Sjetva soje može započeti kad su temperature u površinskom sloju tla između 8 °C i 10 °C. Vrijeme sjetve soje uglavnom se podudara sa sjetvom kukuruza. Soja se sije na dubinu 3-4 cm na težim tlima, a na lakšim tlima 4-6 cm. Broj biljaka po hektaru potrebno je uskladiti s izabranom sortom, odnosno grupom zriobe odabrane sorte soje.
U Republici Hrvatskoj mogu se uzgajati sorte soje vegetacijske grupe 000 (vrlo rana zrioba), 00, 0 i I. Odabir sorte ovisi o području uzgoja i načinu sjetve. Preporučeni sklop je u širokom rasponu od 400000 do 750000 biljaka po hektaru, ovisno o duljini vegetacije odabrane sorte. Sorte soje kratke vegetacije mogu se uspješno uzgajati i u postrnom roku sjetve. Efikasna mjera u proizvodnji soje je bakterizacija (inokulacija) sjemena koju treba obaviti neposredno prije sjetve na sjenovitom mjestu zbog osjetljivosti bakterija na utjecaj izravne sunčeve svjetlosti. Danas se na tržištu može nabaviti sjeme koje je već tretirano inokulantom.
Potrebe soje za hranivima
Potrebe soje za hranivima ovise o plodnosti tla i mogućnosti fiksacije dušika. Soja zahtijeva relativno veliku količinu makrohraniva, naročito dušika. Žetvom iznosi približno 60 kg N, 25 kg P2O5 i 50 kg K2O po toni zrna, odnosno za prinos zrna od 4 t/ha potrebno je oko 240 kg/N, 100 kg/ha P2O5 i 200 kg/ha K2O. Soja nema velikih zahtjeva prema gnojidbi dušikom ako su razvijene kvržične bakterije na korijenu koje fiksiraju dušik iz zraka. Kvržične bakterije mogu osigurati i do ¾ potrebne količine dušika. Gnojidba dušikom pozitivno djeluje na urod soje ako se provodi u proljeće, u vlažno, hladno, slabo plodno i tlo kisele reakcije. U takvim se uvjetima ne formiraju kvržične bakterije nego soja usvaja dodatni dušik iz mineralnih gnojiva.
Predsjetvena priprema
Kvalitetna predsjetvena priprema izuzetno važna za ujednačeno klijanje i nicanje soje. Predsjetvenu pripremu treba obaviti na dubinu 7-10 cm kako bi se pripremio ravan i rastresit sjetveni sloj. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i krumpir. Uljanu repicu i suncokret treba izbjegavati. Nakon uljane repice i suncokreta, soja se na istoj površini može uzgajati tek nakon 4-6 godina. Soja je dobar predusjev ozimim žitaricama, naročito pšenici. Može se uzgajati na različitim tipovima tala, ali treba izbjegavati uzgoj na tlima loših vodozračnih odnosa i kiselim tlima. Loša i/ili nepravodobna priprema tla za sjetvu soje ima za posljedicu neujednačeno nicanje, a zatim spor i neujednačen razvoj mladih biljčica.
Sjetva soje može se obaviti na različite načine. Sjetva pneumatskim sijaćicama u redove na međuredni razmak 45 ili 50 cm ima prednosti u odnosu na sjetvu žitnim sijaćicama. Ako se soja sije mehaničkim, žitnim sijaćicama, sjeme je u tlo položeno na različitu dubinu pa je nicanje neujednačeno. Rane sorte soje imaju nižu stabljiku i manju sposobnost grananja pa bolje podnose sjetvu na manji međuredni razmak (24-30 cm pri sjetvi žitnim sijaćicama).
Tekst i foto: mr. sc. Tatjana Martinović i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
Pročitajte još:
Sjetva i uzgoj okopavinskih kultura
Kukuruz – najzastupljenija kultura na obradivim površinama RH
Krumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda
Šećerna repa ima najveće zahtjeve prema tlu
Suncokret se može uzgajati na gotovo svim tipovima tala
Duhan se uzgaja na dubokim plodnim tlima
