Cijela zrna žitarica u hranidbi goveda i svinja nemaju dobru konverziju jer ulaze i izlaze iz probavnog trakta samo djelomično iskorištena. Nagnječeno zrno se djelomično otvori čime postaju dostupna sva hranjiva osobito bjelančevine, škrob i vitamini.

Gnječilice zrna se mogu ugrađivati direktno na kombajne ili su to izdvojeni strojevi koji se koriste prije spremanja vlažnog zrna u silos.

Brojne prednosti

Glavni dijelovi gnječilica su valjci koji rade u paru. Imaju brojne prednosti nad mlinovima čekićarima:

  1. Optimalni rad bez gubitaka zrna
  2. Izostanka prašine
  3. Univerzalna primjena za sve vrste zrna
Gnječilica
Skladištenje zgnječenog zrna

Valjci se ne trebaju mijenjati ovisno o vrsti žitarica bez obzira radi li se o suhom ili vlažnom zrnu. Provjetravanjem u struji zraka i prolaskom kroz valjke smanjuje se zaraza toksinima. Postoji mogućnost opremanja stroja s dodatnom opremom za inkorporaciju inokulanata (konzervansa). Takva smjesa se puni u plastična crijeva dužine 60 m, širine 2 m. U taj prostor stane oko 180 m³ izgnječenog zrna. Cijevi se otvaraju nakon 3-4 tjedna kad se završi proces mliječno kiselog vrenja i masa bude spremna za hranidbu stoke.

Proces siliranja manje ovisi o:

  1. Vremenskim prilikama
  2. Nije potrebno dodatno sabijanje
  3. Postavljanje utega

Dodatna opcija je i elevator koji služi za gnječenje zrna u polju i transport u prikolicu ili posebna izvedba za izbacivanje mase u silose. Elevator je pogonjen hidromotorom i opremljen je hidrauličnim uređajem za prilagođavanje nagiba.

Gnječilice se proizvode u više modela sa rasponom radnog učinka od 5000 – 50 000 kg/h s time da se kroz dodatnu opremu može povećavati kapacitet usipnog koša. Broj valjaka je 2 ili 4. Potrebna snaga traktora je od 60 – 140 KS. Povećava se brzina rada i smanjuje ovisnost o kapacitetu sušionica, što je vrlo bitno za obavljanje pravovremene žetve i berbe žitarica. Mliječne krave hranjene nagnječenim zrnima su imale veći udio mliječne masti od onih koje su hranjene suhom hranom. Kod peradi se ovakvom hranidbom povećava dnevni prirast i koeficijent iskoristivosti hrane. Zabilježena je i veća iskoristivost fosfora iz zrna kod svinja i peradi.

Prethodni članakNepoznati užitak
Sljedeći članakZaštićeni račun za isplatu odštete za svinje
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA