Sjedište najvećeg proizvođača ječmenog slada u svijetu, kooperacijske grupe Axereal, u slavonskom je gradu Novoj Gradiški gdje su i ove godine krajem svibnja tradicionalno organizirali ‘Dane polja pivarskog ječma’. Sjajna je to prilika da ‘pet do dvanaest’, tek nekoliko tjedana uoči žetve vidimo, doživimo i objektivom ovjekovječimo ljepotu nepreglednih polja pivarskog ječma, kulture po kojoj je tvrtka Axereal i najpoznatija u Hrvatskoj, ali i čuvena u svijetu.
1. naslovna fotka
- Silos
- Ivan Pozder iz Axereal-a
Kako bi pokrila veliku potražnju, tvrtka Axereal ugovara proizvodnju pivarskog ječma u cijeloj Hrvatskoj, no glavnina hektara pivarskoga ječma, više od 50 posto ugovorenih površina je u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ove godine imaju ugovorenu kooperantsku proizvodnju pivarskoga ječma na 15.000 ha, od toga je 5.000 ha ozimi i 10.000 ha jari ječam. Upravo je žetva pivarskog ječma ona koja ‘probija led’, jer riječ je o kulturi koja se u novoj godini prva žanje. Za ratare to znači prvi novac nakon šest mjeseci ulaganja i rada, no kolika će biti otkupna cijena i hoće li taj iznos biti zadovoljavajući za sada ne znaju niti proizvođači, a niti otkupljivač Axereal.
Očekuje se prinos od 90.000 tona
Kakva se žetva pivarskog ječma ove godine očekuje, hoće li biti bolja ili lošija od lanjske, kad startaju prvi kombajni te kakvi se prinosi i kvaliteta očekuju, ali i ono što proizvođače najviše zanima, kakva će biti otkupna cijena, pitali smo Maria Đukića, voditelja komercijalnoga tima tvrtke. Sjetva je, kako kažu, prošla zadovoljavajuće.
–Usjevi su dobro busali u proljeće, prihrane i zaštite su na vrijeme odrađene, no probleme sada stvara prevelika količina kiše. Za razliku od lanjske godine koja je bila izuzetno dobra po pitanju kvalitete te prosječna do iznadprosječna po prinosima, ova je godina izuzetno zahtjevna i po pitanju klimatskih prilika, ali i mnogih drugih čimbenika, kao što su ekonomski. Trenutačno smo svjedoci atipičnog vremena s dosta niskim temperaturama, no zbog velike količine kiše i grmljavinskih nevremena s jakim vjetrom na istoku Hrvatske smo imali dosta problema s polijeganjem ječma te s obzirom na sve to očekujemo i probleme s kvalitetom, uz prosječne prinose od 80.000 do 90.000 tona pivarskog ječma. Time pokrivamo sve potrebe naše sestrinske firme ‘Slavonija slad’, čiji je kapacitet 65.000 tona, te smo uz to uspješni i u izvozu pivarskog ječma za europsko tržište, kaže nam Mario Đukić.
Je li rješenje u fiksiranju cijena?
Svjedoci smo toga da su burzovne cijene i dalje u padu, razina cijene je trenutačno dosta niska što nikome ne ide u prilog, niti proizvođačima, a niti otkupljivaču, kojemu je itekako u interesu da je svaki proizvođač likvidan.
–Svjesni smo toga da se cijena mijenja iz dana u dan, no u posljednje tri godine mijenjali smo model te nudimo proizvođačima fiksiranje cijene unaprijed, od prosinca do žetve, pa čak i nakon žetve. Ove sezone najveća kotacija cijene bila je 190 eura, no u zadnjoj ponudi bili smo na 170 eura, a cijene su u daljnjem padu i nitko ne može garantirati što će biti u žetvi. Dio smo svjetskog i europskog tržišta te smo, na žalost, ograničeni u formiranju cijene, jer na to utječe mnogo faktora i onih klimatskih i geopolitičkih. No, onima koji su potpisali aneks te fiksirali cijenu ta će cijena biti i isplaćena, kaže Đukić.
