Dolaskom toplijih dana, započinje bujanje vegetacije, a samim time i rast korova u usjevima. S obzirom na to da su ratarski usjevi, osobito širokoredni (okopavine), vrlo osjetljivi na prisutnost korova, očuvanje prinosa zahtijeva poduzimanje mjera za osiguravanje usjeve čistih od korova. Učinkovito suzbijanje korova ključno je za postizanje visokih prinosa ratarskih kultura.
Kritično razdoblje zakorovljenosti
Svaki usjev ima određeno kritično razdoblje zakorovljenosti (KRZ), tijekom kojeg je posebno osjetljiv na prisutnost korova. Ako se korovi ne uklone u tom razdoblju, mogu značajno smanjiti prinos i otežati daljnji rast biljaka. Na primjer, suncokret je osjetljiv na zakorovljenost do razvoja šestog lista, kukuruz do faze 10 do 12 listova. Šećerna repa je zbog sporog rasta slabi konkurent korovima tijekom cijele rane vegetacije pa je potrebno korove suzbijati više od devet tjedana od sjetve.
Na duljinu trajanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti mogu utjecati razni čimbenici poput agrotehnike, sklopa, sorte, tla, klimatskih prilika, vrste i brojnosti korova, vrijeme nicanja korova u odnosu na uzgajani usjevi i sl. Svi navedeni čimbenici direktno utječu na kompetitivnu sposobnost usjeva u odnosu na korovnu vrstu.
Pristup suzbijanju korova, neovisno o vrsti usjeva, treba biti vođen smjernicama integrirane zaštite bilja. Ona podrazumijeva kombiniranu primjenu agrotehničkih, mehaničkih, kulturalnih, administrativnih, fizikalnih, bioloških i kemijskih metoda.
Agrotehničke mjere
Agrotehničke mjere imaju za cilj stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj usjeva i održavanje njegove dobre kondicije kako bi od samog početka mogao konkurirati korovima. Među njima se ističe plodored, koji je ključan u svim aspektima poljoprivredne proizvodnje (ekoloških do ekonomskih koristi). Plodored je jedna od primarnih mjera i u suzbijanju korova. Pomaže i u prevenciji i regulaciji pojave rezistentnih korova. Plodored naime omogućuje primjenu širokog spektra herbicida različitih mehanizama djelovanja, što je u monokulturi često teško postići. Osim plodoreda, važne agrotehničke mjere uključuju kvalitetnu pripremu tla za sjetvu i pravovremenu sjetvu usjeva.
Kulturalne mjere
Kulturalne mjere smatraju se preventivnim metodama. Cilj im je smanjiti širenje sjemena korova i njihovih vegetativnih dijelova putem strojeva, te održavati kanale, međe i putove uz parcele. Ostavljanjem korova na polju u fazi generativnih organa (plodonošenje) povećava se banka sjemena u tlu. To uzrokuje veću zakorovljenost u nadolazećim godinama. Primjerice, sjeme ambrozije može ostati dormantno i do 40 godina. To znači da samo jedna sezona plodonošenja može rezultirati dugotrajnim problemima s korovima. U skladu s time vrijedi i američka poslovica: “One year seed, seven years weed” – jedna godina sjemena, sedam godina korova.
Mehaničko suzbijanje korova
Mehaničko suzbijanje korova provodi se prvenstveno međurednom kultivacijom, koja osim uklanjanja korova poboljšava i prozračnost tla. Ova metoda je najučinkovitija kod manjeg stupnja zakorovljenosti, kada je moguće u potpunosti izbjeći primjenu herbicida. Mehaničko suzbijanje može se kombinirati s kemijskim tretmanima. Primjerice, herbicid se može nanositi samo u redovima usjeva (npr. kukuruza), dok se međuredni prostor obrađuje kultivacijom. Time se količina primijenjenog herbicida može smanjiti za 50 % pri širini tretirane trake od 38 cm, odnosno za čak 73 % pri širini od 20 cm. Glavni nedostatak međuredne kultivacije jest mogućnost oštećenja tla pri radu u nepovoljnim uvjetima, poput presuhog ili prevlažnog tla. To može narušiti njegovu strukturu. Kultivacija također nije dovoljno učinkovita u suzbijanju višegodišnjih korovnih vrsta.
