Zanima me nešto više o uzgoju lubenica, kako ih dobiti iz presadnica i kakve uvjete za uzgoj trebaju imati?

ODGOVOR

Lubenica je jednodomna biljka s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima na istoj vriježi. Iako biljka ima puno cvjetova nakon oplodnje po biljci se razvijaju 2 do 3 ploda. Za uzgoj lubenica su najprikladnija područja sa sumom srednjih dnevnih temperatura od 3000°C. Iako je optimalna temperatura za klijanje sjemena 30°C, uzgoj je, osim u mediteranskom području Hrvatske i istočnoj Slavoniji, moguć i u ostalim područjima korištenjem presadnica (najbolje cijepljenih) i primjenom materijala za pokrivanje usjeva.

Optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi 26-30°C, dok se na temperaturama ispod 15°C rast zaustavlja. Za optimalan rast, cvatnju i zametanje plodova potrebna je dovoljna opskrbljenost tla vodom, koje je potrebno oko 300-400 litara/m2. Vlaga je iznimno važna u vrijeme rasta plodova, a 15-20 dana pred zriobu natapanje se prekida. Iako joj korijen može biti duži i od 2 metra, najveća masa mu se nalazi u sloju od 40-50 cm. Za uzgoj su idealna aluvijalna naplavna i glinasto-pjeskovita tla, pH 5,0-5,5 i s najmanje 2,5 % humusa, pa je neizostavna agrotehnička mjera zaoravanje 30-50 t/ha stajskog gnoja u osnovnoj gnojidbi.

Za dobre prinose potrebno je i 400-500 kg/ha NPK omjera 1:2:1, kao i prihrana KAN-om u dozi od 150-170 kg/ ha u dva ponavljanja. Razmaci sjetve, ovisno o kultivaru, iznose od 1,2-2,5 m između redova i 0,8-1,5 m unutar reda. Ovisno o kultivaru, od nicanja do prve berbe prolazi 70-110 dana. Rani kultivari imaju sitnije plodove (2-4 kg), dok kasniji mogu težiti i 20 kg/plodu. Prosječan prinos lubenice stoga varira od 40-90 t/ha. U Hrvatskoj se lubenica proizvodi na otvorenom, u zaštićenim prostorima i kombinirano.

U zaštićenom prostoru mediteranskog dijela zemlje najisplatljiviji je rano proljetni uzgoj, odmah nakon zimsko-proljetne salate, dok proizvodnja na kontinentu ovisi o sunčanim razdobljima. Naime, lubenici je osim dovoljne količine vode i topline potrebno i 1350 sati sunčeve svjetlosti tijekom vegetacije. U grijanim prostorima berba počinje polovinom travnja, a u negrijanim oko mjesec dana kasnije. U vrijeme cvatnje neophodni su oprašivači (pčele, bumbari). U Hrvatskoj se lubenica i dinja najviše uzgajaju na području Dalmacije, u dolini Neretve, gdje se uzgajaju rane i srednje rane lubenice, izduženog i ovalnog oblika – tip Crimson sweet koje se proizvode na crnoj foliji uz natapanje kap po kap.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDarovanje i vlasništvo
Sljedeći članakZlatna kiša
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.