Dobro poznavanje vegetacijskih faza rasta uzgajanih ratarskih usjeva i stanja tla uz stalno praćenje vremenskih prilika preduvjet su u donošenju odluke o provedbi pravovremenih potrebnih agrotehničkih mjera; njima se osigurava postizanje zadovoljavajućih prinosa uzgajane vrste.
Proizvodnja visokih prinosa u vrijeme kad su cijene ulaznih troškova proizvodnje (mineralno gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, gorivo itd.) značajno porasle, iziskuje povećano znanje poljoprivrednih proizvođača; također i stalno praćenje stanja usjeva kako bi u konačnici ostvarili zadovoljavajuću dobit. Manjak oborina u prva tri mjeseca ove godine uz niže zabilježene temperature uvelike su utjecale na razvoj ozimih žitarica. Na većini lokaliteta u Međimurskoj županiji bilježi se 50 % oborina manje od višegodišnjeg prosjeka u navedenom razdoblju. Najniže temperature zabilježene su u ožujku.
Povišene temperature u razdoblju kad je većina usjeva ozime pšenice prolazila vegetacijsku fazu busanja, kod usjeva posijanih u kasnijim rokovima od optimalnih, uzrokovale su prekidanje prolaska ove faze; kod njih nije ostvaren genski potencijal uzgajane sorte na busanje. Smanjeno busanje zbog povišenih temperatura najviše se može primijetiti kod sorata pšenice; one se siju sa smanjenom normom sjetve ako su posijane izvan optimalnih rokova. Kod takvih usjeva moguće je očekivati ostvarivanje manjih prinosa.
Zbog niskih temperatura i manjka oborina (siječanj, veljača i ožujak 2022. godine) vegetacijska faza klasanja kod svih ozimih žitarica u usporedbi s prosječnim godinama protječe za nekih 10-15 dana kasnije; dozrijevanje ozimih žitarica i vrijeme žetve vrlo je ovisno o visini temperatura u narednom razdoblju. Učestalo posljednjih nekoliko godina na usjevima ozimih žitarica možemo primijetiti primjere negativnog i neželjenog učinka nekog sredstva za zaštitu bilja (fitotoksičnost).
Miješanje sredstava za zaštitu bilja i fitotoksičnost
U većini slučajeva zbog uštede na vremenu i broju prohoda, poljoprivredni proizvođači kombiniraju sredstva za zaštitu bilja; sve radi istovremene zaštite usjeva od više štetnih organizama. Prilikom miješanja sredstava za zaštitu bilja postoji mogućnost da će se sredstva za zaštitu bilja u kombinaciji ponašati drugačije nego kad se primjenjuju pojedinačno; što zbog inkompatibilnosti kombinacije, ili zbog promijenjenog utjecaja na tretiranu biljku i štetne organizme koji se suzbijaju.
Pojava fitotoksičnosti primijenjenih sredstava za zaštitu bilja mogu se očitovati na različite načine; najčešće se manifestira u obliku kloroze ili u obliku paleži koja može dovesti do djelomičnog ili potpunog sušenja lišća. Osim nekompatibilnosti različitih sredstava za zaštitu bilja na pojavu fitotoksičnosti utjecaj imaju vremenske prilike prilikom primjene (pogotovo temperature); zatim faza razvoja tretiranog usjeva, osjetljivost određene sorte itd.
Prije miješanja i primjene protiv različitih štetočinja potrebno je provjeriti s vlasnicima sredstva mogućnosti njihova miješanja. Pojava fitotoksičnosti, osim smanjenja prinosa uzgajane vrste, može utjecati i na kvalitetu proizvedenog poljoprivrednog proizvoda; u konačnici i na financijsku isplativost proizvodnje.
Pojava prašne snijeti ječma
Osim nepravilne primjene sredstava za zaštitu bilja, često se naglašava potreba korištenja certificiranog, dorađenog sjemena. Na velikom broju poljoprivrednih parcela možemo uočiti posljedice sjetve vlastitog nedorađenog sjemena. Na velikom broju usjeva ječma, sijanog vlastitim nedorađenim sjemenom koji je ušao u vegetacijsku fazu klasanja početkom mjeseca svibnja, možemo pronaći prašnu snijet ječma (Ustilago nuda). Kako ova bolest u potpunosti razara klas, na takvim usjevima se može očekivati značajan pad prinosa.
Uvjeti korištenja sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu propisana su važećim zakonom. To je Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/2021. od 13.10.2021.). Zakon o sjemenu je stupio na snagu 01. siječnja 2022. godine. Uvodi obvezu dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za biljne vrste iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja ako će se koristiti za sjetvu na vlastitom gospodarstvu.
Povećava se ukupna proizvodna površina na poljoprivrednom gospodarstvu na kojem se smije koristiti „farmerovo“ sjeme s tri na sedam hektara. Od obveze dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva izuzima se sjeme povrća, krumpira, krmnog bilja, repa; također i biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao “čuvane sorte” ili “sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima”; sorte upisane na drugim sortnim listama, poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi; lokalne populacije i sorte koje nisu upisane na sortnim listama i nisu zaštićene oplemenjivačkim pravima.
Za dorađivače sjemena s poljoprivrednog gospodarstva propisani su jednostavniji uvjeti za upis u Upisnik dobavljača. To će pojednostaviti korištenje vlastitog sjemena. U interesu svakog poljoprivrednog proizvođača koji koristi vlastito sjeme je ispitivanje zdravstvene ispravnosti sjemena. Cijena ispitivanja zdravstvene ispravnosti sjemena u ovlaštenom laboratoriju iznosi 240,00 kn po uzorku; to ne predstavlja veliki trošak u usporedbi s benefitima koje ono donosi. Iz nje saznajemo i prisutnost smrdljive snijeti (Tilletia tritici). U svakom slučaju, prilikom korištenja vlastitog sjemena žitarica potrebno je provesti propisanu doradu sjemena prije sjetve.