Kemijske mjere
Kemijske mjere obuhvaćaju primjenu zemljišnih (pre-emergence) i folijarnih (post-emergence) herbicida. Zemljišni herbicidi primjenjuju se nakon sjetve, ali prije nicanja usjeva i korova. Njihova učinkovitost ovisi o količini oborin. U slučaju suše smanjuje se njihov učinak, dok na laganim tlima mogu izazvati fitotoksična oštećenja biljaka. Ova metoda se temelji na primjeni herbicida „na pamet“, bez prethodnog poznavanja korovne flore. Nasuprot tome, folijarni herbicidi primjenjuju se nakon nicanja korova, kad je poznat njihov sastav na polju. To omogućuje ciljano djelovanje na prisutne korovne vrste. Prednost post-emergence tretmana je mogućnost višekratne primjene smanjenih doza herbicida (split aplikacija). Time se smanjuje stres za biljke i postiže postupno, dugotrajnije suzbijanje korova. Međutim, prepoznavanje korovnih vrsta u ranoj fazi razvoja može biti izazovno za proizvođače. Korovi tada često ne nalikuju odraslim biljkama.
Osim toga, pravovremena primjena post-emergence herbicida zahtijeva precizno određivanje optimalnog trenutka suzbijanja korova. U budućnosti tome bi mogli pomoći modeli prognoze nicanja korova, koji alarmiraju proizvođače kad je najbolje vrijeme za primjenu herbicida. U sklopu integriranog suzbijanja korova moguće je primijeniti i neke mjere poput sjetve pokrovnih usjeva. One se smatraju fizikalnom ili biološkom mjerom ovisno o načinu i vremenu primjene u usjevu (tzv. združeni usjevi) ili između sjetve dva usjeva (međuusjevi ili zelena gnojidba). Osim direktnog doprinosa smanjenju populacije korova ova mjera doprinosi i poboljšanju kvaliteta tla, povećanju mikrobiološke aktivnosti, očuvanje vlage u tlu, povećanje bioraznolikosti i sl. Sjetva pokrovnih usjeva prednost ima zbog izravne kompeticije s korovnim vrstama, čime se potiskuje njihov rast.
Pokrovni usjevi priječe korove u završavanju životnog ciklusa (postupno smanjenje banke sjemena korova), smanjuju prolazak svjetlosti nužne za klijanje i nicanje zbog čega su klijanci korova su oslabljeni. Osim toga, pokrovni usjevi mogu alelopatskim djelovanjem, odnosno izlučivanjem sekundarnih metabolita (alelokemikalija), inhibirati rast korovnih vrsta. Najčešće vrste pokrovnih usjeva alelopatskog djelovanja pripadaju porodici Brassicaceae (kupusnjače). One zbog visokog sadržaja glukozinolata i fenolnih kiselina ometaju rast i razvoj korova, čime se njihova populacija u usjevima značajno smanjuje.
Na Zavodu za herbologiju provode se istraživanja u okviru projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod nazivom “Ekološki prihvatljivo suzbijanje ambrozije kombinacijom reduciranih doza herbicida i fenolnih kiselina”, koji istražuje mogućnost suzbijanja ambrozije u usjevima kukuruza uz primjenu sekundarnih metabolita biljaka i reduciranih doza herbicida. Projekti poput ovog provede se s ciljem zadovoljavanja uvjeta koje pred proizvođače postavljaju agrarne politike Europske unije koje teže smanjenju unosa pesticida u okoliš, ali ujedno predstavljaju pronalazak novih načina borbe s aktualnim problemima u proizvodnji. Jedan od njih je svakako povećana pojava rezistentnosti korovnih vrsta na učestalu primjenu herbicida istog mehanizma djelovanja.
