Iako službene procjene govore o stabilnoj sezoni i urednoj opskrbi sjemenom te gnojivom, proizvođači upozoravaju kako je situacija na terenu znatno zahtjevnija. Suše, rast troškova, neizvjesne cijene i ubrzano gašenje gospodarstava stvaraju pritisak koji se ne vidi u tablicama, a dio proizvođača strahuje da bi se slom mljekarstva mogao preslikati i na ratarstvo.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Osijek održana je tradicionalna konferencija o proljetnoj sjetvi, na kojoj su predstavnici institucija, znanosti i industrije iznijeli procjene o stanju uoči početka nove proizvodne sezone. Prema riječima stručnjaka, sjemena i gnojiva bit će dovoljno, vremenske prilike zasad su povoljne, a prošlogodišnja rekordna žetva daje određeni optimizam. No, dok službene projekcije govore o stabilnosti, proizvođači upozoravaju kako je financijski teret sve teži i kako bez hitnih mjera dio gospodarstava neće izdržati. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tugomir Majdak, podsjetio je da je Hrvatska u 2025. godini prvi put premašila simboličnu granicu od milijun tona pšenice, dosegnuvši 1,05 milijuna tona. Površine pod ozimim kulturama blago su povećane, a samo kod pšenice rast iznosi oko devet posto.
Prošlogodišnja žetva bila je rekordna i to je ohrabrujući signal za sezonu koja je pred nama, rekao je Majdak. Ukupna proizvodnja žitarica u Hrvatskoj premašuje tri milijuna tona godišnje, dok jarine prelaze 450 tisuća tona.
Na godišnjoj razini izvozimo između 1 i 1,2 milijuna tona žitarica. Samodostatnost je oko 150 posto, naglasio je državni tajnik. Još je izraženija samodostatnost u uljaricama, koja doseže 200 do 250 posto, a ove je jeseni uljana repica zabilježila rast površina od čak 30 posto. Očekuje se i povećanje površina pod suncokretom, potaknuto povoljnim tržišnim cijenama. Majdak je podsjetio i na mjere koje Ministarstvo provodi kako bi olakšalo financiranje proizvodnje. Među njima je petogodišnji program potpore za korištenje certificiranog sjemena žitarica i soje, vrijedan 35 milijuna eura, zatim kreditna linija HAMAG‑BICRO‑a za obrtna sredstva do 25 tisuća eura te nova linija HBOR‑a za veće investicije u preradu, uz planirano subvencioniranje do 40 posto glavnice.
Isplate izravnih potpora započele su 16. listopada, a do Uskrsa će biti isplaćene i eko-sheme te proizvodno vezana plaćanja, dodao je.
Gnojiva ima, ali po kojoj cijeni
Domaće tržište u sezonu ulazi s oko 55 tisuća tona sjemena, što je tri tisuće tona više nego prošle godine. Za izvoz je pripremljeno gotovo9 tisuća tona, uz povećanje od 200 tona. Cijene sjemena ostaju uglavnom na lanjskoj razini, potvrdio je Goran Jukić iz Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo pri HAPIH-u. Istodobno, Miroslav Skalicki, član Uprave Petrokemije d.d., ističe kako proizvodnja u Kutini teče kontinuirano, gotovo punim kapacitetom. Ipak, cijena gnojiva ostaje neizvjesna zbog rasta cijene plina i globalnih poremećaja. Gnojiva će biti, ali pitanje je po kojoj cijeni, poručio je Skalicki. Profesor s FAZOS-a, Bojan Stipešević, naglasio je da je zima bila povoljna, s manje štetnika i bez ekstremnih temperatura, što je dobra podloga za početak radova.
No, dok institucije govore o stabilnosti, predsjednik Odbora za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Petar Pranjić upozorava kako se na terenu stvara ozbiljan pritisak.
Vidimo da Ministarstvo poručuje kako će gnojiva i sjemena biti dovoljno, ali nitko ne govori o novcu. Kako će seljak doći do repromaterijala? Poticaji stižu tek u travnju, a situacija se mijenja preko noći, kaže Pranjić. Posebno upozorava na praksu dijela dobavljača koji, kako kaže, zadržavaju gnojivo i ne puštaju ga na tržište čekajući više cijene. Za mene je to čisto ratno profiterstvo, ističe.
Slična je situacija i s gorivom. Iako ga ima dovoljno, jedan OPG može dobiti samo 200 litara plavog dizela.
To je dovoljno za jedan traktor. A što je s ostalima? Na polje izlaze tri do četiri traktora, upozorava. Došli smo do toga da kažem: litra goriva – litra krvi.
Suša više nije elementarna nepogoda
Pranjić upozorava i na klimatske rizike. Zbog najavljenih suša ratari sve više izbjegavaju proljetne kulture, a dodatnu zabrinutost izaziva odluka Europske komisije da od 2026. g. sušu više neće smatrati elementarnom nepogodom.
To je kao da ugasite vatrogasce dok vam kuća gori. Ako se ukinu naknade, moramo osnovati nacionalni pričuvni fond kako bi se pomoglo ratarima koji trpe štete, poručuje. Kao ključnu mjeru za opstanak proizvodnje ističe moratorij na postojeće kredite, i to najmanje 18 mjeseci.
Godina dana nas opet vodi u novu žetvu i nove troškove. Ako uvedu moratorij, mi ćemo kamate i dalje plaćati, ali ćemo barem moći disati.
Naglašava kako je jasno da Vlada nije kriva za globalne poremećaje, ali podsjeća da je sličnu mjeru uvela u vrijeme pandemije, kad je mnogim gospodarstvima upravo moratorij omogućio preživljavanje. Dodaje i da se država trudi stabilizirati tržište ograničavanjem cijena, no upozorava da isplata poticaja mora biti prioritet, jer je Hrvatska po brzini isplate među posljednjima u EU, a 30 do 40 posto potpora već sada „pojedu“ poskupljenja. Istodobno upozorava na dugoročne trendove koji već desetljećima razaraju hrvatsku poljoprivredu.
Mljekarstvo nam je doslovno nestalo pred očima — od 70 tisuća proizvođača pali smo na ispod 2.500. To nije pad, to je slom sustava. A ratarstvo ide istim putem: svake godine nestane tri do pet tisuća gospodarstava. Nastavi li se ovakav trend, pitanje više nije hoće li biti hrane, nego tko će je uopće proizvoditi, upozorava Pranjić.
Foto: Tihomila Jovanović
