Utjecaj suvišnih oborina na oranicama

Obilne oborine tijekom travnja i u prvoj polovici mjeseca svibnja prouzročile su plavljenje nekih oraničnih površina. Na većini poljoprivrednih površina tlo je suviše vlažno. Suvišna voda izravno utječe na smanjenje prinosa i otežava ili u potpunosti onemogućuje pravodobno izvođenje agrotehničkih zahvata.

Još uvijek nisu zasijane sve planirane površine oranica, a na nekim oranicama suvišak vode odgađa sjetvu do daljnjega. Ako je od sjetve proteklo dulje razdoblje, a nicanje nije nastupilo, potrebno je provjeriti je li nastupilo propadanje sjemena u tlu. Analiza odstupanja količina oborine za travanj 2023. (izvor: Državni hidrometeorološki zavod) izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na većini postaja bile iznad prosjeka. Uz to što je tijekom ovogodišnjeg travnja palo više oborina u odnosu na višegodišnji prosjek. Srednja temperatura zraka tijekom travnja bila je niža u odnosu na višegodišnji prosjek.

Rezultat takvih vremenskih prilika je povećan razvoj bolesti lista strnih žitarica. O tome se detaljno pisalo u Gospodarskom listu. Neki usjevi ozimih žitarica koji su obilno pognojeni dušičnim gnojivima i/ili oni usjevi u kojima se kasnilo prilikom primjene regulatora rasta i razvoja su polegli, a sjetva termofilnih jarih poljoprivrednih vrsta se odužila, odnosno kasni u odnosu na optimalne rokove.

Posljedice obilnih oborina, velikog broja kišnih dana, vjetra i nižih temperatura u odnosu na optimum mogu se uočiti i na mladim izniklim biljkama kukuruza, soje i suncokreta. Biljke su svijetlo zelene do žute boje. Nedostaje im toplina i svjetlost, veći broj sunčanih sati, a korijenu zrak.

Štete velikih razmjera

Štete u biljnoj proizvodnji koje nastaju kao posljedica suvišnih voda mogu biti velikih razmjera. Uzgajane poljoprivredne kulture imaju različitu toleranciju na uvjete plavljenja (travne vrste tolerantnije su na suvišnu vodu). Do najvećeg umanjenja prinosa u uvjetima prisutnosti suvišne vode dolazi ako prekomjerna vlažnost traje tijekom razdoblja intenzivnog porasta biljaka. Biljke različito podnose prekomjerno vlaženje ili plavljenje tla ovisno o fazi rasta i razvoja u kojoj se nalaze u vrijeme prekomjernog vlaženja/plavljenja i same dužine trajanja prekomjerne vlažnosti i/ili plavljenja. Smanjenje prinosa uzgajane kulture raste proporcionalno s duljinom razdoblja prekomjernog vlaženja tla što prikazuje tablica 1.

Tablica 1. Utjecaj suvišne vode na sniženje prinosa nekih poljoprivrednih kultura (%)

Smanjenje prinosa većine poljoprivrednih kultura najmanje je ako razdoblje prekomjernog vlaženja tla vremenski traje do tri dana. Relativno sniženje prinosa poljoprivrednih kultura ovisi o stadiju rasta i razvoja (fenofazi) u kojoj se biljka nalazi u trenutku suvišnog vlaženja tla, ali i o temperaturama tla i zraka.

Što su temperature tla i zraka veće, oštećenja od suvišne vlage su veća. Nedovoljna aeracija tla utječe na rast i funkciju korijena smanjenjem ukupnog rasta korijenja. Kad je smanjen rast korijena, smanjen je i ukupni porast biljke, a u konačnici i prinos.

Ozime žitarice ne podnose dulje vrijeme prevlažno tlo pri kraju svoje vegetacije (svibanj-lipanj), a jare žitarice u sredini vegetacijskog razdoblja (travanj-svibanj). Do najvećeg smanjenja prinosa kukuruza dolazi ako je tlo suviše vlažno u početku vegetacije (travanj-lipanj).

Radi suviška vode u tlu dolazi do problema u opskrbi biljke kisikom (pojava anoksije = potpun nedostatak kisika i pojava hipoksije = smanjena razina kisika). Do pojave anoksije češće dolazi ako je temperatura zraka iznad 20^oC, kad je potrošnja kisika disanjem korijena biljaka, faune tla i mikroorganizama veća nego pri nižim temperaturama.

U takvim anaerobnim uvjetima (anoksija) ili pri nedovoljnoj koncentraciji kisika (hipoksija) dolazi do promjena u metabolizmu stanica biljnog tkiva, odnosno do intoksikacije stanica produktima alkoholnog vrenja i povećanja kiselosti citoplazme. Ove pojave mogu rezultirati odumiranjem biljnih stanica. Biljke koje pate od nedostatka kisika pokazuju znakove uvelosti, zbog nemogućnosti aktivnog prijenosa vode, a listovi pokazuju epinastičan rast (prema dolje) zbog povećane sinteze etilena.

U takvim listovima povećana je koncentracija abscisinske kiseline koja inicira zatvaranje puči. Time se prekida transpiracijska struja i prijenos vode i hraniva u nadzemne dijelove biljke, što rezultira usporavanjem rasta. Većina poljoprivrednih kultura podnosi stagnaciju suvišnih voda između 12 i 36 sati, ovisno o temperaturi tla i zraka. Pri određivanju potrebnog vremena odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednih površina, koje se može smatrati i granično dozvoljenim trajanjem plavljenja uzgajane kulture, treba uzeti u obzir i različitosti u toleranciji uzgajanih kultura na uvjete plavljenja, kao i razdoblje vegetacije u kojem je plavljenje bilo prisutno.

Osim negativnog utjecaja na same biljke, suvišna voda negativno utječe i na samo tlo:

• narušena je struktura tla;
• prilikom isparavanja vode iz tla, gube se znatne količine toplinske energije. Zbog toga su vlažna tla hladnija (2 – 7^oC) od suhih tala;
• sve pore u tlu su ispunjene vodom, u tlu nema dovoljno zraka i slaba je izmjena plinova;
• pojava erozije tla uzrokovane vodom.

Sve navedeno ima negativan utjecaj na rast i razvoj biljka na tlima u kojima je suvišak vode:

• u vlažnim uvjetima sprječava se proces nitrifikacije i smanjuje usvajanje dušika;
• anaerobni su uvjeti za djelovanje mikroorganizama;
• otežano je kretanje poljoprivredne mehanizacije;
• povoljni su uvjeti za rast i razvoj biljnih bolesti i nekih štetnika;
• onemogućena je i otežana pravovremena obrada tla i provođenje agrotehničkih mjera (prihrana usjeva, zaštita usjeva).

Kako umanjiti štete?

Što je moguće učiniti da bi se umanjile štete uzrokovane suvišnom vodom na poljoprivrednim parcelama?

• na svim parcelama gdje je to moguće treba prokopati kanale i omogućiti istjecanje suvišne vode s parcele (često se suvišna voda nema kamo ispustiti jer su i okolni kanali puni vode);
• ne koristiti poljoprivrednu mehanizaciju (dodatno narušavanje strukture) na poljoprivrednim površinama na kojima je tlo zasićeno vodom ili poplavljeno;
• pratiti pojavu štetnih organizama kako bi se, čim stanje tla to omogući, i u slučaju potrebe, moglo pristupiti suzbijanju;
• ovisno o datumu sjetve i načinu pripreme tla za sjetvu na nekim parcelama bit će potrebno razbiti pokoricu;
• provođenje kultivacije i prihrane “pomoći“ će okopavinskim vrstama.

Kad se odlučuje o vrsti i vremenu uporabe poljoprivredne mehanizacije i opreme, treba uzeti u obzir stanje tla obzirom na zasićenosti vodom. U uvjetima mokrog i vodom natopljenog tla treba izbjegavati obradu i provoz poljoprivredne mehanizacije preko poljoprivrednog zemljišta da bi se izbjeglo zbijanje tla.