Proizvođači mogu fiksirati maksimalno do 5 t/ha, a ponuđenu će cijenu, pojašnjava Mario Đukić, imati i kroz žetvu. No, oni koji eventualno tada ne žele prodati, mogu pričekati i kraj žetve te ponude koje će uslijediti, ali najkasnije do kraja rujna, kad će biti ponuđena zadnja otkupna cijena. No, iako fiksiranje cijene unaprijed može biti opcija koja se ratarima isplati, što je očito slučaj ove sezone, Đukić naglašava kako je bitno napraviti dobru kalkulaciju troškova nastalih u proizvodnji te podvući crtu i vidjeti je li ta unaprijed ponuđena cijena i zadovoljavajuća za proizvođača, budući da niti otkupljivač u tom trenutku ne može znati je li ta ponuđena cijena u konačnici najbolja ili najlošija.
Ipak, kako ističe, s novim su modelom fiksiranja cijene unaprijed do sada imali dobre rezultate, jer su se pojedini proizvođači, no za sada je to još uvijek manjina, ‘uhvatili’ nešto više cijene od onih u žetvi, kad je pritisak roba jako velik, što se neminovno odražava na pad cijena. U razgovoru s više proizvođača pivarskog ječma, doznajemo da se velik dio njih još uvijek nije odlučio za ponuđenu mogućnost fiksiranja cijena. Jedan od njih je i Dinko Junašević iz Mašića koji na 200 hektara, uglavnom državnog zemljišta u zakupu, uzgaja pšenicu, ječam, soju, kukuruz i uljanu repicu.
–Kooperant sam Axereala od prvog dana, no nisam se odlučio na fiksiranje cijene unaprijed, niti ću to učiniti, ne zanimaju me burze, ja sam poljoprivrednik i koliko dobijem- dobijem, kaže skromno Junašević, kojega uz cijenu otkupa, kako kaže, još više muči neizvjesnost s državnim zemljištem, jer se ugovor o zakupu sklapa na samo godinu dana.
Zašto je stočni ječam trenutačno skuplji od pivarskog?
Poljoprivrednici su, kažu nam, razočarani saznanjem da je cijena stočnog ječma na tržištu trenutačno veća od cijene pivarskog ječma. Zašto je to tako, pitali smo Frédérica Moulina, generalnog direktora tvrtke Axereal za jugoistočnu Europu, koji pojašnjava da nije riječ o otkupnoj cijeni koja se odnosi isključivo na sezonsku cijenu u žetvi, nego o cijeni ječma od lanjske godine, a koji se nije iskoristio kao pivarski ječam.
–Razlog je i u tome što se na ovom prostoru, dakle na istoku Hrvatske, cijeloj Vojvodini i Mađarskoj, ali i u Rumunjskoj i Bugarskoj, dogodio ozbiljan kaos s kukuruzom. Naime, zbog suše su se pojavile velike količine mikotoksina te oni koji se bave stočnom hranom zbog toga izbjegavaju kupovati kukuruz, što lančanom reakcijom podiže postotak stočnog ječma u njihovim recepturama, kao i stočne pšenice, a to se onda odrazilo i na cijenu, kaže Frédéric Moulin.
No, stabilni prinosi, dobra otkupna cijena, siguran otkup te nove sorte i prilagodljivost, ali i potpore i subvencije, zaslužni su za to što interes hrvatskih poljoprivrednika za pivarski ječam godinama bilježi rast, dovodeći upravo tu kulturu na sam vrh ljestvice popularnosti.
Kombajni ‘u niskom startu’
Budući da su Axerealovi Dani polja pivarskog ječma u svibnju, sada nam samo treba nekoliko sunčanih dana kako bi se vegetacija do sredine lipnja privela kraju te se u konačnici ipak nadamo dobroj kvaliteti i prinosu. Početak žetve očekujemo oko 15. lipnja, na istoku Hrvatske, prvi su na redu ozimi ječmovi – Casanova i Monroe, a nakon njih i jari – Planet i Laureat. Kako bismo bili sigurni da ćemo imati dovoljne količine, čak i u slučaju loše proizvodne godine i slaboga prinosa, svake godine ugovorimo nešto više. S obzirom na ugovorene hektare, samo jedna tona prinosa nama čini veliku razliku u ukupnim količinama. Ove godine od svojih kooperanata planiramo otkupiti oko 90.000 tona pivarskoga ječma, a da bi ječam bio pivarski mora imati proteine 9-11,5 % te zrna veličine iznad 2,5 mm, kaže nam Mario Đukić.
