarskog partnera sjemenskom proizvodnjom uljnog lana s vlastitih površina, za sada ta tvrtka ne planira širiti njegovu proizvodnju i na svoje kooperante kojih ima mnogo, osobito u proizvodnju pivarskog ječma, ali i ostalih kultura.

Mi smo ranijih godina uljanu repicu sijali na 600-700 hektara. Sjetvene površine te uljarice drastično smanjili, na manje od 200 hektara. Razlog tomu je što se posljednjih godina ta uljarica pokazala kao manje dohodovna kultura od ostalih ratarskih koje sijemo na ovom našem području. Također i zbog problema sa zaštitom, budući da je zabranjeno korištenje nekih insekticida, primjerice protiv repičinog sjajnika. Upravo to smanjenje površina pod repicom omogućuje nam proširenje plodoreda na lan, kaže Lalić.

U svakom slučaju, pozitivan je taj potez okretanja i nekim novim proizvodnjama, osobito ako pokazuju dobre rezultate.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje