Suncokret ne podnosi uzgoj u monokulturi. Na istoj parceli može se ponovno sijati tek nakon 5-6 godina (minimalno 4 godine). Dobri predusjevi suncokretu su strne žitarice i kukuruz, a loši šećerna repa i lucerna jer u sušnim godinama jako isušuju tlo. Suncokret je dobar predusjev većini ratarskih kultura. Može se uzgajati na gotovo svim tipovima tala, ali treba izbjegavati tla bogata dušikom, jer se na takvim tlima razvija bujna lisna masa i glavica, a biljke su slabije otporne na nepovoljne uvjete (suša, biljne bolesti i dr.). Suncokret uspijeva na tlima slabo kisele do slabo alkalne reakcije (pH 5,7 – 8,0).
Sjetvu suncokreta treba započeti kada se temperatura sjetvenog sloja ustali na 8 oC. Kasniji hibridi, duže vegetacije, siju se ranije. Dubina sjetve je 4-6 cm, ovisno o tipu tla i krupnoći sjemena. Sitnije sjeme sije se pliće. Na težim tlima sije se pliće, a na laganijim, dublje. Gustoća sklopa ovisi o upotrebnoj vrijednosti sjemena i preporučenom sklopu za pojedini hibrid ovisno o ranozrelosti hibrida. Raniji hibridi siju se na gušći sklop. Suncokret se sije na međuredni razmak 70 cm, a razmak unutar reda je definiran sklopom. Optimalan sklop za većinu hibrida suncokreta kreće se od 55000 do 65000 biljaka po hektaru. Ako je sklop veći od preporučenog, manji je promjer glave, biljke su sklone polijeganju i osjetljivije na pojavu biljnih bolesti.
Na tržištu postoje dvije skupine hibrida suncokreta: klasični hibridi i hibridi tolerantni na herbicid (HT) koji se dijele u dvije skupine: hibridi tolerantni na imidazolinone (tehnologija Clearfield® (CL) i Clearfield Plus® (CLP)), i hibridi tolerantni na tribenuron metil (TBM hibridi ili Express®). Prilikom suzbijanja korova u usjevu suncokreta mora se voditi računa koji je tip hibrida posijan. Zahvaljujući dobro razvijenom korijenu, suncokret bolje podnosi kraća sušna razdoblja u odnosu na kukuruz. Neposredno prije sjetve treba obaviti predsjetvenu pripremu sjetvenog sloja na dubinu 5-7 cm. Racionalnu gnojidbu provodimo temeljem rezultata analize tla. Na srednje plodnim tlima gnojidbom bi trebalo dodati 110-120 kg dušika, 100-120 kg P2O5 i 140-160 kg K2O.
Tekst i foto: mr. sc. Tatjana Martinović i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
Pročitajte još:
Sjetva i uzgoj okopavinskih kultura
Kukuruz – najzastupljenija kultura na obradivim površinama RH
Krumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda
Šećerna repa ima najveće zahtjeve prema tlu
Za soju treba kvalitetna predsjetvena priprema
Duhan se uzgaja na dubokim plodnim tlima
.){kind=link}