Porijeklom uljna tikva najvjerojatnije potječe iz Južne Amerike, dok uljna tikva golica koja se koristi za proizvodnju bučinog ulja europskog porijekla (Berenji, 2011.). Najviše se uzgaja u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske (Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija) gdje postoji tradicija korištenja bučinog, odnosno „koščičnog“ ulja u prehani ljudi.
U ovom dijelu Hrvatske postoje brojni kapaciteti za preradu koštica u ulje. Prema građi sjemena razlikuju se uljna tikva golica koja je bez ljuske i uljana tikva s ljuskom čije su sjemenke pokrivene čvrstom, bijelom ljuskom. Za proizvodnju bučinog ulja koristi se uljna tikva golica. Sjeme uljne tikve sadrži 45-52 % ulja, osim bjelančevina (27-32 %), ugljikohidrata, esencijalnih masnih kiselina, vitamina B grupe, obiluje vitaminom E i cinkom, pa ga u nekim zemljama koriste kao pomoćno sredstvo kod bolest prostate. Ovisno o stanju tla, vremenskim uvjetima i provedenim agrotehničkim mjerama u našim proizvodnim uvjetima postižu se urodi od 1200 do 2500 kilograma mokrog sjemena po hektaru, odnosno nakon sušenja (otpada približno 50 %) dobiva se urod od 600-1200 kg suhog sjemena po hektaru.
Tla za uzgoj uljne tikve
Za uzgoj uljne tikve najpogodnija su humusna, pjeskovito-ilovasta, neutralnim tlima (pH 6,5-7,5). Za pravilan rast i razvoj ove kulture nepovoljna su zbijena i vlažna tla s nepovoljnim vodnim režimom, kao i hladna tla. Dobar predusjev su joj kulture gnojene velikim količinama organskih i mineralnih gnojiva, jednogodišnje i višegodišnje mahunarke i strne žitarice. Kulture iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae) u koju spadaju različite tikve, lubenice, dinje i krastavci zbog moguće pojave zajedničkih bolesti nisu joj dobar predusjev. Zbog mogućih šteta uzrokovanih kukuruznom zlaticom, potrebno je izbjegavati njen uzgoj u plodoredu s kukuruzom.
Uljna tikva je termofilna (toplobljubiva) kultura kojoj su optimalni rokovi sjetve od 20. travnja do 10. svibnja. Tad više nema opasnosti od kasno proljetnih mrazeva. Tlo na dubini sjetve trebalo bi biti ugrijano na nekih 12 °C na dubinu od 3-5 cm. Mlade biljčice smrzavaju na temperaturi od -1 °C, dok cvjetovi otpadaju na temperaturama nižim od 15 °C. Optimalna temperatura u fazi cvatnje je 21 °C, u oplodnji 17-25 °C, a za rast plodova 25-27 °C.
Uljna tikva razvija veliku količinu nadzemne mase i plodova. Tako je postizanje visokih prinosa uvjetovano dovoljnim količinama vode (70-80 % poljskog vodnog kapaciteta). Najviše vode troši u fazama intenzivnog porasta (35-45 dana nakon nicanja), u fazi cvatnje i početku formiranja plodova. Suša i visoke temperature u ljetnim mjesecima uzrokuje sušenje najmlađih biljnih dijelova, često i odbacivanje tek oplođenih ženskih cvjetova. Ovisno o sadržaju hraniva u tlu i očekivanom prinosu, na srednje plodnim tlima uljne tikve treba gnojiti sa: 80-120 kg /ha N, 120-150 kg/ha P2O i 180-220 kg/ha K2O.
Potreban sklop od 15-19 000 biljaka/ha postiže se sjetvom 1,5-1,8 sjemenki po m². Međuredni razmak kod sjetve ovisi o odabiru hibrida ili sorte (dužini vriježa) i iznosi 140 ili 210 cm. Okvirno se za sjetvu koristi 4-6 kg/ha sjemena.
Tekst i foto: mr. sc. Tatjana Martinović i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
Pročitajte još:
Sjetva i uzgoj okopavinskih kultura
Kukuruz – najzastupljenija kultura na obradivim površinama RH
Krumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda
Šećerna repa ima najveće zahtjeve prema tlu
Suncokret se može uzgajati na gotovo svim tipovima tala
Za soju treba kvalitetna predsjetvena priprema
Duhan se uzgaja na dubokim plodnim tlima