Čak 90 posto pivarskog ječma, proizvedenog putem kooperantske proizvodnje, a koji zadovolji kriterije kvalitete, namijenjeno je domaćem tržištu, odnosno tvornici ‘Slavonija slad’, iz čijih se proizvodnih pogona u Novoj Gradiški vrhunski slad potom plasira u domaće, ali i inozemne pivovare.
Stižu nove sorte kakvih u Hrvatskoj nije bilo
–Interes za sjetvom pivarskoga ječma uvijek je veći od naših mogućnosti ugovaranja, pa smo tako i ove sezone imali više upita za ugovaranjem. Trudimo se našim kooperantima uvijek ponuditi nešto novo, kako sortimente, tako i nove tehnologije te nove prakse, kao što je, primjerice, sjetva jaroga ječma u jesen, postrna soja, postrni suncokret… Sve su to sada već stare tehnologije koje smo mi s našim kooperantima uvodili na teren, kaže nam Mario Đukić. Kako doznajemo u Axerealu, po pitanju sorti, pivarski se ječam ustabilio te se u narednim godinama očekuju tek dvije do tri nove sorte. No, svjesni da se klima mijenja, stručnjaci iz Axereala predano rade na inovacijama i implementaciji novih kultura, koje do sada nisu bile zastupljene u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Otkupne piste olakšavaju posao
Kako bi se omogućila brza i precizna raspodjela u blizini proizvodnih područja, Axereal raspolaže i gustom mrežom otkupnih mjesta u Hrvatskoj. Jedna od tih otkupnih pista je u Baranji – iza čitave ideje o izgradnji piste stoji PZ Bajmak, a detalje smo saznali od Bojana Đurića iz Topolja, kooperanta Axereala i jednog od sedam suvlasnika te poljoprivredne zadruge u kojoj obrađuju 400 ha zemlje, od čega je glavnina ratarskih kultura, te 80 ha povrća i 25 ha voćnjaka pod marelicama.
–Riječ je o obiteljskoj poljoprivrednoj zadruzi koja okuplja članove naše obitelji. Krenuli smo s 20 ha vlastite zemlje, a sada smo došli do 400 hektara, od čega je 90 ha vlastite, a ostatak je zemlja u zakupu, tu je nešto državne zemlje, a nešto zemlje naših starih mještana ili pak od mladih koji su odselili trbuhom za kruhom. Od ratarskih kultura imamo pivarski ječam, pšenicu, suncokret i kukuruz, od povrća rajčicu, krumpir i češnjak. Suradnja s Axerealom počela je kad su oni krenuli s pivarskim ječmom te smo se među prvima iz Baranje uključili u tu priču.
–Početci su bili teški, imali smo stare kombajne, trebalo je osigurati prijevoz kamionima, no danas, kad imamo svoju otkupnu pistu, sve je mnogo jednostavnije. Osim pivarskog ječma kojeg uzgajamo na površini od 150 do 250 ha, Axereal od naše zadruge sada otkupljuje sve ratarske kulture, pšenicu, suncokret i kukuruz. Rajčicu plasiramo u Podravku, krumpir u Kanaan, gdje se prerađuje u čips, a marelicu i češnjak otkupljuje tvrtka Enna Fruit iz Donjeg Miholjca. Sve funkcionira odlično, isplate su u dogovorenim rokovima, jedini problem su cijene koje su za nas proizvođače uvijek niske, kaže nam Bojan.
Izgradnja otkupne piste, koja je potpomognuta sa 60 posto bespovratnih sredstava, nije olakšala posao samo njegovoj obitelji i PZ Bajmak, nego i svim poljoprivrednicima iz tog kraja, a riječ je o 30 do 40 lokalnih OPG-ova koji već treću sezonu urod više ne moraju transportirati kamionima, jednostavno ga istovare na pistu, a sve dalje, uključujući vaganje, kontrolu kvalitete i transport, posao je Axereala. Prvi promet preko otkupne piste kreće već za nekoliko tjedana – prvi je na redu pivarski ječam, nakon kojega slijede pšenica, suncokret, soja i kukuruz, pa će tako užurbano biti sve do kraja listopada.
Tekst i foto: Sanja Rapaić
