Lubenica kao jednogodišnja biljka smatra se povrćem i pripada porodici Cucurbitaceae. Osim lubenice, u tu porodicu pripadaju još i primjerice, dinja, tikve i krastavci. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je 30oC, dok je minimalna oko 15oC. Ima potrebu za velikim brojem sati sunčeve svijetlosti, ali i za vodom u fazama rasta i razvoja. Razdoblje od nicanja lubenice do prve berbe je 70 do 110 dana, te je zrela prosječno oko 80-95 dana od sjetve. Proizvodnja lubenice moguća je na otvorenom i u zaštićenim prostorima.

Veliki udio vode u lubenici (92%) u vrijeme velikih ljetnih vrućina pomaže u hidraciji organizma. Još veći udio vode sadrže samo krastavci i zelena salata (96%) i rajčice (95%). Lubenica sadrži vitamine B i C, mangan, i flavanoide, smanjuje kolesterol u krvi i ima još razne dobrobiti za organizam.

Proizvodnja lubenice u svijetu i Hrvatskoj

Svjetska proizvodnja lubenica u 2020. godini bilježi 102 milijuna tona. Najveći svjetski proizvođač lubenica je Kina (79 milijuna tona), te čini 59% ukupne svjetske proizvodnje ove omiljene vrste. Prema podacima WorldAtlas-a nakon Kine, kao najveći proizvođači lubenica slijede Turska (oko 4 milijuna tona), Iran (oko 4 milijuna tona) i Brazil (oko 2 milijuna tona).

Površine pod lubenicama u Hrvatskoj imale su trend rasta od 2014. do 2018. godine, s 691 ha na 968 ha. 2019. su zabilježile pad na 665 ha. Isti trend prati i proizvodnja lubenica. Ona bilježi rast s 25 tisuća tona na više od 27 tisuća tona u 2018. godini. U posljednjoj promatranoj godini (2019.) proizvodnja lubenica bila je veća od 20 tisuća tona. U usporedbi s 2015. godinom proizvodnja je smanjena za nešto više od 5 tisuća tona. Prirod se kretao s 37 t/ha u 2014. godini do 30,5 t/ha u 2019., sa šestogodišnjim prosjekom od 30 t/ha. U 2018. kada su bile najveće površine pod lubenicama i kada je najveća proizvodnja, prirod je manji od prosjeka, i iznosi 28,7 t/ha.

Površine pod lubenicama u Hrvatskoj, u ha
Proizvodnja lubenica u Hrvatskoj, u tonama

U 2019. godini lubenice čine 6% ukupnih površina pod povrćem u Hrvatskoj, oko 9% ukupne proizvodnje povrća i 149% udio prinosa u ukupnom prirodu povrća (prirod lubenice 30,5 t/ha u odnosu na prosjek priroda povrća 20,5 t/ha). Godine 2015. veći udio površina pod lubenicama zabilježen je u Kontinentalnoj Hrvatskoj (56%) u usporedbi s Jadranskom Hrvatskom (44%). Isto prati i proizvodnja lubenice. U 2019. godini veći udio površina je u Jadranskoj Hrvatskoj (51%), dok je 49% površina pod lubenicama u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Isti trend prati i proizvodnja, 54% proizvodnje lubenice je u Jadranskoj Hrvatskoj, a 46% proizvodnje u Kontinentalnoj.

Očekivani prihod od proizvodnje lubenice

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede i Kalkulacijama za 2019. godinu prosječni prinos lubenice je 50 tisuća tona i otkupna cijena lubenice 1,5 kg. Očekivani prihod je 75 tisuća kuna. Varijabilni troškovi potrebni za uzgoj lubenice su presadnice, mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, cijevi za navodnjavanje i njihovo postavljanje, folija, sadnja i berba lubenica. Ukupni varijabilni trošak proizvodnje lubenica je viši od 43 tisuće kuna.

Podaci Uprave za stručnu podršku pokazuju pozitivno pokriće varijabilnih troškova (PVT) u proizvodnji od skoro 30 tisuća kuna (Scenarij 1). Daljnji scenariji uključuju promjenu prinosa i otkupne cijene lubenica, dok su varijabilni troškovi ostali isti. U slučaju prinosa prema podacima DZS-a (30,5 t u 2019. godini) i prošlogodišnja maksimalna otkupna cijena od 2 kn/kg (Scenarij 3) pokazuje očekivani prihod od 61 tisuću kuna, te konačno pokriće varijabilnog troška od 15 tisuća kuna. U slučaju istog prinosa, ali minimalne cijene od 1 kn/kg vodi negativnom pokriću varijabilnih troškova (Scenarij 2).

Napominjemo kako u prikazanoj kalkulaciji, u obračun troškova nisu uzeti u obzir fiksni troškovi (primjerice, trošak amortizacije, osiguranja, plaće stalno zaposlenih i rate kredita) koji su specifični za pojedina gospodarstva.

Tablica 1: Kalkulacija pokrića varijabilnog troška proizvodnje lubenice

LubenicaScenarij 1 Izvor Uprave za stručnu podršku  Scenarij 2 Prinos iz 2019. godine i pad otkupne cijena na 1 kn/kgScenarij 3 Prinos iz 2019. godine i najviša otkupna cijena iz 2021. (2 kn/kg)
Prinos (kg/ha)50.000,0030.500,0030.500,00
Cijena, kg1,501,002,00
Ukupni prihod75.000,0030.500,0061.000,00
Ukupni varijabilni troškovi (kn)43.292,3043.292,3043.292,30
PVT31.707,70-12.792,3017.707,70
Trošak vlastite mehanizacija2.406,582.406,582.406,58
PVT129.301,12-15.198,8815.301,12

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTržnica jučer, danas i sutra
Sljedeći članakStanje žitarica uoči žetve
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.