Soja u Hrvatskoj spada među tri najvažnije ratarske kulture. Izuzetno je značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih proizvoda, a soja proizvedena u Hrvatskoj bez genetičke modifikacije ima posebnu važnost. U cilju promocije soje i edukacije proizvođača, više od 200 najvećih proizvođača soje iz Republike Hrvatske i  susjednih zemalja, te predstavnici izvoznika, prerađivačkih kapaciteta, kontrolnih kuća i nadležnih institucija, okupili su se na drugim Danima polja održive proizvodnje soje Dunav Soja. Drugi dani polja održani su u organizaciji Udruženja Dunav Soja, Poljoprivrednog instituta Osijek, Bc Instituta iz Zagreba i tvrtki  Orchem i Yara.

Prema riječima Luke Andrića, pomoćnika ravnatelja instituta i voditelja Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek, razvoj proizvodnje soje u Hrvatskoj započeo je 70-ih godina kad se soja proizvodila na dvije do tri tisuće hektara. Nakon toga intenzivira se rad na programu selekcije sjemenarstva Poljoprivrednog instituta Osijek, pa je soja početkom 80-ih godina zauzela 20-ak tisuća hektara, a  kontinuirani rast se nastavio tijekom sljedećih godina.

Ono što je važno za soju u usporedbi s drugim ratarskim  kulturama je da u zadnjih pet godina imamo udvostručenje i sad Hrvatska proizvodi više od  80 tisuća hektara soje godišnje. Samim tim, soja se svrstava u tri najvažnije ratarske kulture, odmah iza kukuruza i pšenice. Poljoprivredni institut Osijek je djelovao i u smislu oplemenjivanja i u ponudi vrlo kvalitetnog sortimenta, ali i edukativno kako bi brojne proizvođače upoznao s tehnologijom proizvodnje i organizirao kvalitetno sjemenarstvo i ovaj porast proizvodnje na 80 tisuća prati zadovoljstvo sortimentom, rezultatima i u konačnici komercijalnim efektom te proizvodnje, smatra Andrić.

Na 2. Danima polja održive proizvodnje polja soje prikazano je 36 različitih pokusa raznih sorti proizvođača sjemenskih kuća, herbicidni pokusi i pokusi ishrane biljaka i inokulanata. Sedam sjemenskih kuća prestavilo je program, a Bc Institut d.d. je predstavio 4 sorte soje:

PEDRO – (0-I GZ) srednje rana sorta, s potencijalom rodnosti >5,5 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje izrazito visoke urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Odlična tolerantnost na bolesti i polijeganje

BAHIA – (0-I GZ) srednje rana sorta, s potencijalom rodnosti >5,3 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje vrhunske urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Dobra tolerantnost na bolesti i polijeganje

ASCASUBI – (I GZ) srednje kasna sorta, s potencijalom rodnosti >5,4 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje vrhunske urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Dobra tolerantnost na bolesti i polijeganje.

AMMA –  (I GZ) srednje kasna sorta, s potencijalom rodnosti >5,5 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje vrhunske urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Dobra tolerantnost na bolesti i polijeganje.

            BEZ GMO soja

Značaj BEZ GMO kakvoće i europskog porijekla soje, kao i važnost BEZ GMO označavanja prehrambenih proizvoda, istaknut je i ovom prilikom. Dr. Jovana Đisalov, iz Dunav Soja udruženja, naglasila je da je soja s ovog područja izuzetno atraktivna i tražena na europskom tržištu gdje dominira brazilska soja koja je u najvećoj mjeri genetički modificirana.

-Situacija nije sjajna jer imamo veliki disbalans. Hrvatska više od polovice proizvedene  nemodificirane soje izvozi dok s druge strane uvozi sojinu sačmu i druge sojine proizvode koji se koriste u stočnoj hrani, a koji su 90 posto genetički modificirani, dok se krajnji proizvodi meso, mlijeko i jaja kao takvi ne označavaju. Upravo iz toga razloga će Udruženje Dunav Soja zajedno s Ministarstvom poljoprivrede RH raditi na kreiranju jednog nacionalnog okvira označavanja BEZ GMO hrane, čime ćemo podržati domaću proizvodnju a potrošačima omogućili pravo izbora, najavila je Đilasov.

Inicijativa za promociju, unaprjeđenje i razvoj genetički nemodificirane soje u Europi, a s naglaskom na dunavsku regiju započela je 2012. godine. Upravo na toj misiji temelji se i misija udruženja Dunav Soja, europskog, međunarodno nezavisnog, neprofitnog udruženja za promociju i podršku proizvodnje visokokvalitetne genetički nemodificirane (BEZ GMO) hrane u Europi koje okuplja više od 300 članova iz više od 20 europskih zemalja. Programi Dunav Soja udruženja su Dunav Soja i Europe Soja standardi kvalitete kao i BEZ GMO Standard za Dunavsku Regiju koji omogućavaju bez gmo certifikaciju i označavanje prehrambenih proizvoda čime se jamči da je proizvod kontroliranog porijekla i kvalitete, u čijoj proizvodnji nisu korišteni genetički nemodificirani sastojci.

Prošle godine u Europi je proizvedeno više od 600.000 tona soje po Dunav Soja standardu kvaliteti, a ove godine se na zahtjev europskih kupaca očekuje još veća potražnja, što u Dunav soja udruženju smatraju velikom prilikom za poljoprivredne proizvođače jer kroz Dunav Soja certifikaciju, mogu ostvariti plasman i na domaćem i na stranom tržištu.

            Korovi – najveći problem

-Ako gledamo danas, soja u Hrvatskoj je toliko rasprostranjena  da je u biti Hrvatska jedan od glavnih proizvođača soje u Europi. A u suradnji s Dunav Soja vidimo budućnost i mogućnost još većeg razvoja. Stoga je soja za nas strateška kultura. Ograničen izbor zaštite usjeva soje dodatni je izazov za Belchim koji će i dalje raditi na razvijanju novih proizvoda i kvalitetnih preporuka za rješavanje ključnih bioloških problema u soji, najavio je Vasja Hafner, iz tvrtkeOrchem. Predstavljanje njihovog herbicida Proman, za zaštitu soje od korova, izazvao je veliki interes među proizvođačima.

-Korovi su najveći problem, njih se treba riješiti. Kod soje su rijetke bolesti, s tim do sada nisam imao problema. Nekad malo sa štetnicima, ali uglavnom korovi, ističe Drago Kovačić iz Tomašanaca, dugogodišnji proizvođač koji soju sije na desetak hektara površine i koji je Dane polja proizvodnje soje došao posjetiti kako bi se upoznao s novim zaštitnim sredstvima. Osim sa zaštitom, proizvođači su se upoznali i s prihranom biljaka, a jedan od vodećih svjetskih proizvođača gnojiva, Yara predstavio je svoja rješenja za održivu poljoprivredu i okoliš.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje