Kolika je isplativost uzgoja lubenice?

Lubenica kao jednogodišnja biljka smatra se povrćem i pripada porodici Cucurbitaceae. Osim lubenice, u tu porodicu pripadaju još i primjerice, dinja, tikve i krastavci. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je 30^oC, dok je minimalna oko 15^oC. Ima potrebu za velikim brojem sati sunčeve svijetlosti, ali i za vodom u fazama rasta i razvoja. Razdoblje od nicanja lubenice do prve berbe je 70 do 110 dana, te je zrela prosječno oko 80-95 dana od sjetve. Proizvodnja lubenice moguća je na otvorenom i u zaštićenim prostorima.

Veliki udio vode u lubenici (92%) u vrijeme velikih ljetnih vrućina pomaže u hidraciji organizma. Još veći udio vode sadrže samo krastavci i zelena salata (96%) i rajčice (95%). Lubenica sadrži vitamine B i C, mangan, i flavanoide, smanjuje kolesterol u krvi i ima još razne dobrobiti za organizam.

Proizvodnja lubenice u svijetu i Hrvatskoj

Svjetska proizvodnja lubenica u 2020. godini bilježi 102 milijuna tona. Najveći svjetski proizvođač lubenica je Kina (79 milijuna tona), te čini 59% ukupne svjetske proizvodnje ove omiljene vrste. Prema podacima WorldAtlas-a nakon Kine, kao najveći proizvođači lubenica slijede Turska (oko 4 milijuna tona), Iran (oko 4 milijuna tona) i Brazil (oko 2 milijuna tona).

Površine pod lubenicama u Hrvatskoj imale su trend rasta od 2014. do 2018. godine, s 691 ha na 968 ha. 2019. su zabilježile pad na 665 ha. Isti trend prati i proizvodnja lubenica. Ona bilježi rast s 25 tisuća tona na više od 27 tisuća tona u 2018. godini. U posljednjoj promatranoj godini (2019.) proizvodnja lubenica bila je veća od 20 tisuća tona. U usporedbi s 2015. godinom proizvodnja je smanjena za nešto više od 5 tisuća tona. Prirod se kretao s 37 t/ha u 2014. godini do 30,5 t/ha u 2019., sa šestogodišnjim prosjekom od 30 t/ha. U 2018. kada su bile najveće površine pod lubenicama i kada je najveća proizvodnja, prirod je manji od prosjeka, i iznosi 28,7 t/ha.

U 2019. godini lubenice čine 6% ukupnih površina pod povrćem u Hrvatskoj, oko 9% ukupne proizvodnje povrća i 149% udio prinosa u ukupnom prirodu povrća (prirod lubenice 30,5 t/ha u odnosu na prosjek priroda povrća 20,5 t/ha). Godine 2015. veći udio površina pod lubenicama zabilježen je u Kontinentalnoj Hrvatskoj (56%) u usporedbi s Jadranskom Hrvatskom (44%). Isto prati i proizvodnja lubenice. U 2019. godini veći udio površina je u Jadranskoj Hrvatskoj (51%), dok je 49% površina pod lubenicama u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Isti trend prati i proizvodnja, 54% proizvodnje lubenice je u Jadranskoj Hrvatskoj, a 46% proizvodnje u Kontinentalnoj.

Očekivani prihod od proizvodnje lubenice

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede i Kalkulacijama za 2019. godinu prosječni prinos lubenice je 50 tisuća tona i otkupna cijena lubenice 1,5 kg. Očekivani prihod je 75 tisuća kuna. Varijabilni troškovi potrebni za uzgoj lubenice su presadnice, mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, cijevi za navodnjavanje i njihovo postavljanje, folija, sadnja i berba lubenica. Ukupni varijabilni trošak proizvodnje lubenica je viši od 43 tisuće kuna.

Podaci Uprave za stručnu podršku pokazuju pozitivno pokriće varijabilnih troškova (PVT) u proizvodnji od skoro 30 tisuća kuna (Scenarij 1). Daljnji scenariji uključuju promjenu prinosa i otkupne cijene lubenica, dok su varijabilni troškovi ostali isti. U slučaju prinosa prema podacima DZS-a (30,5 t u 2019. godini) i prošlogodišnja maksimalna otkupna cijena od 2 kn/kg (Scenarij 3) pokazuje očekivani prihod od 61 tisuću kuna, te konačno pokriće varijabilnog troška od 15 tisuća kuna. U slučaju istog prinosa, ali minimalne cijene od 1 kn/kg vodi negativnom pokriću varijabilnih troškova (Scenarij 2).

Napominjemo kako u prikazanoj kalkulaciji, u obračun troškova nisu uzeti u obzir fiksni troškovi (primjerice, trošak amortizacije, osiguranja, plaće stalno zaposlenih i rate kredita) koji su specifični za pojedina gospodarstva.

Tablica 1: Kalkulacija pokrića varijabilnog troška proizvodnje lubenice