Smanjenje upotrebe herbicida i razvoj rezistentnosti
Europska unija postavlja cilj smanjenja primjene herbicida i pronalaženja novih rješenja u suzbijanju štetnih organizama u poljoprivredi kako bi se smanjio ekološki pritisak. Međutim, jedan od velikih izazova poljoprivredne proizvodnje danas je i pojava rezistentnosti na često korištene pesticide (herbicide). Rezistentnost je po svojoj definiciji nasljedna sposobnost jedinki biljne vrste da preživi i plodonosi (razmnožava se) nakon što je bila izložena uobičajeno letalnim dozacijama za “divlji tip” populacije iste vrste. Rezistentnost se u prvoj godini često ne primjećuje kao značajan problem te se u odnosu na druge štetne organizme (biljni patogeni, štetnici) sporije razvija. Korovne vrste su biljne vrste za čiju reprodukciju je potrebno da prođe cijela vegetacijska sezona kako bi došlo do plodonošenja i razvoja prve generacije rezistentnih jedinki.
Učestalom primjenom istog herbicida, odnosno herbicida istog mehanizma djelovanja, jedinke korova koje su osjetljive bit će uklonjene s nekog polja, dok će kroz neko vremensko razdoblje u polju ostati samo rezistentne jedinke. Tako, primjerice, u prvoj godini omjer osjetljivih i rezistentnih jedinki može biti 100 milijuna: 1. Nakon sedam godina omjer će biti 100:4026.
Svaka parcela je jedinstvena u pogledu brojnog stanja rezistentnih populacija. Razvoj rezistentnosti ubrzava ponovljena primjena herbicida s istim mehanizmom djelovanja. Stoga je nužno primjenjivati herbicide s različitim mehanizmima djelovanja.
Važno je razlikovati pojam herbicidnog pripravka i djelatne (aktivne) tvari. Iako se herbicidni pripravci mogu prodavati pod različitim trgovačkim nazivima, ključno je odabrati one koji sadrže različite djelatne tvari koje ne pripadaju istom mehanizmu djelovanja.
Praćenje rezistentnosti i preporučene mjere
U okviru projekta Ministarstva poljoprivrede “Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Hrvatskoj” (2018.-2020.), provedena su istraživanja s ciljem utvrđivanja rezistentnosti korovnih vrsta Ambrosia artemisiifolia (ambrozija) i Sorghum halepense (divlji sirak) na 63 lokaliteta za ambroziju i 12 lokaliteta za sirak u 15 županija. Rezistentnost na herbicide inhibitore acetolaktat sintaze (ALS) utvrđena je na 31 lokalitetu za ambroziju i na 7 lokaliteta za divlji sirak. Visoko rezistentne populacije zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji.
Rezistentnost ambrozije utvrđena je prema herbicidima koji inhibiraju acetolaktat sintazu, odnosno ALS herbicidima, iz kemijskih skupina sulfonilureja i imidazolinona: tifensulfuron, prosulfuron, foramsulfuron, imazamoks, oksalufuron (nije više registriran). Potrebno je naglasiti da su lokacije sa kojih su sakupljene populacije ambrozije, za koje se sumnjalo na pojavu rezistentnosti, bile prisutne u usjevu soje, gdje je korov bio potpuno dominantan. Neke od djelatnih tvari, poput foramsulfurona i prosulfurona, nisu bile registrirane u usjevu soje, niti su ikada korištene na tim lokacijama. Unatoč tome, razvila se rezistentnost i na te herbicide. Ovo nije iznenađujuće jer se rezistentnost često razvija prema svim herbicidima iz iste skupine mehanizma djelovanja. Tako je ključno pri odabiru herbicida koristiti sredstva koja ne pripadaju istom mehanizmu. Na primjer, ALS herbicide treba zamijeniti herbicidima koji inhibiraju fotosintezu ili inhibitorima biosinteze karotenoida.
Za korovnu vrstu Sorghum halepense (divlji sirak) visoka rezistentnost utvrđena je na djelatnu tvar nikosulfuron, također iz iste skupine ALS herbicida. Sirak je najčešći uskolisni višegodišnji korov u kukuruzu u Hrvatskoj. Njegovo vegetativno razmnožavanje podancima (rizomima) omogućuje mu preživljavanje u tlu nekoliko godina. U stadiju podanaka, sirak može preživjeti vrlo niske temperature tijekom zime. U proljeće se može razviti novu biljku iz tih podzemnih organa. Ovo svojstvo, među ostalim, doprinosi njegovoj učestaloj pojavi i razvoju rezistentnosti.
Suzbijanje divljeg sirka
Prva preventivna mjera za suzbijanje divljeg sirka svakako je sprječavanje osjemenjivanja i uklanjanje preživjelih biljaka iz polja. To vrijedi za sve korovne vrste, a osobito za one rezistentne. Druga mjera koja pomaže smanjenju populacije sirka je primjena glifosata na strništu u jesen. Poznato je da u jesen kolanje sokova u biljci ide prema podzemnim organima (npr. podancima). Tako će translokacijski herbicid poput glifosata bolje doprijeti do tih organa i uništiti ih. Također, jedna od preporučenih agrotehničkih mjera je i jesensko oranje. Ono omogućuje izbacivanje podanaka divljeg sirka na površinu, gdje će izmrznuti tijekom zime.
Tijekom vegetacije, jedna od mogućnosti je primjena tienkarnbazon-metila (0,44 l/ha) u fazi BBCH 11-13 listova kukuruza u kombinaciji s tembotrionom primijenjenom u split aplikaciji (ponovljena aplikacija) kod prve primjene u dozi od 1l/ha (BBCH 12), a u drugoj primjeni 1,25l/ha (BBCH 14-16). Ova kombinacija utvrđena je u trogodišnjem istraživanju tvrtke Bayer čiji rezultati ukazuju na 93,7 % učinkovitosti ove kombinacije u poljskom pokusu gdje je na parceli u prvoj godini istraživanja utvrđeno 1316 g/m2 podanaka sirka i 228 vlati divljeg sirka/m2.
S gledišta primjene herbicida moguće je primijeniti i herbicid na osnovi djelatne tvari cikloksidim, ali samo u hibridima kukuruza tolerantnim na cikloksidim! Herbicidni pripravci na osnovi djelatne tvari ciklosidim imaju neselektivno djelovanje na sve jednogodišnje i višegodišnje uskolisne (travne) korove. Prema tome nisu selektivni na usjeve iz iste porodice trava kao što je primjerice kukuruz.
Problem pojave rezistentnosti moguće je usporiti, a i spriječiti obaveznim uvođenjem drugih mjera suzbijanja, odnosno spomenutih mjera u sustavu integriranog suzbijanja korova. Od agrotehničkih mjera kao što je plodored do kombinacije kemijskih i mehaničkih mjera (band aplikacija herbicida u trake u kombinaciji s međurednom kultivacijom). Također i uključivanjem pokrovnih usjeva koji će kompeticijskom i alelopatskim sposobnostima smanjiti populaciju korova prisutnih u polju.
Korovna flora okopavinskih usjeva
S obzirom na vrijeme nicanja, korove je moguće podijeliti u nekoliko skupina: jesensko-zimske, zimsko-proljetne, proljetne-ranoproljetne i kasnoproljetne vrste. Korovnu floru širokorednih ratarskih usjeva, poput kukuruza, soje, šećerne repe i suncokreta, najčešće čine ranoproljetne i kasnoproljetne korovne vrste. Među jednogodišnjim širokolisnim korovima, najzastupljenije su vrste: bijela loboda – Chenopodium album, loboda mnogosjemena –Chenopodium polyspermum, oštrodlakavi šćir – Amaranthus retroflexus, perzijski ili pjegasti dvornik – Polygonum persicaria, dvornik povijajući – Polygonum convolvulus, crna pomoćnica – Solanum nigrum, kužnjak – Datura stramonium, ambrozija ili pelinolisni limundžik – Ambrosia artemisiifolia, obična dikica ili sitni čičak – Xanthium strumarium, europski mračnjak – Abutilon theoprasti, mjehurasta sljezolika – Hibiscus trionum i dr. Rjeđe mogu biti zastupljene i gorušica – Sinapis arvensis, kamilica – Matricaria chamomilla, stršac – Stachys annua, čestoslavica perzijska – Veronica persica, poljska krika – Anagallis arvensis.
Najčešći višegodišnji širokolisni korovi su : slak – Convolvulus arvensis, osjak – Cirsium arvense, kovrčava kiselica – Rumex crispus, tupolisna kiselica – Rumex obtusifolius, gavez-Symphytum officinale.
Jednogodišnje uskolisne vrste (trave) zastupljene su sa znatno manjim brojem vrsta, ali brojem jedinki često nadmašuju sve spomenute širokolisne vrste. Od jednogodišnjih trava najznačajnije su vrste: koštan – Echinochloa crus-galli, muhar crvenkasti – Setaria glauca i zelenkasti – Setaria viridis, svračica – Digitaria sanguinalis, proso vlasasto – Panicum capilare i glatko proso – Panicum dichotomiflorum. Od višegodišnjih trava zastupljeni su već spomenuti divlji sirak – Sorghum halepense, pirika – Agropyron repens i troskot – Cynodon dactylon.
Kako se dijele korovne vrste?
Korovne vrste osim što se razlikuju po izgledu i građi pa ih stoga dijelimo na uskolisne (monokotiledone) vrste ili pojednostavljeno trave i širokolisne vrste (dikotiledone) razlikuju se i po vremenu nicanja u usjevu što često otežava mjere zaštite, odnosno primjenu herbicida. Naime, vrijeme nicanja u usjevu podrazumijeva da neke vrste posjeduju nešto niži biološki minimum, odnosnu minimalnu potrebnu temperaturu koja im je dovoljna za nicanje. Prema tome će se dijeliti na ranoproljetne, primjerice bijela loboda i kasnoproljetne, primjerice oštrodlakavi šćir.
Prema vremenu nicanja u polju, korovne vrste moguće je podijeliti u tri skupine prema nakupljenoj sumi toplinskih jedinica (STJ) koja im je potrebna za početak nicanja: rane (STJ < 70), srednje (STJ 70 – 140) i kasno nicajuće vrste (STJ > 140).
Potrebne sume za nicanje
Osim vremena početka nicanja korovne vrste se razlikuju i po pogledu dugotrajnosti nicanja u polju. Potrebna suma za početak nicanja obične dikice iznosi 77 toplotnih jedinica. Stoga ona prema vremenu nicanja, pripada skupini srednje nicajućih korova, kao i primjerice koštan (STJ = 103). Dok se primjerice ambrozija smatra rano nicajućom vrstom s potrebnom sumom od 33 toplinske jedinice za početak nicanja. S gledišta trajanja nicanja, korovne vrste moguće je podijeliti na brzo (STJ < 250), srednje (STJ 250 – 500) i sporo nicajuće (STJ > 500), a sumom toplotnih jedinica utvrđuju se temperaturni zahtjevi potrebni da 90 % jedinki, određene vrste, ostvari ponik.
Ova suma toplinskih jedinica zapravo predstavlja sumu pri kojoj se više ne očekuje novi ponik, odnosno moguće je očekivati vrlo mali broj novoponiklih jedinki (sporadičan ponik u polju). Primjerice ambrozija ima brzi ponik što podrazumijeva da će joj za ponik 90 % od ukupne populacije koja se nalazi u polju biti potrebno samo 136 STJ.
S druge strane, vlasnasto proso ima razvučeno nicanje u polju. Tako će 90 % populacije koja se nalazi u polju ponikuti pri 739 STJ. Zbog kasnijeg vremena nicanja, ali i razvučenog razdoblja nicanja vlasnasto proso često izbjegne herbicidni tretman koji uspješno suzbije ostale korove u polju. Zbog toga se pogrešno tumači slabija djelotvornost pojedinih herbicida na ovaj korov, dok se zapravo radi o preranoj primjeni herbicida u odnosu na nicanje.
Vrijeme nicanja kao i trajanje nicanja jednom skupno nazivamo dinamika nicanja korova u polju. Poznavanje dinamike nicanja korova jedan je od alata kojima je moguće prognozirati pojavu korovnih vrsta te primijeniti odgovarajuće mjere suzbijanja. Primjena tzv. prognoznih modela u suzbijanju korova relativno je noviji pojam. Ovi modeli svojevrsni su alati kojima je moguće donijeti pragove odluke za primjenu mjere suzbijanja korova slično što se već dugi niz godina u praksi provodi u suzbijanju biljnih patogena i štetnika.
Ideja prognoznih modela zapravo je prilagoditi primjenu herbicida ili bilo koje druge mjere s većinskim ponikom korovnih vrsta. Time se izbjegava potreba za korektivnim tretiranjem što se događa kad se herbicidi primijene prerano u odnosu na ponik korova. Zapravo je cilj smanjiti broj aplikacija. To je posebno važno kod hektarski značajnih kultura kao što je kukuruz. Kod njega je ponovljena aplikacija često ekonomski i tehnički upitna.
Modeli poput ovih razvijaju se ili su u istraživačkim fazama razvoja dostupni primjerice za suzbijanje korova u ozimim žitaricama u Španjoskoj i Italiji, dok u nekim zemljama već postoje i komercijalno dostupni modeli poput AlertInf u Italiji koji se može pronaći na državnim hidrometerološkim internetskim stranicama te su dostupni proizvođačima Veneto regije. Također modeli su dostupni i u SAD-u , WeedCast razvijen od strane USDA-ARS, North Central Soil Conservation Research Laboratory, Morris Minesota i The Weedometer razvijen je u SAD-u na Sveučilištu u Winsconsinu.
Na implemataciji i prilagodbi modela AlertInf rade i djelatnici Zavoda za herbologiju od 2017. godine. Svi spomenuti modeli su tzv. mehanistički modeli koje zahtijevaju specifične inpute koji uključuju biologiju pojedine vrste (minimalna temperatura i minimalna vlaga potrebna za nicanje), okolišne inpute kao i višegodišnje praćenje dinamike nicanja pojedine korovne vrste u polju što omogućava prepoznavanje određenih „obrazaca nicanja“ i predviđanje tog istog nicanja u narednim godinama i vremenskim uvjetima.
Iz tog razloga razvoj ovih modela je izrazito spor jer i već postojeće modele potrebno je prilagoditi lokaciji primjene, odnosno geografskom području. Modeli koji su razvijeni u drugim državama i koji se primjenjuju počeli su se razvijati 90-ih godina prošlog stoljeća. Tako treba imati na umu da će implementaciji istih u Hrvatskoj biti znatno sporija.
Kemijsko suzbijanje i popis registriranih aktivnih tvari
Kukuruz je u Hrvatskoj najraširenija ratarski usjev. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini bio je zasijan na površini od 269.092 ha. Nakon kukuruza slijedi soja sa zasijanim površinama od 76.686 ha, suncokret 59.895 ha i šećerna repa sa zasijanih 8.010 ha u 2023. godini.
U tablicama 1-6 navedene su djelatne tvari herbicida dozvoljene za korištenje u usjevu kukuruza, soje, suncokreta, šećerne i stočne repe. U drugom stupcu prikazan je mehanizam djelovanja djelatne tvari herbicida, u trećem stupcu spektar djelovanja. U posljednje vrijeme primjene herbicida u usjevu. Na tržištu se nalazi veliki broj herbicidnih pripravaka koji sadrže istu djelatnu tvar pa za detaljnije informacije naziva tržišnog pripravka preporučamo korištenje Glasila biljne zaštite – pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2025. ili internetsku bazu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva – Fitosanitarni informacijski sustav – Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
S gledišta suzbijanja korova u kukuruzu važno je naglasiti da kod odabira herbicida treba voditi računa o namjeni uzgoja: silažni, merkatilni ili sjemenski. U sjemenskom kukuruzu neki od herbicida nisu dozvoljeni za korištenje pa je potrebno provjeriti uputstva proizvođača sredstva prije same primjene. Kritično razdoblje zakorovljenosti kukuruza je od razvijena dva do četiri (BBCH 12-14) pa sve do 10 i 12 razvijenih listova, soje od razvoja prve do treće troliske, suncokreta od nicanja pa sve do faze 4, 6 razvijenih listova, šećerene i stočne repe od 3 do 9 tjedna nakon nicanja. U tom razdoblju potrebno je primijeniti mjere suzbijanja, i naglasak staviti na integraciju različitih mjera suzbijanja kad god je to moguće.
Tablica 1. Popis dozvoljenih djelatnih tvari za primjenu u usjevu kukuruza na dan 1. 3. 2025.
| Djelatna tvar | Mehanizam djelovanja* | Spektar djelovanja | Vrijeme primjene |
| dimetenamid-p | K | Jednogodišnji uskolisni korovi te neki jednogodišnji sitnosjemeni korovi (Solanum nigrum, Amaranthus retroflexus) | Pre-em |
| petoksamid | |||
| pendimetalin | |||
| flumioksazin | E | Jednogodišnji širokolisni korovi | |
| terbutilazin+pendimetalin | C+K | Jednogodišnji uskolisni i širokolisni korovi | |
| mezotrion | F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em/Post-em |
| izoksaflutol+tienkarbazon | F+B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em/rani post-em |
| terbutilazin+petoksamid | C+K | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Rani post-em/post-em |
| mezotrion+klomazon+terbutilazin | F+F+C | Jednogodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Pre-em/post-em |
| terbutilazin+dimetenamid-p | C+K | Jednogodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Pre-em/post-em |
| 2,4-D | O | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| dikamba | |||
| fluroksipir | |||
| klopiralid | |||
| cikloksidim!!! | A | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni korovi | Post-em (samo u kukuruzu tolerantnom na cikloksidim!!) |
| bentazon | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| piridat | |||
| terbutilazin | |||
| nikosulfuron | B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
| foramsulfuron | |||
| prosulfuron | |||
| rimsulfuron | |||
| tifensulfuron-metil | |||
| tembotrion | F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
| 2,4-D+dikamba | O+O | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| dikamba+nikosulfuron | O+B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
| dikamba+tritosulfuron | O+B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
| 2,4-D +florasulam | O+B | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| fluroksipir+klopiralid | O+O | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| foramsulfuron+tienkarbazon-metil | B+B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
| klomazon+mezotrion | F+F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
| mezotrion+nikosulfuron | F+B | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| mezotrion+nikosulfuron+dikamba | F+B+O | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| mezotrion+rimsulfuron+nikosulfuron | F+B+B | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| mezotrion+terbutilazin | F+C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| nikosulfuron+sulkotrion | B+F | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| prosulfuron+dikamba+nikosulfuron | B+O+B | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| rimsulfuron+dikamba | B+O | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| rimsulfuron+nikosulfuron | B+B | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| rimsulfuron+nikosulfuron+dikamba | B+B+O | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| rimsulfuron+nikosulfuron+mezotrion | B+B+F | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| tembotrion+tienkarbazon-metil | F+B | Jednogodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Post-em |
| terbutilazin+ flufenacet | C+K | Jednogodišnji uskolisni i širokolisni korovi | Pre-em/post-em |
Tablica 2. Popis dozvoljenih djelatnih tvari za primjenu u usjevu kukuruza šećerca na dan 1. 3. 2025.
| Djelatna tvar | Mehanizam djelovanja* | Spektar djelovanja | Vrijeme primjene |
| mezotrion | F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em/Post-em |
| pendimetalin | K | Jednogodišnji uskolisni korovi te neki jednogodišnji sitnosjemeni korovi (Solanum nigrum, Amaranthus retroflexus) | Pre-em |
| piridat | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| tembotrion | F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em |
Tablica 3. Popis dozvoljenih djelatnih tvari za primjenu u usjevu soje na dan 1.3. 2025.
| Djelatna tvar | Mehanizam djelovanja* | Spektar djelovanja | Vrijeme primjene |
| dimetenamid-p | K | Jednogodišnji uskolisni korovi te neki jednogodišnji sitnosjemeni korovi (Solanum nigrum, Amaranthus retroflexus) | Pre-em |
| pendimetalin | |||
| petoksamid | |||
| metrobromuron | C | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em |
| metribuzin# | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Pre-em |
| klomazon+pendimetalin | F+K | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em |
| klomazon | F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em/rani post-em |
| cikloksidim | A | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni korovi | Post-em |
| kletodim | |||
| kizalofop-p | |||
| fluazifop-P-butil | |||
| propakizafop | |||
| imazamoks | B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi te jednogodišnji uskolisni | Post-em |
| tifensulfuron-metil | |||
| bentazon | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| bentazon+imazamoks | C+B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi te jednogodišnji uskolisni | Post-em |
*Mehnizam djelovanja: K- inhibitori diobe stanica; C- inhibitori fotosinteze u fotosustavu II; F-inhibitori biosinteze karotenoida; A-inhibitori acetil Co-A karboksilaze; B – inhibitori acetolaktat sintaze
Tablica 4. Popis dozvoljenih djelatnih tvari za primjenu u usjevu suncokreta na dan 1.3. 2025.
| Djelatna tvar | Mehanizam djelovanja* | Spektar djelovanja | Vrijeme primjene |
| dimetenamid-p | K | Jednogodišnji uskolisni korovi te neki jednogodišnji sitnosjemeni korovi (Solanum nigrum, Amaranthus retroflexus) | Pre-em |
| pendimetalin | |||
| petoksamid | |||
| metobromuron | C | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em |
| oksifluorfen | E | Jednogodišnji širokolisni korovi | Pre-em |
| flukloridon | F | Jednogodišnji širokolisni korovi | Pre-em |
| aklonifen+diflufenikan | F+F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em |
| aklonifen | F | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em/rani post-em |
| flumioksazin | E | Jednogodišnji širokolisni korovi | Pre-em/rani post-em |
| cikloksidim | A | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni korovi | Post-em |
| kletodim | |||
| fluazifop-P-butil | |||
| kizalofop-p | |||
| propakizafop | |||
| imazamoks!! | B | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em (samo u suncokretu tolerantnom na imazamoks!) |
| tribenuron!! | B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em (samo u suncokretu tolerantnom na tribenuron!) |
| tribenuron+tifensulfuron!! | B+B | ||
| halauksifen-metil | O | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
Tablica 5. Popis dozvoljenih djelatnih tvari za primjenu u usjevu šećerne repe na dan 1.3. 2025
| Djelatna tvar | Mehanizam djelovanja* | Spektar djelovanja | Vrijeme primjene |
| dimetenamid-p | K | Jednogodišnji uskolisni korovi te neki jednogodišnji sitnosjemeni korovi (Solanum nigrum, Amaranthus retroflexus) | Pre-em |
| metamitron | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Pre-em ili post-em |
| etofumesat | N | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em ili post-em |
| cikloksidim | A | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni korovi | Post-em |
| kletodim | |||
| kizalofop-p | |||
| fluazifop-P-butil | |||
| propakizafop | |||
| foramsulfuron+tienkarbazon!! | B+B | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Post-em (samo u ALS tolernatnim kultivarima!!) |
| lenacil | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| etofumesat+fenmedifam | N+C | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | post-em |
| klopiralid | O | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi | Post-em |
Tablica 6. Popis dozvoljenih djelatnih tvari za primjenu u usjevu stočne repe na dan 1.3. 2025
| Djelatna tvar | Mehanizam djelovanja* | Spektar djelovanja | Vrijeme primjene |
| metamitron | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Pre-em ili post-em |
| etofumesat | N | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | Pre-em ili post-em |
| cikloksidim | A | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni korovi | Post-em |
| fluazifop-p-butil | A | Jednogodišnji i višegodišnji uskolisni korovi | Post-em |
| lenacil | C | Jednogodišnji širokolisni korovi | Post-em |
| etofumesat+fenmedifam | N+C | Jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi | post-em |
| klopiralid | O | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi | Post-em |
Foto: doc. dr. sc. Valentina Šoštarčić
